TRŽIŠTE<>
122013<><>

Previranja u IT industriji

Peripetije

„Besplatan operativni sistem? Mora da se šalite...”

Na glo¬bal¬noj po¬zor¬ni¬ci teh¬no¬lo¬ške in¬du¬stri¬je odmora nema. Užurbani glumci, mizansceni i dežurna smetala jurcaju bez očiglednog reda, posvećeni samo sledećoj predstavi i ničemu više. Moćnici pozorišnoga establišmenta zadovoljno gledaju na svoj poslednji uspeh iz VIP loža na vrhu dvorane, sve do susreta pogledima sa kolegama, IT tajkunima, iz loža pored. Tada kreću tihi i ne toliko tihi napadi i marketinški trikovi iz rukava vire kao da su moćnici jeftini mađioničari, a ne vrhunski marketinško-ekonomski magovi današnjice.

IT svet je pozorište vedroga duha, a gluma je sve ubedljivija. Trikovi, koji su nekada bili retkost, danas su sve češći u nastupima vodećih ljudi prvaka tehnološkog razvoja. Jesmo li shvatili njihovu obmanu? Jeste li primetili vešt porket prstiju šarmantnog govornika na prezentaciji? Razgovarajmo o nekoliko zanimljivih „iznenađenja„ na sceni.

Besplatni OS(-ovi)

U dugotrajnom ratu kompanija Apple i Microsoft bitke nikada nisu male, dosadne ili tipične. Doza inventivnosti koja je krasila Apple u dizajnerskom smislu proizvoda često se ukazivala i u anti-PC reklamama, debatama ili keynote prezentacijama njenih lidera. S druge strane, čelnici kompanije Microsoft su često preterivali u svom trudu da budu kul uz stalne pokušaje da se dopadnu mlađoj publici iako je i laiku posmatranje njihovih reklama bilo više smešno nego konkurentno. Setimo se samo reklame Night at the Roxbury.

Bilo kako bilo, u ovom trenutku obe kompanije prolaze kroz period restrukturiranja. Stiva Džobsa više nema na čelu Applea i to se već oseti. Bil Gejts već neko vreme nije prvi čovek najmoćnije softverske kompanije dvadesetog veka, a pošto i Bolmer uskoro odlazi treba da se očekuje određen stepen transformacije, kako u poslovnom tako i filozofskom smislu. Appleov plan je da svoj novi operativni sistem, poznatiji širokim narodnim masama pod nazivom OS X Mavericks, ponudi (postojećim) korisnicima besplatno. Ako do sada ovu vest niste čuli, nemojte biti previše iznenađeni. Pojasnićemo kako je to samo još jedan taktički potez u okviru pomenutog rata.

Na Appleovoj prezentaciji nove palete proizvoda, potpredsednik kompanije Kreg Federigi, obratio se okupljenima ispred slike operativnog sistema Windows 8 prelepljenog cenom od 199 američkih dolara. Federigi je prisutnima objasnio da od tog dana Apple ulazi u novu epohu. Apple najavljuje period „revolucije cena„ kao novitet, ali tako nešto može da se kaže samo ako se ne uzima u obzir (namerno ili slučajno) trenutak u kom se tako nešto izjavljuje, da ne pominjemo celokupnu istoriju IT-a.

Operativni sistemi prenosnih platformi (mobilnih telefona, tablinih računara) već godinama su potpuno besplatni za krajnje korisnike. Nove verzije i osveženja, takođe, nisu označene etiketom sa bilo kakvom cenom. Čak je i „zloglasni„ Microsoft objavio da je verzija 8.1 njihovog operativnog sistema besplatna za sve postojeće korisnike Windows 8. „Čekajte, pa to se savršeno slaže,„ reći ćete, i bićete potpuno u pravu.

Stvari su se promenile u odnosu na vreme u kom su Microsoft i Apple igrali dosadašnje partije ruskog ruleta. Apple je od svog osnivanja bio hardverska kompanija sa posebnim mestom za softver dok je Microsoft bio softverska kompanija sa posebnim odnosom sa proizvođačima hardvera. U međuvremenu Apple je briljirao u segmentu mobilnih uređaja sa kojima je plasirao svoj operativni sistem i time sebi uredio sasvim pristojan udeo u globalnom svetu potrošačke elektronike. Microsoft je dugo, (predugo, reklo bi se) igrao konzervativno i tek je odskora ušao u vode proizvođača uređaja na način koji ima smisla. Pokušavali su i ranije. Setite se samo multimedijalnih plejera Zune. No, prava priča počela je izradom uređaja Surface, a nastavljena akvizicijom finske Nokije. Naravno, ovo menja kompletnu postavku na tabli. Apple, jači i prisutniji nego ikada, ima manevarski prostor koji je priželjkivao, a Microsoft mora da povlači poteze o kojima nije ni razmišljao u danima bogaćenja.

Životni vek desktop i laptop uređaja, na kojima su instalirani operativni sistemi o kojima govorimo, polako dobija prizvuk ograničenosti. Prenosne platforme odnose pobedu u svakoj kategoriji i to je svima jasno. Neki će pomisliti da je desktopu i laptopu suđeno da nude besplatan OS kako bi opstali u trci sa prenosnim segmentom. No, to ne mora da se posmatra isključivo na jedan način. Drugi ugao pogleda na stvar ukazuje da se tržište ukrupnjava i to na paradigmi vertikalne integracije. U takvoj strategiji, prava zarada leži u uslugama koje pružaju proizvodi u okviru jedne vertikale. U cenu takvih proizvoda već ste uračunali troškove razvoja, licence i sve drugo oko softvera (primer je upravo Apple sa svojim cenama uređaja koje su uvek osetno više od konkurencije) i korisniku pružate (naizgled) besplatno korišćenje svog softvera potrebnog za normalan rad. Naplaćivanje sledi kroz aplikacije i usluge koje čine tu platformu specifičnom i popularnom. Opet, cena će biti takva da ne izaziva momentalno odvraćanje od kupovine, već se nadate da ćete zaradu zapravo da ostvarite kroz volumen – prodajom stotina hiljada ili miliona jedinica tog softvera. Ovakva postavka stvari možda deluje jednostavno i logično, ali uprkos tome stvari su mnogo kompleksnije. Ipak, preduslovi ovakve strategije su jasni. Morate da budete kompanija koja proizvodi i hardver i softver i pruža usluge. Odskora, Microsoft je takva kompanija u punom smislu. Ljudi iz njihovog rukovodstva, koje tek treba da dobije novu vodeću figuru, pred sobom imaju zadatak kakav nijedna druga IT kompanija nikada nije imala u istoriji industrije. Nikada! Kompaniju koja je gotovo 50 odsto prihoda imala od prodaje operativnih sistema sada treba prevesti u model u kom je operativni sistem besplatan. Na licima odgovornih u Microsoftu dugo vremena biće urezana bolna grimasa dok se bore s ovim zadatkom. No, ukoliko u tome uspeju, čeka ih dobra i relativno sigurna bliska budućnost, bar do sledeće promene paradigme.

Najbolje smo sačuvali za kraj. Šta u ovoj priči radi Google? Ne, nećemo govoriti o Nexusu 5. Njega ipak pravi LG. Motorola Mobility, koju je kupio Google, izbacila je (napokon) telefon koji će pomutiti vodu na tržištu. Moto G, uređaj sa četvorojezgarnim procesorom i ekranom od 4,5„, sa 8 ili 16 GB memorije, biće dostupan po ceni od 179, odnosno 199 dolara, respektivno. Google, koji je postao šampion u kategoriji horizontalne integracije, sada na tržište izbacuje uređaj koji je od glave do pete proizveden u „domaćoj radinosti„. Da li će ovi uređaji pokvariti odnos koji Google ili Microsoft imaju sa svojim partnerima, koji već godinama i decenijama proizvode hardver sa njihovim operativnim sistemima? Naravno da hoće, a Apple i Samsung samo vrebaju tako slasnu šansu iz prikrajka.

Teške inovacije

Biti na čelu kolone inovatora nikada nije bilo lako, bilo da ste inženjer, hemičar, fizičar, dizajner ili programer. Rad pojedinaca i grupa koje donose novitete, sa sobom nosi rizike sa kakvima se retko koji uobičajeni posao današnjice suočava. No, i obećanja njihovih uspeha jednako su snažna. Dobra inovacija budi sva čula jednog proizvoda ili usluge i omogućava veći prostor ili dominaciju u bitnijem segmentu tržišta. O važnosti inovacija smo pisali mnogo. No, o teskobama onih koji nas iznenađuju i uveseljavaju kroz rad na novim uređajima i osobenostima, retko smo govorili. Priča o jednoj od njih je neobično važna u ovom trenutku.

Kao svedoci stalnog napretka u proizvodnji procesora, pomalo smo, sasvim razumljivo doduše, potcenjivali stvarne aspekte izrade centralnih procesorskih jedinica. Smanjivanje proizvodnog procesa nas je uveseljavalo, iako baš nismo bili sigurni tačno zašto je, recimo, 32 nm bolje od 45 nm. Neko će reći da sitniji proizvodni proces omogućuje manje procesore i to je načelno u pravu, ali je ta činjenica nebitna jer smo te i takve male procesore počeli da viđamo tek u poslednjih nekoliko godina uspeha prenosnih platformi. U segmentu desktopa i laptopa, smanjivanje proizvodnog procesa omogućilo je zapravo povećanje hardverske logike (u najgrubljem smislu – broja tranzistora) bez plaćanja cene povećanja fizičke veličine procesora ili povećanog zagrevanja. Upravo to je domen gde je smanjivanje proizvodnog procesa pokazalo svoju pravu snagu. Pravi primer toga je Intelov poslednji čip Haswell. Kupovinom procesora te generacije mi zapravo dobijamo uređaj sličnih performansi kao prethodne generacije, ali uz dosta manje zagrevanje u radu što garantuje ugodniji rad i manje problema, posebno na duže staze.

Zanimljiv aspekt su činjenice koje prate smanjenje proizvodnog procesa. Već smo pričali o „udaranju u zid„ što se proces priblžava izuzetno malim vrednostima od svega nekoliko nanometara. To nameće potrebu za mnogo više inovacija. Nije dovoljno da samo fizički smanjujete komponente već morate to da ispratite novim načinom njihovog slaganja u funkcionalnu celinu. Ponekad treba da se promeni čitava paradigma što može da bude veoma zbunjujuće. Ipak, ne treba da nas začudi kada dok čitamo saopštenja kompanija koje proizvode čipove vidimo zbunjujuća imena „novih„ tehnologija koje se koriste u proizvodnji. Stručnjaci se ne slažu oko toga šta je od svih tih lepih imena ono što označava neki važan doprinos nauci i tehnologiji, ali se gotovo svi marketinški znalci slažu da je pominjanje tolikog broja raznih noviteta više element iz arsenala njihove branše nego što je stvar samih inovacija.

Tabela 1 ilustruje koliki je napor donela proizvodnja sve manjih komponenata za vrhunske procesore. U vreme kada se proizvodio Pentium 4 procesor, u svetu je 19 kompanija bilo na samom vrhu koplja napretka. U vreme Core familije taj broj je smanjen za trećinu, a danas, kada je proizvodnja vrhunskih procesora još zahvalnija, zbog povećanja broja prodatih prenosnih uređaja, tim vodećih tehnoloških kompanija spao je na samo četiri (mada se očekuje da se GlobalFoundries i UMC uskoro pridruže ovoj grupici).

Da kretanja u ovom segmentu tržišta deluju i na najveće aktere svedoči novinarska bomba od pre nekoliko nedelja. Verovali ili ne (a ova vest svakako spada u tu kategoriju), Intel će u narednom periodu u svojim fabrikama da proizvodi procesore zasnovane na tehnologiji ARM! Decenijama unazad, u fabrikama ovog proizvođača proizvodili su se isključivo procesori sa znakom „Intel inside„. No, teška vremena zahtevaju teške mere upravljanja. Fabrike su isplative samo ako neprestano rade. Potražnja za Intelovim procesorima (koji još ne predstavljaju bitan deo mobilnog segmenta) nije kao što je bila. Trišta desktopa i laptopa smanjuju se iz dana u dan, a skupe mašine u fabrikama fabrike su gladne neprestanog „štancovanja„ novih procesora. Upravo zato Intel namerava da svoje fabrike iskoristi i za proizvodnju čipova zasnovanih na tehnologiji najvećeg konkurenta. Njihov najveći ugovor je onaj potpisan sa kompanijom Altera i to za proizvode FPGA zasnovane na dolazećem proizvodnom procesu od 14 nm.

Intel je dobar partner. U dostizanju proizvodnih procesa sutrašnjice su najbrži i prednjače šest do devet meseci u odnosu na bilo kog drugog konkurenta. Prihod koji imaju po fabrici takođe je značajno veći od konkurencije, iako je taj podatak uslovljen kanalima prodaje i načinima poslovanja koji „nisu baš tako fer„. Dolazak tehnologije ARM u Intelove fabrike ipak neće proći glatko. Ukoliko želite da pravite procesore u Intelovoj fabrici, morate da napravite kompletan redizajn proizvodnog procesa, kako biste ispratili stroge propise na kojima Intelov metod insistira. Da li će trošak takvog redizajna naručioce odbiti od Intela ili ne, ostaje da vidimo. Ipak, u trenutku kada TSMC krene sa stabilnom proizvodnjom čipova u tehnologiji od 20 nm, Intel će već punom parom da pravi 14-nanometarske procesore. Kada na to dodamo i uvođenje vafera od 450 mm i EUV litografiju (o kojima smo pisali u proteklim brojevima) jasno je da Intel svojim partnerima nudi snažne i tehnološki validne argumente.

• • •

Microsoft i Intel od partnera postaju konkurenti! Microsoft više nije u stanju da ubire visoke prihode od prodaje softvera i primoran je da izvrši skok u oblast usluga i proizvoda, domen u kom već decenijama dominiraju njegovi najbliži saveznici. Novi uslovi donose i novo ponašanje i OEM partneri najveće svetske softverske kompanije (iza Googlea) sada čekaju da vide koliko će nova paradigma Microsofta promeniti njihove uspešne poslovne odnose. Intel agresivno traži sve veću ulogu u globalnoj raspodeli sredstava od prodatih ulaznica koje potrošači rado daju za ulazak u svet savremene tehnologije. Zvezde scene, glavni glumci i protagonisti čitave predstave, sa znakom gricnute jabuke i Galaksije na grudima pažljivo prate svaku reč, svaki pokret, svaki pad. Dok jednom ne smrkne, drugom ne svane.

Momir ĐEKIĆ

130 nm - 19*90 nm - 18*65 nm - 14*45/40 nm - 11*32/28 nm - 6*22/20 nm - 4*
Altis Semiconductor
Dongbu HiTekDongbu HiTek
Grace SemiconductorGrace Semiconductor
FreescaleFreescale
Seiko EpsonSeiko Epson
InfineonInfineonInfineon
SonySonySony
Texas InstrumentsTexas InstrumentsTexas Instruments
SMICSMICSMICSMIC
ToshibaToshibaToshibaToshiba
Reneseas (NEC)Reneseas (NEC)Reneseas (NEC)Reneseas (NEC)
FujitsuFujitsuFujitsuFujitsu
IBMIBMIBMIBM
UMCUMCUMCUMCUMC
Global FoundriesGlobal FoundriesGlobal FoundriesGlobal FoundriesGlobal Foundries
TSMCTSMCTSMCTSMCTSMCTSMC
STMicroelectronicsSTMicroelectronicsSTMicroelectronicsSTMicro­electronicsSTMicro­electronicsSTMicro­electronics
IntelIntelIntelIntelIntelIntel
SamsungSamsungSamsungSamsungSamsungSamsung
* - Ĺ to je sitniji proizvodni proces, to je manji broj kompanija koje su ovladale njime
 
 TRŽIŠTE
Previranja u IT industriji
Šta mislite o ovom tekstu?

 PRIMENA
Biometrija
Google Street View u Srbiji

 NA LICU MESTA
Microsoft Sinergija 13
Otvaranje WinWin prodavnice
Open IT v7.0
LG prezentacija

 KOMPJUTERI I FILM
The Desolation of Smaug
Frozen
Filmovi, ukratko

 SERVIS
Novi život starog računara (12)

 PRST NA ČELO
Neočekivana sila
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera