TEST DRIVE<>
052015<><>

Nikon D750

Moćna sveznalica

Kažu da nikada ne treba upoznati svoje heroje, jer ćete se samo razočarati. To može da bude istina, naročito ako ih previše idealizujete, a kako smo mi samo ljudi, to često radimo, ne samo sa ljudima, već i sa stvarima. Štaviše, takav stav je možda najviše izražen u automobilskoj industriji, gde se određeni brendovi idealizuju i kuju u zvezde, iako je istina zapravo negde tamo. A kakve sve to veze ima sa fotoaparatima, upravo dolazi na svoj red...

Posle uvoda, potreban je još jedan (kraći) uvod, koji će priči dati dubinu i postaviti je na pravi put. Vidite, davne 2008. godine svetlost dana ugledao je jedan model fotoaparata jedne male japanske firme. I skoro istog trena je postao hit među profesionalcima. Robusnost, performanse, brzina... sve je bilo na njegovoj strani, a čak nije bio ni top model u ponudi. Ali je toliko dobro bio napravljen, da je njegov proizvođač vrlo brzo morao da izbaci unapređenu verziju top modela koja bi u svakom smislu nadmašila ovo čudo iz srednje klase ne bi li opravdao znatno višu cenu i poboljšao prodajne brojke. Specifičan zvuk padanja zavesice i dan danas je prepoznatljiv, pa će drugi bez gledanja odmah znati kom taboru pripadate... Ah da, u pitanju je Nikon D700, prekaljeni ratnik, izbor mnogih fotoreportera.

Nikon D4 izašao je na tržište 2012. godine, a kako je njegovom prethodniku, modelu D3s, pandan bio D700, svet, i mi zajedno sa njim, sa nestrpljenjem smo čekali naslednika. Zauzvrat smo dobili D600 i D800, i ma koliko oni bili dobri aparati, svaki na svoj način, ni jedan ni drugi nisu bili pravi naslednici ikone pod nazivom D700... Bilo je glasina o novom aparatu iz srednje klase, ali ništa se konkretno nije znalo o njegovim performansama, jer su priče išle iz krajnosti u krajnost. A onda je krajem prošle godine zvanično predstavljen D750 i od novembra čekamo da ga dobijemo na test. Ali, strpljen – spašen.

Zašto D750, a ne D700s, D710 ili neko slično ime koje bi se više uklopilo među sadašnje nazive celokupne Nikonove game? Jednostavno, novi aparat je bilo potrebno diferencirati od prethodnog dovoljno da ne bude zabune da je reč o direktnom nasledniku modela D700. Onda možete reći „Zašto nije dobio neku drugu brojevnu oznaku?„ Za tim nema potrebe, jer se ovako tačno uklapa gde mu je mesto u full frame ponudi Nikona. Dakle, imamo D610, D750, D810 i na vrhu D4s, a tu negde treba ubaciti i vrlo specifični Df.

„Zašto D750 ne nasleđuje D700?„, može se objektivno i realno postaviti pitanje. U Nikonu brzo uče, pa nisu hteli da ponove grešku sa kojom su u prošlosti ugrozili prodaju top modela D3, predstavivši aparat približno sličnih performansi po višestruko nižoj ceni, ma koliko god više primeraka tog jeftinijeg modela prodali. Zato D750.

Nikon D750 je mešavina svih FX (full frame) aparata u Nikonovoj gami u jednom telu. Telu specifičnog oblika, telu bliskom onim dimenzijama od D610, a ergonomski superiornijem zahvaljujući odlično dizajniranom gripu (kamen spoticanja kod ranijih modela). Čak je i materijal od kojeg je izrađen specifičan, jer su se, umesto upotrebe neke vrste ABS plastike ili polikarbonata, u Nikonu odlučili ni manje ni više nego za ugljenična vlakna, materijal koji je do pre par godina bio rezervisan isključivo za svemirski program i Formulu 1. Kažu nam da je zaptivenost tela na nivou koji se može naći kod D810, a to je više maltretiranja nego što bi većina korisnika želela da istrpi, a kamoli opremu da koristi u sličnim vremenskim uslovima. Naravno, potapanje u vodu ne dolazi u obzir.

Raspored komandi je u skladu sa novijom generacijom Nikonovih aparata, pa ako prelazite sa neke od nižih četvorocifrenih serija ili sa nekog aparata iz D6x0 serije, raspored će vam biti veoma poznat, a ako dolazite sa neke starije (trep, trep) ili više serije, biće vam potrebno malo navikavanja.

Na prednjem delu aparata sa njegove leve strane, pored bajoneta, imamo dva funkcijska tastera čiju funkcionalnost možemo da menjamo iz menija aparata, a desno od bajoneta nalazi se poluga za biranje automatskog ili manuelnog fokusa, a u njenoj sredini taster preko koga biramo način (Single, Continuous ili Auto) i vrstu (Single, Dynamic, Group Area, 3D ili Auto) fokusiranja. Iznad njih se nalazi tasteri za kompenzaciju blica i bracketing, a pored njih IC senzor. Ako aparat gledamo odozgo, sa leve strane je točkić sa Auto, Auto Flash Off i Scene mode za odabir načina snimanja, pored standardnih P, A, S, M i prepodesivih U1 i U2. Odmah ispod njega nalazi se točkić za odabir Single, Continuous (Low i High), Quiet i Qc, Timer i Mirror up. Oba se zaključavaju, što vas onemogućava da slučajno promenite neko podešavanje. A desno od tražila nalazi se statusni displej (koji je fizički manji i prikazuje manje informacija nego onaj kod D610, što je i najveća zamerka na eksterijer) ispred koga se nalaze tasteri za biranje načina merenja svetla (Matrix, Spot, Center Weighted i Highlight Weighted; o ovom poslednjem više reči kasnije), kompenzaciju ekspozicije, Movie record i shutter taster oko koga se nalazi On-Off prekidač.

Zadnja strana najviše liči na onu kod modela D610, sa tom razlikom da je ekran dijagonale 3,2 inča (rezolucije 1.228.800 piksela) kod D750 pokretan te ga možete „odvojiti od tela” i pomerati na gore i na dole, ali bez mogućnosti rotacije, kako bi vam bilo olakšano kada snimate iznad svoje glave ili kada želite nešto jako nisko da uslikate, a da pri tom ne legnete na zemlju. Ekran je sada dobio još jednu funkciju, a to je prikaz statusa aparata, odnosno svih vrednosti sa statusnog displeja, kao i onih koje nije moguće prikazati, a potrebne su. Levo se nalaze pet tastera dvostrukih mogućnosti u zavisnosti u kom režimu koristite aparat, iznad njih Play i Trash tasteri. Desno je prekidač za odabir rada LV (LiveView) režima (Still ili Movie) i taster za njegovo uključivanje, pored je još jedan IC senzor za daljinsko okidanje, dok su iznad multifunkcionalni, Info i taster za zaključavanje fokusa, tj. ekspozicije. Na desnom boku je poklopac ispod kojeg se nalaze dva slota za SD(HC) kartice za skladištenje velikih fajlova (ili pravljenje trenutnog bekapa), bilo da ste se odlučili za JPG i/ili RAW način čuvanja fotografija, a naš predlog vam je da ne koristite kartice sporije od klase 10, pošto upis više uzastopnih fotografija i pražnjenje bafera u tom slučaju mogu da potraju. I dok korišćenje (naj)bržih kartica sa brzinom upisa od 95 MB/s nije imalo prevelik uticaj na performanse u slučaju D610, benefit kod D750 je više nego očigledan, pošto se bafer prazni znatno brže i omogućava vam da nastavite da pucate u rafalu duži vremenski period. Na levom boku, ispod gumiranih poklopaca, nalaze se konektori za žičani daljinac, slušalice i mikrofon (zbog snimanja video materijala), a ispod su USB i HDMI portovi. Iznad ove grupe konektora je najnovija opcija kod Nikonovih aparata visoke klase, a to je ikonica za Wi-Fi. Ne, ikonica nije ta mogućnost, već je ona ugrađena u telo aparata (za razliku od eksternog modula koji je bio potreban za ostale serije) i omogućava da se povežete sa kompatibilnim Android ili iOS uređajem, na kome ćete pre toga instalirati aplikaciju Wireless Mobile Utility. Nažalost, za razliku od nekih drugih proizvođača koji nude više slobode, kod Nikona je jedino moguće prebacivati slike sa aparata na adekvatan uređaj i taj uređaj možete koristiti za okidanje aparata. To je kraj bežičnih mogućnosti koje Nikon nudi, nažalost.

Poklopac baterijskog prostora je naravno na dnu, a baterija nosi oznaku EN-EL15 i koristi se još od modela D7000, u njegovim naslednicima, kao i u serijama D6x0 i D8x0. Dobar potez jer su ove baterije lako dostupne za kupovinu ili eventualno za pozajmljivanje ako dođete u situaciju da ste vašu ispraznili.

Već smo rekli da je ergonomija kod ovog aparata odlična, pre svega zahvaljujući novom rukohvatu i smanjenoj težini, a i sam raspored tastera je takav da su svi na dohvat prsta i gde ih očekujete (ako ste korisnik Nikona). Mogućnost mapiranja više tastera po volji korisnika takođe doprinosi boljoj ergonomiji, jer im možete dodeliti funkcije koje će vama biti logične i doprineti bržem radu, tj. bržem pristupanju određenim funkcijama aparata (na primer, Record tasteru na vrhu možete da dodelite funkciju menjanja ISO vrednosti ili AE-L/AF-L taster možete da premapirate za funkciju fokusiranja, pošto za razliku od D700, on nema ovaj taster zasebno). Sa te strane, napravljen je poprilično fleksibilno i verujemo da će naprednim korisnicima te mogućnosti poprilično značiti, pogotovo što je nekim tasterima moguće dodeliti dvostruku funkcionalnost u zavisnosti da li fotografišete ili snimate video.

Meni aparata podeljen je na sedam glavnih oblasti: Playback, Shooting, Movie, Custom settings, Setup, Retouch, My Menu settings. Većinu njih ćete podesiti i na njih zaboraviti sve dok koristite aparat, a na neke ćete se vratiti ako se budete bolje upoznali sa aparatom kako biste promenili neke funkcije. Tu ne računamo podmeni Retouch, u kojem direktno iz aparata možete da kreirate različite efekte na fotografijama i My Menu preko koga pristupate Wi-Fi funkcijama, a ujedno u njega možete dodati neke druge funkcije iz ostalih menija, kako biste im brže pristupili.

Najbitnije smo ostavili skoro za kraj. Iako se u D750 nalazi senzor od 24 Mpx (6016 x 4016 px), on nije isti kao u D610. Iz Nikona nam kažu da ima nekih izmena i da je ovaj u D750 dodatno tvikovan, ali najveća razlika je u tome što D750 ima AA/LP (Anti-Aliasing/Low-Pass), koji je izgubila većina aparata u Nikonovoj ponudi, zajedno sa D610. ISO raspon kreće od vrednosti 100 i ide sve do vrednosti 12800, koji je proširiv do 51200(!), a nativni opseg je za blendu veći nego kod D610, što može značiti da je nešto zapravo urađeno na tom polju. Procesor je aktuelni EXPEED4, koji nudi performanse slične onima iz više klase aparata kao što je D810, a pre svega nudi poboljšane video mogućnosti naspram modela D610. Iz D810 modela nam dolazi i senzor merenja svetla koji sa 91.000 piksela, pored merenja svetla u sceni, još proverava kolorni balans i tonalitet boja, a prioritet daje tonovima kože radi što tačnijeg merenja u komplikovanim uslovima osvetljenja. Već smo pomenuli četiri moda merenja svetla, a najčešće će sigurno biti korišćen Matrix mod koji analizira kompletnu scenu (svetlo, tonalitet i prisustvo boja) kako bi izračunao pravilnu ekspoziciju, mada nas zanima novi Highlight-Weighted, (takođe preuzet iz D810) koji akcenat daje očuvanju najsvetlijih delova scena (kako biste izbegli takozvano „pregorevanje” najsvetlijih delova i kako biste kasnije, u postprodukciji, iz tamnijih partija izvukli sve potrebne detalje) jer novi senzor sa izuzetno širokim dinamičkim opsegom upravo ovo omogućava, bez previše poteškoća. Naravno uz određena ograničenja.

Autofokusni sistem je u potpunosti nov i po rečima Nikona najnapredniji u njihovoj ponudi, napredniji od onog iz D4s modela, a nosi naziv Multi-CAM3500 II. Ima ukupno 51 tačku fokusa koje pokrivaju većinu kadra, 15 krstastog tipa (raspoređenih po centru fokusnog polja), a njegova najveća prednost je što može znatno preciznije i brže da fokusira u uslovima slabog osvetljenja, tj. do vrednosti od -3EV, što je bolje od većine aparata na tržištu, čak i top-modela. Pored standardnih Single, Dynamic-Area AF (praćenje fokusa sa prioritetom na zadatoj tački, ali uz praćenje i susednih 9-21-51 tačaka u slučaju da pravilno ne ispratimo subjekat), 3D tracking (aparat na osnovu određene tačke fokusa započinje praćenje i prati subjekat kroz sve fokusne tačke kroz ceo kadar) i Auto (aparat sam određuje fokusnu tačku), dobili smo i novi, preuzet sa D4s, Group Area AF kod koga određujemo zonu od 5 tačaka (istog prioriteta) sa kojim pratimo subjekat, a one se međusobno smenjuju kako bi najpreciznije održale fokus na subjektu.

Unapređenjima tu nije kraj, jer je napokon i način rada LiveView režima preuzet sa modela D810 i D4s, a to znači da više ne morate da izađete iz LV moda da biste promenili parametre snimanja, već je to sve moguće raditi u realnom vremenu. Još jedno poboljšanje je Power Aperture, koji omogućava fluidnu kontrolu otvora blende, umesto skokovitu, što je veoma bitno za snimanje video materijala. Sa druge strane, način fokusiranja u LV režimu nije evoluirao već je ostao na istom nivou solidne pouzdanosti preko kontrastne detekcije fokusa, dok konkurentski modeli omogućavaju brži i precizniji fokus pri korišćenju LiveViewa, korišćenjem fazne i kontrastne detekcije fokusa.

Video je sada moguće snimiti u Full HD rezoluciji (1920 x 1080 px) sa maksimalno 60 FPS (ponuđene opcije su 24, 25, 30, 50 i 60 FPS), a kvalitet je u rangu sa onim kod jačih modela. O 4K rezoluciji kod D750 nema ni reči, ali smo mišljenja da je još rano da se ta rezolucija snimanja spusti u mainstream uređaje, što D750 jeste, jer je potreban poprilično jak hardver da se takav materijal obradi, a čak i reprodukuje.

Softver kod D750 je toliko unapređen da ga je skoro u potpunosti moguće koristiti kao klasični, ali podosta skup, point and shoot aparat. Uputstvo vam je potrebno samo da ga pročitate, kako biste znali gde se koja opcija nalazi u slučaju da vam zatreba. Čak i da ga ne koristite na taj jednostavan način, a mišljenja smo da ne bi trebalo, jer se gubi poenta kupovine ovakvog aparata, faktički su vam dovoljni modovi prioriteta blende ili brzine okidanja uz kompenzaciju ekspozicije kako biste pravili fotografije koje ste pre toga kreirali u glavi. Da, softverski algoritmi za merenje svetla i određivanje ISO vrednosti su toliko uznapredovali da je na vama ostalo samo da kadrirate fotografiju i pritisnete okidač, a on će sve drugo da uradi za vas, baš kako ste zamislili.

Kvalitet zabeleženih fotografija je na visokom nivou, a u Nikonu su se potrudili da poboljašaju i ISO performanse, pa je tako slika faktički čista i svi detalji su očuvani do vrednosti od ISO1600. Prednost u odnosu na D610 tek tu počinje da pokazuje, pa su fajlovi „čistiji” i na znatno višim vrednostima, a najdrastičniji primer je ISO12800 vrednost, gde D610 naspram D750 nema šta da traži. Impresivno, nema šta, pogotovo ako je potrebno da zabeležite fotografiju, ali kvalitet i količina detalja na tim vrednostima trpe, bilo da fotkate u RAW ili JPG formatu. Ako ste se odlučili za RAW, dinamički opseg koji senzor iz D750 nudi će vam dodatno pomoći, naročito u podeksponiranim scenama, gde je dodatno posvetljavanje moguće uz održavanje velikog broja detalja.

Autofokusni sistem takođe predstavlja pravo osveženje jer ma koji god zadatak da stavite ispred njega, on uspeva da ga izvrši sa velikim procentom tačnosti. Ovo naročito dolazi do izražaja kada je osvetljenje slabo i u tim uslovima ostavlja model D610 daleko iza sebe. Takođe, novi Group Area AF način merenja olakšava praćenje pokretnih „meta” i povećava količinu fotografija sa tačnim fokusom, što dosta olakšava fotografisanje, s obzirom na relativno ograničenu veličinu bafera (ovo dolazi do izražaja samo ako fotografišete akciju), što se donekle može nadomestiti brzim karticama.

Nikon D750 predstavlja najsvestraniji aparat u Nikonovoj ponudi, kako bi Ameri rekli „jack of all trades”, odnosno kao novi pripravnik u kancelariji koji radi sve šta mu se kaže. S tim da u ovom slučaju ovaj mali radi sve veoma brzo i veoma dobro, ma kakav god zadatak da postavite ispred njega. Čak toliko dobro da bismo se usudili da kažemo da je Nikon D750, sa svim svojim nedostacima, trenutno najbolji full frame dSLR aparat u pogledu cena/performanse koji možete kupiti na tržištu... Uzevši i konkurenciju u obzir.

Vojislav VUJANIĆ

 
AMD A8-7650K i Asus A68HM Plus
Sapphire Vapor-X R9 290X 8 GB
ASRock Fatal1ty 990FX Killer
Gigabyte Z97X-UD3H-BK Black Edition
Acer Predator XG270HU i AMD FreeSync
Samsung Portable SSD T1
BenQ VW2430
QNAP TurboNAS TS-231
Corsair Graphite 380T i Carbide Air 240
Canon Ixus 165/170
Nikon D750
Šta mislite o ovom tekstu?
HP Elite x2 1011 G1
LG PW700
Lenovo IdeaPad Z50-75
HTC RE

Osnovno:
rezolucija 24 Mpx, FX CMOS senzor
Ostalo:
objektiv 24-120 mm, f/3.5-5.6 (stabilizacija slike unutra objektiva), pokretni ekran dijagonale 3,2 inča (1.228.800 tačaka), video 1080/720p 60 FPS, ISO100-12800 (proširivo do 51200), manuelne kontrole, HDMI, USB, Mic in, Headphone out, dual SD(HC) slotovi, Wi-Fi, Wireless flash
Proizvođač:
Nikon
Kontakt:
Refot B
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera