SERVIS<>
012015<><>

Optimizacija brzine podizanja Windowsa

Brži start

Ako ste imali priliku da vidite koliko je vremena potrebno za podizanje Windowsa 8 u sistemu sa ugrađenim SSD diskom, to je sasvim sigurno ostavilo impresiju na sve koji to vreme na svom ljubimcu mere minutima.

Ulaskom SSD-a u masovnu upotrebu, napokon smo dočekali znatno ubrzanje rada sa najpoznatijim uskim grlom računarskih sistema- uređajima za skladištenje podataka. Već sada se takvi uređaji mogu nabaviti po cenama koje su sasvim prihvatljive za većinu korisnika iz razvijenih zemalja. Na žalost, kod nas je zbog poznate ekonomske situacije nešto drugačije i kupovina takvih uređaja više predstavlja izuzetak nego pravilo. Zbog toga će većina i dalje koristiti svoje hard-diskove, sa kojima vreme podizanja sistema može da bude sporije 5-10 puta. Naravno, ovaj tekst nema nameru da vaš hard-disk čarobnim štapićem pretvori u savremeni ultra-brzi SSD, već ćemo pokušati da vreme podizanja OS-a znatno skratimo.

Analiza pre svega

Da bismo shvatili šta je glavni uzrok usporenja procesa podizanja operativnog sistema, potrebno je da izvršimo određene analize. Kao prvo sredstvo nam se nameće rešenje koje dolazi u okviru samog operativnog sistema. Naime, novije verzije operativnog sistema Windows u sebi sadrže moćan podsistem za praćenje velikog skupa događaja koji se javljaju u toku rada. Program koji služi za analizu prikupljenih podataka se naziva Event Viewer, a najlakši način za njegovo pronalaženje u Windowsu 8.x je preko opcije Search (tasteri ’Windows-W’) i upisivanjem reči „event viewer” (može i „event logs”) u polje za pretraživanje. Pošto je Event Viewer sastavni deo upravljačke konzole Windowsa, do njega možete doći i na više načina, od kojih je najčešći onaj sa izborom opcije Manage iz kontekstnog menija (desni klik) ikone This PC (ili Computer, ili kako se ona kod vas već zove). Ono što nas interesuje u našem konkretnom slučaju nalazi se pod opcijom Applications and Services Log -> Microsoft -> Windows -> Diagnostics-Performance. Tamo nas očekuje mnoštvo poruka sa opisom koji sadrži važnost pojedinačne poruke, njenu kategoriju, izvor, vreme nastanka i ID, odnosno, šifru pod kojom se vodi taj događaj. Sve je mnogo prostije kada se shvati značenje tih ID brojeva. Dakle, poruke se mogu razvrstati prema sledećim kategorijama:

100-199 – performanse prilikom podizanja sistema

200-299 – performanse prilikom izlaska iz Windowsa

300-399 – performanse vezane za režime Standby i Hibernation

400-499 – performanse diska i memorije

500-599 – performanse mikroprocesora i grafičkog podsistema

Jasno je da nas u konkretnom slučaju najviše zanimaju poruke iz opsega 100-199 i malo ćemo se pozabaviti sa njima. Da bismo sebi olakšali posao, zadaćemo jednostavna pravila za filtriranje poruka. Filter se nalazi u paleti sa desne strane i u njega je potrebno uneti podatke kao što je prikazano na pratećoj ilustraciji. Nakon filtriranja ćemo pred sobom imati skup poruka sa atributima: Critical, Error i Warning. Znak upozorenja dobijaju poruke u slučaju usporenja do 30 sekundi, „obične” greške se javljaju ako je kašnjenje u opsegu od 30 do 60 sekundi, dok se kao kritične greške označavaju one koje beleže kašnjenje od preko jednog minuta.

U našem konkretnom slučaju, sve poruke sa kodom 100 su označene kao Error ili Critical. Te poruke se odnose na merenje vremena potrebnog za podizanje sistema i prikazuju vreme potrebno da se računar „butuje”:

Windows has started up:

Boot Duration : 105863ms

IsDegradation : false

Incident Time (UTC): 2014-11-27T14:50:15.734133200Z

Ovde vidimo da je čitav proces trajao nepunih 106 sekundi i da to vreme nije sporije od očekivanog (ukoliko bi se to desilo, atribut „IsDegradation” bi bio postavljen na True).

Poruke koje imaju ID 101 se odnose na vremena izvršavanja pojedinačnih programa i najčešće su označene kao „Warning”, pošto im vreme izvršenja ne prelazi 30 sekundi:

This application took longer than usual to start up, resulting in a performance degradation in the system startup process:

File Name : MetroProvider.exe

Friendly Name :

Version :

Total Time : 8819ms

Degradation Time : 3819ms

Incident Time (UTC): 2014-10-17T12:19:15.576999400Z

Ovde vidimo primer gde je registrovano kašnjenje od 3,8 sekundi, prilikom izvršavanja programa MetroProvider.exe, koji je zapravo deo besplatnog programa Vistart za dodavanje menija Start u Windows 8. Postoje i programi za koje je normalno da u log fajlu budu zabeleženi kao „Error” ili „Critical”, ali se i pored dugačkog vremena izvršavanja označavaju kao „Warning”. Najčešći predstavnici te kategorije su antivirusni programi, čije izvršavanje zna da potraje i po par minuta. Nije tajna da antivirusi uveliko degradiraju performanse sistema, ali ih je ipak bolje ostaviti, a ubrzanje postići na račun drugih programa. Pažljivim pretraživanjem log fajla ćete shvatiti koji su programi krivci za usporenje računara i u slučaju da nije reč o nekom važnom delu sistema, treba ih isključiti iz spiska programa koji se automatski učitavaju.

Moćna alatka

 
Iako je prethodni način otkrivanja uskih grla prilikom podizanja sistema potpuno funkcionalan, ne možemo reći da je previše prijateljski orijentisan prema korisniku. Da bi donekle popravio stvari po tom pitanju, Microsoft je ponudio posebni instrument za vrlo detaljno analiziranje ove vrste podataka. Naziva se Windows Performance Analyzer, i dolazi u okviru paketa Windows Assessment and Deployment Toolkit (goo.gl/Av2ggW) ili kao deo paketa Windows SDK (goo.gl/bCvQHi). Za potrebe teksta smo izabrali ovu drugu varijantu, a na ilustraciji možete videti koje opcije je potrebno izabrati za instaliranje ovog programa. Ukoliko smo se u prethodnom slučaju žalili na činjenicu da su dobijeni podaci prikazani suvoparno u vidu raznoraznih brojki i bez grafike, ovde će od količine prikazanih grafika početi vas da boli glava! I zaista, programeri Microsofta su se junački potrudili i kreirali izuzetno bogato radno okruženje za analizu svih aspekata rada njihovog operativnog sistema. Na prvi pogled, rad sa programom se može pokazati kao prekomplikovan, ali se posle desetak minuta prebiranja po interfejsu uočavaju smernice po kojima treba ići. Glavni prikaz podataka je urađen uz pomoć tzv. Gantovih dijagrama, koji se koriste za analizu vremenskih podataka i nalaze se u programima tipa MS Project.

Sve aplikacije i sistemski procesi pokrenuti na računaru odražavaju se linijom na grafiku koja ukazuje na početak, kraj i dužinu njihovog izvođenja. Postavljanjem kursora miša na jednu od njih, dobijate sve dodatne podatke o tom procesu. Osim toga, sa leve strane se nalaze grafikoni koji prikazuju stanje mikroprocesora, diska i memorije u svakom trenutku podizanja sistema. I ovo bi bilo više nego dovoljno za ozbiljnu analizu, ali svaka od ovih opcija pruža mnoštvo podopcija koje prate ponašanje računara do najsitnijih detalja. Sve bi bilo sjajno da nije jedne „sitnice”. Iz samo njima znanog razloga, u Microsoftu su odlučili da do podataka o podizanju sistema ne možete doći direktno iz programa, već je za to potrebno uložiti malo više truda. Prvo je potrebno odrediti putanju do programa Xbootmgr (u našem slučaju se nalazi na lokaciji C:\Program Files\Windows Kits\8.1\Windows Performance Toolkit). Zatim iz komandne linije zadajemo sledeću naredbu:

xbootmgr -trace boot -resultPath C:\TEMP

Restartujemo računar i idemo po podatke u folder C:\TEMP. Preostalo nam je još da taj fajl otvorimo iz našeg programa. Ukoliko ste se pak odlučili za instalaciju celog WADK paketa (računajte na 4-5 GB downloada), na raspolaganju ćete imati i dodatne moćne instrumente za automatsku analizu prikupljenih podataka i određivanje potencijalnih problema. Uz ove programe se kao odličan izbor za isključivanje pojedinih programa iz autostarta nameće moćni Autoruns (goo.gl/BlVWYB) o kome smo pisali u ranijim brojevima.

Nešto za mase

Iako se u prethodnom slučaju radi o vrlo moćnom softveru koji analizira rad sistema do najsitnijih detalja, svesni smo da upotreba jedne takve zverke izlazi iz opsega znanja i mogućnosti mnoštva čitalaca i da mnogi preferiraju što jednostavnija rešenja koja ne zahtevaju preveliki nivo stručnosti. Microsoftu je trebalo mnogo, mnogo godina da se seti da u svoje čedo integriše menadžer za manipulaciju automatskog starta programa. Sada napokon u okviru Task Managera imamo modul, gde na jednostavan način možemo odrediti koje programe ćemo da isključimo iz procesa podizanja sistema. Za svaku je pohvalu to što sada Windows meri vreme izvršenja svake od komponenti i određuje njihov uticaj na brzinu podizanja sistema. Istini za volju, i ranije je iz Windowsa bilo moguće upravljati sa autostartom aplikacija preko programa Msconfig, ali je on bio sakriven duboko u nedrima operativnog sistema i tajna za najveći broj korisnika.

Program pod nazivom BootRacer (goo.gl/YJgMvo), svaki put prilikom restarta meri vreme koje je potrebno da sistem postane funkcionalan. Osim ukupnog vremena i ocene brzine podizanja sistema, program daje vreme potrošeno isključivo za aktiviranje Windowsa, kao i za programe koji su naznačeni za automatski start. Najveća vrlina BootRacera je to što ima opciju za prikazivanje statistike o vremenima svih prethodnih podizanja sistema, tako da možete steći uvid u efektivnost mera koje ste preduzeli. Na žalost, tu se završava sva funkcionalnost ovog besplatnog alata. Autori nisu predvideli nikakvo podešavanje opcija sa ciljem ubrzanja sistema, što za ovaj program predstavlja veliki minus.

Ispravku tog minusa potrebno je potražiti kod drugih proizvođača, pa smo tako idealnog pratioca BootRacera pronašli u programu StartupBooster. Ova dva programa čine tako dobru simbiozu, da je prava šteta što nisu deo jedinstvenog proizvoda. StartupBooster (goo.gl/dRCUlA) nema nikakve instrumente za merenje vremena podizanja sistema, ali zato nudi mnoštvo opcija da se to vreme znatno skrati. Glavne dve kategorije sa kojima program operiše se nalaze u stupcima Startup i Service. Isključivanjem opcija pod stavkom Service dobijamo na brzini podizanja samog operativnog sistema do faze logovanja u sistem, dok Startup reguliše rad programa posle logovanja. Osim vremena potrebnog za pokretanje svakog od navedenih programa, StartupBooster ima i vrlo korisni semafor sa procentom korisnika programa koji su tu opciju isključili. Slična je stvar i sa isključivanjem pojedinih servisa, ali ovde nećete naći podatke o vremenu izvršavanja. Nakon analize ponuđenih podataka, možemo doći do zaključka da obustavljanje svih servisa kod kojih je ukazan procenat isključivanja preko 50% neće izazvati nikakve probleme. Ipak, sa servisima je uvek potreban oprez, pošto je kasnije vrlo teško otkloniti posledice nestručnog rada.

Sem već nabrojanih opcija za ubrzanje podizanja Windowsa, na raspolaganju su nam još neka podešavanja koja se ne tiču teme teksta, ali dodatno optimizuju mrežni podsistem i grafičke performanse. Nakon završene optimizacije, program će vam orijentaciono pokazati vreme za koje ste ubrzali podizanje sistema.

Može i preko Weba

Svedoci smo da se u poslednje vreme pojavljuje sve više aplikacija koje za svoje funkcionisanje zahtevaju internet konekciju. Za šest godina svog postojanja, program Soluto je prešao put od klasičnog desktop programa do web aplikacije koja se najvećim delom izvršava na udaljenom serveru. Nakon instalacije, ikonica desktop aplikacije se smešta u sistemski tray, i dvostrukim klikom na nju otvaramo pregledač interneta sa web aplikacijom. Dočekaće vas ekran na kojem nećete pronaći ništa od onoga što ima veze sa temom teksta, pa ćete morati kliknuti na logo programa koji se nalazi pri vrhu ekrana. Nakon toga, na novoj stranici klikćemo na opciju Background Apps i napokon dolazimo do potrebnih informacija. Sve aplikacije su podeljene u četiri grupe: Removable apps, Potentialy removable apps, Required apps i Removed apps. U prvoj kategoriji su smeštene aplikacije koje se mogu udaljiti bez posledica, dok su u drugoj one kod kojih je potrebno biti dosta oprezniji i znati šta treba da se radi. Treću kategoriju sačinjavaju aplikacije koje su potrebne za ispravan rad sistema i ne mogu se isključiti, dok se pod četvrtom kategorijom nalaze stavke koje smo prethodno naznačili za uklanjanje iz autostarta. Sve kategorije prikazuju vreme potrebno za pokretanje programa sadržanih unutar njih. Na ilustraciji se može videti da u datom slučaju vreme potrebno za „Required apps” (dakle, ono što ne možemo izmeniti) iznosi skoro šest minuta. Od toga je na rad antivirusa potrošeno čak pet minuta, dok je za inicijalizaciju ostalih modula potrošen nepuni minut. Slično kao u slučaju programa StartupBooster, i Soluto nudi preporuke zasnovane na statistici izbora svih korisnika programa. Što je taj procenat veći, bezbednije je taj modul udaljiti sa spiska. Osim toga, Soluto nudi pisani opis na engleskom jeziku o svim poznatijim modulima, kao i savet šta da s njima učinite. I to nije sve! Soluto nudi zaista sjajnu mogućnost da pojedine programe ne startujete odmah sa podizanjem sistema, već da oni budu pokrenuti nešto kasnije kada upotreba hardverskih resursa računara bude dosta manja. Na ovaj način izbegavate blokiranje pojedinih modula za koje niste sigurni čemu služe i istovremeno ubrzavate boot proces. Iako je Soluto komercijalni servis sa većim brojem funkcija, rad sa podešavanjem autostarta programa je potpuno besplatan i bez ograničenja.

Igor S. RUŽIĆ

 
 TRŽIŠTE
Promene u kompaniji Amazon

 PRIMENA
Kompjuteri u obuci borbenih pilota

 NA LICU MESTA
Radionica „Future Workplace”, zgrada Atosa, 4. decembar
Lenovo Shop in Shop, Laptop centar, 8. decembar
Otvaranje „Ajti kutka”, Dom omladine Beograda, 11. decembar
Otvaranje Samsung laboratorije, FTN, Novi Sad, 11. decembar
Ugovor o transformaciji obrazovanja, nove prostorije Microsoftovog razvojnog centra, 12. decembar
Nordeus Hackathon, Nordeus, 13-14. decembar
Dodela nagrade „Petar Damjanović”, FTN, Novi Sad, 16. decembar
Pobednici konkursa „Smisli domen”, RNIDS, 16. decembar
Vip Mobile konferencija, 17. decembar

 KOMPJUTERI I FILM
Into the Woods
Seventh Son
Filmovi, ukratko

 DOMAĆA SCENA
Predstavljamo: GoPro

 SERVIS
Optimizacija brzine podizanja Windowsa
Šta mislite o ovom tekstu?

 VREMENSKA MAŠINA
Perestrojka, Kolumbija i rogonja

 PRST NA ČELO
Mirna ruka i blistavi osmeh

 GOST KOLUMNISTA
Goran RAJŠIĆ
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera