Računari poslednje tri decenije (2)
Brzina evolucije računara tokom poslednjih trideset godina prevazišla je najoptimističnije prognoze Milenijum Prvi januar 2000. godine ne donosi smak sveta i svi računari nastavljaju da rade. Bil Gejts ustupa mesto na čelu Microsofta Stivu Balmeru. MS pušta u prodaju Windows 2000, Windows ME i Pocket PC, izdaje DirectX 8.0, predstavlja C#. Konačno izrečena presuda u tužbi protiv Microsofta – izvršenje presude (cepanje MS-a na dve kompanije) i dalje čeka završetak procesa žalbi. I Intel i AMD podižu takt svojih procesora iznad 1 GHz. AMD predstavlja Duron, svoj odgovor na Celeron. ATI pokreće seriju Radeon kartica, uveden AGP 3.0 (AGP 8x). Adobe izdaje Photoshop 6.0. Aktiviran domen twitter.com. VeriSign kupuje Network Solutions za 21 milijardu dolara. Indeks NASDAQ dostiže rekordnu vrednost i polako počinje da opada označavajući početak kraha dot-com buma. Crv ILOVEYOU širi se e-mailom na više od pedeset miliona računara (oko 10% svih kompjutera povezanih na internet), trenutna globalna šteta procenjuje se na oko 7 milijardi dolara i dodatnih 15 milijardi na troškove otklanjanja posledica. EA objavljuje prvu igru u serijalu The Sims. Sony izdaje Playstation 2 koji će postati najprodavanija konzola svih vremena (155 miliona primeraka do danas). Intel za 750 miliona dolara kupuje kompaniju Xirom, proizvođača mobilne opreme. Quantum prodaje svoje odeljenje za komercijalne hard-diskove Maxtoru. HP pokreće proces kupovine Compaqa za 24 milijarde dolara. Microsoft najavljuje da spajalica Clippy više neće biti deo paketa Office, predstavljaju Internet Explorer 6.0, prvi Xbox i izdaju Windows XP. Apple izdaje Mac OS X 10.0 Cheetah i 10.1 Puma, počinje prodaja prvih iPoda. Google indeksira više od 3 milijarde dokumenata, uvodi Image Search koji pokriva oko 250 miliona slika. Mikroprocesor puni 30 godina postojanja, procenjuje se da je za to vreme u svetu prodato oko milijardu računara. U 2003. godini Intel najavljuje BTX format i predstavlja Pentium M, AMD odgovara sa svojim prvim 64-bitnim procesorom, Athlonom 64. Počinje prodaja DDR2 SDRAM-a i XDR DRAM-a. Apple počinje sa prodajom putem iTunesa, predstavlja browser Safari i Mac OS X 10.3 Panther. Valve aktivira Steam, pokrenuti ImageShack i Skype. Zvanično formirana Mozilla Foundation. Google kupuje Blogger i pokreće Google Print (sada Google Book Search). Nokia predstavlja jedan od dva najprodavanija mobilna telefona svih vremena, model 1100 (250 miliona primeraka). Pokrenut The Pirate Bay. Filmovi „Matrix Reloaded” i „Matrix Revolution” koriste Burly Brawl, prvi sistem za takozvani universal capture. Dvadeset godina I 2005. godina počinje sa velikom kupovinom – SBC kupuje AT&T za 16 milijardi dolara i preuzima njihovo ime. eBay kupuje Skype za 2,6 milijarde dolara‚ News Corporation kupuje MySpace za 580 miliona dolara, Yahoo kupuje Flickr, Seagate kupuje Maxtor za 1,9 milijardi, Adobe kupuje Macromediu za 3,4 milijarde dolara u deonicama. Google aktivira Google Maps, kupuje Urchin koji će postati Google Analytics. Osnovan i pokrenut YouTube, osnovan TeamViewer. Intel i AMD predstavljaju svoje dvojezgarne procesore. Microsoft izdaje Xbox 360, najavljuje Windows Vistu, Apple počinje da koristi Intelove procesore, IBM obustavlja prodaju OS/2. Nokia predstavlja drugi mobilni telefon u istoriji koji će da se proda u četvrt miliona primeraka, u pitanju je model 1110. „Chicken Little” je prvi film animiran u više 3D formata (RealD 3D i Disney Digital 3D). Početak 2007. godine Apple dočekuje objavom da zvanično menjaju ime iz Apple Computers u samo Apple. Nedelju dana kasnije predstavljaju prvi iPhone. Osnovan Dropbox, pokrenut Tumblr. Google pokreće Google Trends i Street View, osnovani Zynga, Weebly i Jimdo. Počinje prodaja DDR3 SDRAM modula. Intel pušta u prodaju procesor Core2 Duo E4400 u aprilu, E4500 u julu i E4600 u oktobru. Microsoft pušta u prodaju Windows Vista i Office 2007. Iako elektronski mediji polako potiskuju štampane, izdavaštvo cveta, ISO izdaje novi standard za ISBN koji sada ima 13 cifara (umesto prethodnih 10). Estonija postaje prva zemlja u kojoj se glasanje na nacionalnim izborima obavlja putem interneta. Adobe izdaje Photoshop CS3 (10.0) i predstavlja Adobe Air. Prodaja iPhonea počinje u junu, a mesec dana nakon toga, na netu se pojavljuju uputstva za „jailbreaking”. Apple kupuje prava na CUPS kod, najavljuje da će iTunes da prodaje pesme bez DRM-a i predstavlja Mac OS X 10.5 Leopard. Započeto sprovođenje inicijative One Laptop Per Child. Internet domen business.com prodat po drugi put, za 345 miliona dolara. Američka vlada potvrđuje da u Iraku koriste izviđačke robote zvane SWORDS koji se kreću na točkovima i naoružani su mitraljezom M249. Amazon pušta u prodaju prvu generaciju čitača Kindle, Google predstavlja Android. „Flatland” je prvi dugometražni film koji je animirala samo jedna osoba. „Beowulf” je prvi CGI film sa kompletnim motion captureom pokreta, lica i garderobe glumaca. Tokom 2009. godine nastavak računarske evolucije dobija nekoliko novih, danas opštepoznatih imena. Osoba sa pseudonimom Satoši Nakamoto predstavlja Bitcoin. Pokrenut servis i sajt Kickstarter. Markus Persson izdaje Minecraft, Zynga pokreće Farmville. Google predstavlja programski jezik Go, pokreće Google Voice, zasnovan na kupljenom GrandCentralu. Google takođe objavljuje planove da kupi sistem ReCAPTCHA i najavljuje Chrome OS, četiri meseca kasnije pojavljuje se kao open source OS sa imenom Chromium. Nakon više od pet godina rada u fazi bete Gmail postaje live. Facebook premašuje MySpace po internet saobraćaju. Hewlett Packard predstavlja Probook. Microsoft predstavlja Internet Explorer 8 i pokreće pretraživač Bing, Yahoo se obavezuje da Yahoo Search sledećih deset godina koristi Bing. Amazon najavljuje kupovinu sajta Zappos.com za 1,2 milijarde dolara. Intel predstavlja procesore Core2 Duo E7500 u januaru i E7600 u maju. Microsoft izdaje Virtual PC, MSE i Windows 7, a prodaje prava na Folio i NXT Rocket Softwareu. Sredinom godine, većina zemalja širom sveta počinje sa ukidanjem analognih TV signala i prelaskom na HD digitalnu televiziju. Počinje da se primenjuje standard USB 3.0, ustanovljen TPM standard za dizajn bezbednih kriptoprocesora. Palm predstavlja WebOS, Barns & Noble pušta u prodaju prvi Nook. Apple predstavlja iPhone 3Gs, časopis „Fortune” proglašava da je Stiv Džobs „CEO decenije”. Nokia izdaje model 5230, najprodavaniji smartfon u istoriji (150 miliona primeraka). Džejms Kameron ponovo probija granice kompjuterske animacije filmom „Avatar”. Ustanovljen termin performance-capture. Generisanje 3D modela u virtuelnom 3D svetu se odigrava u realnom vremenu. Započinje novi talas manije za 3D displejima. Skoro pa juče Početkom 2011. godine, specijalni IBM-ov superkompjuter, zvani Watson, učestvuje u trodnevnom okršaju protiv dva šampiona kviza „Jeopardy”. Watson pobeđuje sa više bodova od oba protivnika zajedno. Hitatchi prodaje Western Digitalu svoje odeljenje za proizvodnju hard-diskova. Intel predstavlja prve procesore iz familije Sandy Bridge. Microsoft predstavlja Internet Explorer 9 i Office 365, a objavljuje i plan da kupi Skype za 8,5 milijardi dolara. MS sklapa partnerstvo sa Nokiom, pojavljuju se prvi modeli iz serije Lumia. Fondacija Mozilla izdaje WebGL. Oracle menja ime StarOfficea u Oracle OpenOffice i prebacuje vlasništvo i sva prava na fondaciju Apache. Newscorp prodaje MySpace za 35 miliona dolara (a kupio ga je za oko 510 miliona). Google+ postaje dostupan onim korisnicima koji dobiju pozivnice. Texas Instruments kupuje National Semiconductor. Većina proizvođača izdaje svoju verziju ultrabooka, prvi modeli Googleovih chromebookova se pojavljuju u prodaji. Evropska unija odobrava upotrebu retinalne proteze Argus II. Američka vlada organizuje seriju hakatona sa ciljem da se unapredi efikasnost vlade i njenih informacionih sistema. Samsung predstavlja Galaxy Note, prvi komercijalno uspešan fablet. Apple predstavlja iPhone 4s, takođe prestiže Exxon i postaje najvrednija kompanija na svetu (ukupna vrednost deonica 337,2 milijarde dolara). Stiv Džobs preminuo u 56 godini. Facebook uvodi Timeline kao opcionu zamenu za Wall. Osamnaesti januar 2012. godine obeležio je zajednički protest protiv predloga američkih zakona SOPA (Stop Online Piracy Act) i PIPA (Protect IP Act). U okviru ovog protesta više od 115.000 sajtova zacrnilo je svoj sadržaj, a preko sedam miliona ljudi potpisalo je online peticije. Oba zakona su napuštena i do glasanja o njihovoj sudbini nije ni došlo. Američko Ministarstvo komunikacija (FCC) objavljuje da krađe smartfona čine trećinu ukupnog broja krađa u toj zemlji. Facebook kupuje Instagram za milijardu dolara, takođe dostiže milijardu aktivnih korisnika širom sveta. Adobe izdaje Photoshop CS6 (13.0). Šestog juna Google i hiljade drugih kompanija migriraju svoje sisteme na protokol IPv6. Objavljen besplatan OS Raspbian (derivat Debian Linuxa koji radi na mini SBC računaru Raspberry Pi). NASA uspešno spušta na površinu Marsa Curiosity, robotizovani rover veličine automobila i težine preko 900 kg. Nakon što se udaljila više od 18 milijardi kilometara od Zemlje, Sonda Voyager 1, lansirana 1977. godine postaje prvi objekat ljudskog porekla koji napušta naš solarni sistem. Apple pušta u prodaju iPhone 5 i najavljuje iPad Mini. Microsoft izdaje Windows 8 i Microsoft Surface. Video spot za pesmu „Gangnam Style” probija milijardu pregleda na YouTubeu. Felix Baumgartner skače iz kapsule sa visine od skoro 39 km, skok preko YouTubea prati uživo rekordnih 8 miliona ljudi. „The Hobbit: An Unexpected Journey” je prvi high frame rate film (48 slika u sekundi) sa kompjuterskom grafikom. Šta je, po vašem mišljenju, obeležilo prošlu godinu u svetu kompjutera? U februaru 2013. godine Microsoft izdaje Windows 8.1, takođe objavljeno je da kompanija napušta Hotmail i da će više od 300 miliona korisnika ovog servisa biti prebačeno na Microsoftov novi e-mail servis Outlook.com. Takođe, MS je napustio Messenger u korist Skypea, a zatvaraju i MSN TV. Microsoft predstavlja javnosti Xbox One u maju, a u prodavnice dolazi u novembru, u isto vreme kada i konkurentski Sony PlayStation 4. Microsoft kupuje Nokijino odeljenje za mobilne telefone i prava na korišćenje patenata na 10 godina za 5,4 milijarde evra. Yahoo počinje kupovinu Tumblra za 1,1 milijardu dolara, Google kupuje Waze po istoj ceni. Medijska kuća International Data Group nakon avgustovskog izdanja magazina „PC World” prebacuje ovaj časopis isključivo na digitalnu formu. Apple predstavlja iPhone 5s i 5c, kao i iOS7. Otkriven trojanac Cryptlocker, a usled upada u Adobeovu bazu podataka na netu se pojavljuju podaci više od 150 miliona korisnika. Edvard Snouden obelodanjuje razmere prisluškivanja koja vrši američka NSA. Novi Papa otvara Facebook, Twitter i Instagram nalog. Na Tokijskom univerzitetu uspešno obavljena kvantna teleportacija fotonskih kvantnih bitova što čini stvaranje kvantnih računara još bližim. IBM i Qualcomm pojačavaju razvoj neuromorfnih procesora. Upotreba IGZO tehnologije (indijum, galijum, cink-oksid) omogućuje serijsku proizvodnju 4K displeja. Sve šira upotreba 3D štampača, kontroverza oko 3D štampanja funkcionalnog oružja. Western Digital počinje serijsko punjenje hard-diskova helijumom umesto atmosferskim vazduhom. Napravljen prvi funkcionalni bežični interfejs između mozga i računara. Pojavljuju se prvi komercijalni pametni satovi kao Pebble, Galaxy Gear ili Qualcomm Toq. Film „Gravity” Alfonsa Cuarona pomera granicu kombinovanja kompjuterske grafike i dugih neprekinutih kadrova. U januaru ove godine Google je objavio da za 3,2 milijarde dolara kupuje kompaniju Nest. Satya Nadella postaje CEO Microsofta. Sony objavljuje da planira da proda svoje odeljenje za proizvodnju PC računara. Microsoft najavljuje da će njihov sledeći operativni sistem nositi ime Windows 10. Tri decenije nakon što je virtuelna stvarnost postala deo pop-kulture, prvi komercijalni VR uređaji, na čelu sa Oculus Riftom, postaju dostupni širokoj javnosti. Kineski Alibaba.com izlazi na američku berzu i trenutno dobija istu vrednost kao direktni konkurent Amazon.com (oko 160 milijardi dolara). Apple predstavlja iPhone 6 i iPhone 6 Plus. IDG obustavlja štampanje časopisa „Macworld”, nakon septembarskog broja i ovaj magazin ostaje samo u digitalnom obliku. „Svet kompjutera” navršio trideset godina postojanja. • • • Dok pratimo i uživamo u plodovima napretka razvoja visoke tehnologije, ne možemo, a da ne gledamo ka budućnosti. Pre nekih desetak godina autor ovih redova prenosio je aktuelne prognoze stručnjaka iz industrije su pokušavali da proniknu u to kakve računare ćemo da koristimo oko 2010. godine. Ispostavlja se da su pogrešili skoro u svemu. Neverovatno moćni računari, sa holografskim interfejsom, trocifrenim brojem jezgara, ogromnom i neverovatno brzom memorijom i dalje su iza horizonta (trenutno HP Machine obećava delove navedenih specifikacija). Ipak, dok snaga desktop i laptop kompjutera nastavlja da raste veoma postepeno, oni velikom broju korisnika više i nisu toliko bitni kao što je to nekada bio slučaj. Moćni smartfoni i tableti postaju nova globalna definicija personalnog računara. Ko, zna, možda će u sledećih godinu-dve da se pojavi neka naizgled marginalna tehnologija čija evolucija će da bude upravo sledeći veliki korak napred u interakciji čoveka i kompjutera? Naravno, potpuno je moguće da u toj pretpostavci grešimo, a da bismo utvrdili da li je tako, nastavljamo sa praćenjem novih tehnoloških granica što nastavlja da bude zanimljivo danas kao što je to bio slučaj pre trideset godina. Dragan KOSOVAC |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |