Silicijumska dolina
Apple, Google, AMD, Intel, nVidia, Adobe, eBay, HP, Facebook, Yahoo i mnogi drugi džinovi IT industrije povezani su na mnogo načina, ali im je zajedničko i to što su komšije Ako zaista postoji idealni tip društva u informatičkoj postindustrijskoj fazi razvoja, onda je to Silicijumska dolina, kraj u Kaliforniji ušuškan u novcu najprogresivnijih svetskih investitora. Po koncentraciji neke industrije na jednom mestu, to je mesto kakvo ne postoji više nigde u svetu. Ovaj, geografski gledano, mali deo Amerike odgovoran je za jednu trećinu svih investicija u početne biznise u SAD. Na malom prostoru smeštena je većina najznačajnijih IT firmi, koje su oblikovale najpre tržište računara, a sada Interneta i povezanih uređaja. Od tranzistora i mikroprocesora, preko Googlea, do Androida – klice novih tehnologija i hi-tech usluga danas potekle su odatle. Silicijumska dolina, naravno, nije okupana u blagoslovu muza i nije bogata zato što tamo novac raste na drveću. Ona je toliko uspešna zbog specifične društveno-kulturne atmosfere nastale pod uticajem Univerziteta Stenford, ali i ulaganja američke mornarice, vojske, a kasnije i Nacionalne svemirske agencije u razvoj naučnika. Kako je i privatni kapital u SAD uvek u blizini, nije ni čudo da su mladi inženjeri raketa i oružja postali progresivni umovi iza komercijalnih tehnologija koje su sada deo naše svakodnevice. Neočekivana funkcija univerziteta U to vreme, u garaži, u gradu Palo Alto, na granici Silicijumske doline, sveže diplomirani stenfordovci Bil Hjulit i Dejv Pakard (William Bill Reddington Hewlett, David Dave Packard) počeli su da stvaraju jednu od najvećih telekomunikacionih kompanija na svetu. Hewlett-Packard je, ujedno, prvi džin u fazi rađanja koji je nastanio Industrijski park Stenforda, čiji je naziv trebalo da ima vizionarski prefiks „post”. Od te 1953. godine, za Silicijumsku dolinu je počelo novo doba, sa sve manjim vojnim uticajem. Ubrzo je i izumitelj tranzistora Vilijam Šokli (William Shockley), nobelovac, preselio svoju novu kompaniju u Palo Alto. Iz njegove firme izdvojili su se osnivači Intela, finansijeri Googlea i drugi najmoćniji investitori. Stenford je, dakle, kroz smisao za biznis i vrhunsko obrazovanje orijentisano ka istraživanju i individualnoj praksi, najzaslužniji za razvoj Doline. Ipak, veoma je zanimljivo to što su ovaj i drugi univerziteti svoje studente morali ranije da „puste”. Naime, mnogi osnivači najvećih kompanija u IT-u, uključujući tu i Microsoft, Apple, Facebook i Google, nisu završili fakultet. On je igrao presudnu ulogu u njihovom obrazovanju na drugačiji način – kroz edukaciju, razmenu ideja, praksu... Silicijumska dolina se, od HP-a do danas, na neki način i nije promenila. Istina, ranije se hardver proizvodio tamo a sada u Kini, ali je ona ostala centar ideja. Istorija se stalno ponavlja – HP je krenuo iz garaže kao i većina drugih, među njima Apple i Google. Najjednostavnije rečeno, sve je nastalo najpre iz interakcije geekova, a zatim iz veze sa bogatim ljudima. Bogataši i štreberi (koji mogu da postanu podjednako bogati, a ponekad i superzvezde) – to je Silicijumska dolina. Tolerancija prema neuspehu Iako je već dugo na vrhu, Dolina je puna neuspeha. To je mesto sa mnogo ideja, međutim mnoge nisu promišljene i ne donose uvek očekivani uspeh jer je konkurencija ogromna. Čak i onda kada stvarate nešto inovativno, konkurencija vam je odmah za petama i uči na vašim greškama. Silicijumska dolina se po tome nimalo ne razlikuje od ostatka sveta. Razlika je u toleranciji prema neuspehu. Većina investitora „ubode” kompaniju iz trećeg ili četvrtog pokušaja. Ideje su uvek prioritet, pa je ovo mesto, ali i IT industrija u mnogim drugim zemljama, „lakša na novčaniku” kada ulaže. Mnogo je nepoznanica jer su proizvodi i tehnologije često sasvim nove, pa se stvara novo tržište. Google, Facebook i druge kompanije pre i posle njih pokazale su da je ponekad dovoljna i samo ideja, naravno ako nastane u pogodnim uslovima. Dakle, ideja vodi do pokušaja, a pokušaj možda do propasti. Tradicionalni način vođenja biznisa i ulaganja kapitala znatno je rigorozniji. Zamislite Larija Pejdža i Sergeja Brina (Lawrence Larry Page, Sergey Brin, osnivači Googlea) kako objašnjavaju svoj „izum” ljudima sa klasičnom poslovnom logikom. A njihova ideja još i zvuči dobro kada se uporedi sa Twitterom ili današnjim geolokacijskim servisima čiji korisnici svesno govore drugim ljudima gde se nalaze. Širenje uticaja van „granica” Doline Ova kultura se, naravno, nije proširila sama od sebe. Na malo mesta u svetu, i skoro po pravilu u Americi, koncentrisali su se svi pokretači IT industrije. Najpre hardverske, pa softverske, a sada internet kompanije stvorile su ekonomiju gde milioni, iako ne rade direktno za njih, primaju platu zahvaljujući njihovim tehnologijama. Tako je nastala situacija da se van centra uglavnom kloniraju inovacije, dok se o veoma ambicioznim novinama ređe razmišlja. Dobar primer je širenje poslovnog modela grupne kupovine koji je predstavio Groupon u Čikagu 2008. godine. Već sada u Srbiji imamo sve više identičnih servisa, koji u većoj ili manjoj meri uspevaju da kloniraju ovu formulu. Na primer, zamislite susret dva Android programera ili dizajnera igara iz različitih delova sveta. To je profesija čiji će pripadnici najverovatnije najbrže doći do zajedničkog jezika u neformalnoj konverzaciji, jer imaju mnogo toga zajedničkog, pored svih lokalnih i individualnih specifičnosti. Sada su možda preko nekoga, sasvim slučajno, povezani i na Google Plusu. • • • Nažalost, iz primera Silicijumske doline vidi se da nije potrebna samo ideja. Ako uslovi nisu povoljni, kreativne ideje biće naprosto ugušene okovima tradicionalnog razmišljanja. Neka regija ima šansu da postane nova Silicijumska dolina samo ako se iz jednačine uklone lokalne birokrate, sumnjivi investitori, političari sa spremnim makazama za sečenje trake pred izbore i kumova snaja na odgovornoj poziciji, i ako se talenti stimulišu na pravi način i ne opterećuju teretom tromog školstva, koje treba da usmeri, a ne da zacrta put. Ivan VESIĆ |
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |