KOMPJUTERI I FILM<>
122005<><>

Kad zveri progovore

Letopisi Narnije: Lav, veštica i ormar

Na krilima novopronađene ljubavi Holivuda prema fantasy pričama dolazi nam film „Letopisi Narnije: Lav, veštica i ormar” Oskarovca Endrjua Adamsona („Šrek” 1 i 2). Ovaj film, zasnovan na prvoj od sedam knjiga „Letopisi Narnije” Klajva Stejplsa Luisa, stiže u bioskope posredstvom Taramount filma tokom decembra.

Priča prati četvoro dece, Lusi, Suzan, Edmunda i Pitera, koja za vreme Drugog svetskog rata nalaze vrata koja vode u fantastični svet Narniju. Ovo kraljevstvo puno miroljubivih i mističnih stvorenja takođe ima svojih problema – bela veštica Jadis okovala je Narniju u večnu zimu. Na deci je da pomognu lavu Aslanu da okupi snage dobra pod jednu zastavu, suprotstave se veštici i okončaju zimu.

Iako su Luis i Tolkin bili bliski prijatelji na Oksfordu i obojica stvorili mistične svetove, njihov pristup je gotovo potpuno suprotan. Tolkin se upustio u detaljno stvaranje istorije kompletnog sveta, njegovih civilizacija i kultura, a Luis je, čak i nakon sedam knjiga, mnogo toga ostavio mašti čitalaca. Ovo daje stvaraocima filma više slobode, ali i veću odgovornost i mnogo teži zadatak jer nije lako udovoljiti mašti široke publike.

Din Rajt, supervizor specijalnih efekata
Supervizor vizuelnih efekata u filmu „Letopisi Narnije: Lav, veštica i ormar” Din Rajt radio je na spektaklima kakvi su „Titanik”, „Gospodar prstenova: Dve kule” i „Povratak kralja”. Prenosimo odabrane delove intervjua s Rajtom o radu na „Narniji”.
Recite nam nešto o likovima koje ste pravili za film.
Mi smo radili neke od glavnih junaka. Naš je lav Aslan, a tu su i gospodin i gospođa Dabar, zatim vukovi koji služe Belu vešticu, kao i gospodin Lisac. Tumnus je pola glumac, pola CGI.
Kada smo za „Gospodara prstenova” pravili Goluma, mislio sam da je to ogromno dostignuće, a u pitanju je bio samo jedan lik. Ovde imamo ogroman deo filma koji se oslanja na toliko digitalnih likova, sa ogromnim spektrom reakcija i emocija.
Mislim da je Aslan monumentalno dostignuće. Nadam se da će njegove reakcije i izrazi lica biti nezaboravni i dirnuti publiku.
Da li mislite da je ovaj film mogao da bude napravljen da „Gospodar prstenova” nije pravljen pre njega?
U svakom slučaju bi bilo mnogo, mnogo teže. Uzeli smo tvorca Massivea iz Wete i odveli ga u Rhythm & Hues gde se dodatno razvijao softver. U „Gospodaru” imate ljude i orke, a u „Narniji” desetine vrsta koje se međusobno bore i za svaku smo morali da odredimo spektar reakcija na sve ostale vrste.
Koje stvorenje je bilo najteže za stvaranje?
Kentauri, pošto smo hteli da imamo prave glumce. Problem kada je neko pola čovek, a pola konj je u tome što postaje 30 do 40 centimetara viši od ljudi oko sebe. Pošto naši glumci nisu cirkuski artisti da hodaju s toliko povišenim cipelama, na kraju smo pravili platforme odgovarajuće visine oko kojih su svi mogli lako da se kreću, a glumci koji igraju kentaure su mogli da hodaju po njima. Takođe, trebalo je naučiti glumce kako da se kreću – neko s konjskom pozadinom ne može da se kreće kao čovek.
Cilj nam je da na kraju gledalac ne zna i ne razmišlja o tome da je video specijalni efekat, već da samo uživa u filmu.
Razmišljate li o sledećem filmu, „Princ Kaspijan”?
Bilo je lepo raditi na ovom filmu i ako Endrju odluči da radi nastavak, voleo bih da ponovo radim s njim. Doduše, nakon „Povratka kralja” imao sam svega nedelju dana odmora pa malo vremena sa familijom ne bi bilo loše...
 
Možda su se baš zato Adamson i Dizni obratili Džonu Houvu koji je jedan od najslavnijih ilustratora Tolkinovih dela i bio je angažovan i na filmovima. Na osnovu Houvovih crteža ljudi iz KNB EFX grupe i Weta Workshopa stvorili su više od dvadeset vrsta mističnih stvorenja, od patuljaka i goblina, preko satira, kentaura i bauka, sve do minotaura, kiklopa i fauna. Većina stvorenja u filmu morala je da bude napravljena kako u CGI formi tako i kao animatronička lutka ili u vidu niza proteza za glumce i statiste. Dok je KNB na sebe preuzeo dizajn stvorenja i većinu proteza, na modelima i rekvizitima radilo je još sto deset ljudi iz Weta Workshopa.

Pored dve kuće koje su se bavile tradicionalnim efektima, za digitalne su bile zadužene čak tri kompanije. Kao prvo, tu je Weta Digital čiji program Massive je još jednom pretvorio ogromnu bitku u umetničko delo. Najveći deo posla na ovom polju preuzeo je Sony ImageWorks koji je radom na „Spajdermenu” pokazao da stvara verodostojne virtuelne glumce. Najveći posao na ovom filmu bio je rad na faunu – gospodinu Tumnusu. Za potrebe raznih proteza za glumca Džejmsa Mekavoja urađen je odlivak njegovog tela. A za generisanje kompjuterskog modela Tumnusa, Džejms je skeniran laserom, a zatim su delovi ljudske fizionomije promenjeni u skladu sa izgledom fauna (pola čovek, pola jarac). Iako zauzeti radom na filmu „King Kong”, ljudi iz Wete su i ovde pomogli svojim iskustvom s mitskim stvorenjima koje su gradili godinama na TV serijalima „Herkules” i „Xena”.

Za zveri Narnije koje govore poput ljudi pobrinuli su se stručnjaci kompanije Rhythm & Hues. Ovaj studio za specijalne efekte još od rada na filmu „Babe” važi za vodeći kada treba stvoriti uverljive životinje koje pričaju, kako kompjuterske modele tako i animatronike. Svaki životinjski lik u filmu, od zlog Mogrima do gospodina i gospođe Dabar, dobio je sebi svojstveni karakter. Naravno, kruna saradnje Rhythm & Huesa i KNB EFX-a je lav Aslan kome glas daje Lijam Nison. Pored CGI modela napravljene su i tri makete u realnoj veličini. Osnovna maketa je najčešće korišćena kao referenca koja je kasnije zamenjivana digitalnim Aslanom. Napravljen je i model koji „govori”, sa veoma detaljnim licem pravljenim ručno pomoću sintetičke, jakove i ljudske dlake. Poslednji model je bio potpuno pokretni Aslan koga su deca mogla da jašu.

Dragan KOSOVAC

 
 AKCIJE
World Summit Award
Siemens Join Multimedia

 PRIMENA
25 godina auto-elektronike

 NA LICU MESTA
„Canon Kick-off”
Cisco konferencija
CeBIT 2006, Hanover (najava)
Sampro prezentacija
ArtTech 2005, Pančevo

 KOMPJUTERI I FILM
„King Kong”
„Letopisi Narnije: Lav, veštica i ormar”
Šta mislite o ovom tekstu?

 SERVIS
Vrste memorijskih modula
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera