NOVE TEHNOLOGIJE<>
122015<><>

Tehnologije koje preuzimaju poslove od ljudi

Radnici budućnosti

Najnovije procene razvoja veštačke inteligencije i robotike ukazuju na to da će veliki broj ljudi, u ne tako dalekoj budućnosti, ostati bez posla!

Otkako je, davne 1920. godine, češki pisac Karel Čapek smislio reč robot, ljudi su fascinirani pozitivnim tako i negativnim „proročanstvom” iz njegove drame „Rosumovi univerzalni roboti”. Sa jedne strane je fantastična budućnost u kojoj se ljudi oslanjaju na mehaničke sluge da im olakšaju gotovo svaki aspekt života, a sa druge je pretnja da bi dovoljno inteligentni roboti, koje čovečanstvo efektivno tretira poput robova, mogli da podignu ustanak i eliminišu nas. Pored sve paranoje i pretnji „opasnih” novih tehnologija, programeri su počeli da koriste termin veštačka inteligencija (AI) i rade na njenom razvoju od 1956. godine, a šezdesetih godina je počelo uvođenje robota u fabrike. Tokom proteklog perioda od skoro jednog veka, brojna dela naučne fantastike bavila su se glavnim problemom koji proizlazi iz razmišljanja o robotima – kako će sintetički oblici života da promene našu svakodnevicu i da li su zaista opasni po čovečanstvo?

Tokom poslednjih nekoliko godina, robotika i sistemi veštačke inteligencije napreduju mnogo brže nego ikada pre. Ipak, u budućnosti u kojoj su roboti u stanju da obavljaju sve veći broj poslova nazire se problem koji je manje dramatičan od organizovanog ustanka mašina protiv ljudi, ali nimalo manje ozbiljan. Da li će roboti, kao nova, jeftina i efikasna radna snaga, ostaviti milione i milione ljudi bez posla i na taj način ugroziti njihovu egzistenciju?

Japan

Nema boljeg mesta za početak priče o robotima od Zemlje izlazećeg sunca i to ne samo zbog njihove kulturološke opsednutosti humanoidnim mašinama i futurističkih aspiracija, nego i zbog isplativosti. Sa preko četvrt miliona aktivnih industrijskih uređaja Japan je zemlja koja „zapošljava” najviše robota na svetu. Zbog visokog standarda i cene ljudskog rada u toj zemlji korporacije pokušavaju da nađu načine da se u sledećih deset godina broj robota-radnika poveća na preko milion.

Prošlog leta, u Nagasakiju je otvoren hotel Henn na („Čudni hotel”) u kom su svi članovi osoblja sa kojim gost ima kontakt – roboti. Sem robota koji izgledaju veoma slično ljudima (ali i dalje nedovoljno ljudski pa izazivaju osećaj neprijatnosti) tu su i roboti u obliku dinosaurusa ili velikih plišanih stvorenja koja govore. Robotizovana kolica prevešće vam prtljag do sobe gde umesto ključa koristite sken lica, a u samoj sobi čeka vas mali statični robo-batler preko kog obavljate komunikaciju sa recepcijom ili možete da ga zamolite da promeni kanal na TV-u ili da ugasi svetlo. Samo iskustvo deluje više kao novotarija nego vijabilni model koji će da se raširi po svetu u neposrednoj budućnosti, ali nagoveštava promenu pred nama. Sem toga, ako je osoblje hotela robotizovano, to znači da je više desetina (ili stotina) ljudi ostalo bez posla.

Određeni proizvođači elektronike svesni su da promena dolazi postepeno i da nije neophodno zameniti svo osoblje robotima, već da oni mogu da se iskoriste kao dodatna radna snaga koja će da rastereti ljudsko osoblje. Kompanija Savioke je, nakon uspešnog razvoja svog prvog robota-dostavljača SaviOne, predstavila Relay, sledeću generaciju mašina koje će početi da se pojavljuju u hotelima u skoroj budućnosti. Za razliku od japanskih androida koji pokušavaju da izgledaju što humanoidnije, Relay je prilično jednostavan pomični cilindar, nalik na veliku kantu za đubre (ili dalekog pretka slavnog droida R2-D2), sa touchscreen interfejsom na vrhu. Zapravo, upravo takav oblik (i sistem senzora i interni računar) omogućuje mu da se samostalno kreće kroz prostorije ispunjene ljudima i obavlja svoj posao – dostavlja bilo šta od tačke A do tačke B.

Mobilni krivci

Glavni „krivac” za trenutni bum na polju primenjene robotike je zapravo veliki napredak mogućnosti mobilnih telefona koji i dalje nezaustavljivo traje. Procesori su sve manji, a kvalitetni senzori sve jeftiniji, tako da u autonomni robotizovani uređaj može da se smesti mnogo bolji sistem za skeniranje okoline i osetno moćniji računar koji je u stanju da sve te podatke brzo obradi i na osnovu njih isprati programirane „oblike ponašanja”. Sem toga, napredak na polju mobilnih komunikacija omogućuje brzu i kvalitetnu konekciju sa ovim uređajima tako da uslužni dronovi mogu da se prate i pokreću iz centralizovanog sistema. Najavu Amazona da radi na sistemu za dostavu paketa letećim dronovima mnogi su shvatili kao šalu, ali činjenica da će ovakvi sistemi povećati efikasnost i smanjiti cenu dostave znači da je njihova implementacija neizbežna. Tako i Amazon i državne poštanske službe mnogih zemalja nastavljaju sa razvojem ovakvih sistema koji će sigurno smanjiti broj poštara i kurira u raznim službama. Na kraju krajeva, čak sami smartfoni koji automatizovano koriste odgovarajuće napredne funkcije i senzore mogu da se posmatraju kao mali specijalizovani roboti koji smanjuju potrebu za određenim radnim mestima oko nas.

Automobili koji sami voze su, za mnoge, najočigledniji primeri primenjene robotike. Ova funkcija je trenutno i dalje novotarija prisutna na malom broju modela, ali zahvaljujući medijskom hypeu i, naravno, Googleu koji širi svoju verziju ove tehnologije među većinom velikih proizvođača automobila, očekuje se da će samostalna vožnja bilo kog automobila biti u standardnoj ponudi u auto-salonima za pet godina. Projekcije su da će za deset godina autonomni automobili biti dozvoljeni na ulicama većine gradova u svetu, a da bi za dvadeset godina, usled potrebe za sve efikasnijim saobraćajem, mogle da počnu da se javljaju saobraćajnice na kojima će ljudima biti zabranjeno da sami upravljaju vozilima.

Kolega ili zamena?

Upotreba robota umesto ljudi prilikom obavljanja poslova u opasnim uslovima je stvar o kojoj se ne raspravlja jer je bezbednost ljudi na prvom mestu. Slično je i sa poslovima koji, sem što su fizički naporni, predstavljaju monotono mučenje radnika neprestanim ponavljanjem istih radnji. Druga strana medalje su poslovi koji nisu opasni, ali sistemi veštačke inteligencije mogu da ih obavljaju jednako dobro kao ljudi, očigledno uz mnogo manji trošak za poslodavca. Računovođe, prevodioci i bilo koji kancelarijski posao čije obavljanje podrazumeva donošenje specifičnih odluka koje se relativno lako definišu računaru su pod pretnjom da uskoro budu zamenjeni. Za sada je ideja da se kod većine ovih zanimanja AI sistemi uvode kao pomoćnici, kao digitalne kolege koje bi trebalo da olakšaju i ubrzaju rad ljudskim stručnjacima koji će na kraju i dalje da budu odgovorni za finalni rezultat obavljenog posla. Neko može da kritikuje ovakav pristup, misleći da će u jednom trenutku mašine postati jednako dobre kao ljudi i da će ljudi postati nepotrebni. Ipak, stvaran svet nije naučna fantastika. Mašine ne mogu da „postanu pametnije” same od sebe, već su potrebni stručnjaci koji će da naprave i programiraju nove verzije uređaja ili programa da budu u stanju da obave nove i kompleksnije radnje. Istina, postoje AI sistemi „koji uče”, ali to je sve u okviru prethodno definisanih parametara.

Sem toga, pomenuta odgovornost je i dalje nešto što mora da snosi stručan i obučen čovek. AI sistem može da brzo obradi veliku količinu podataka i ukaže nam na neki problem, ali njegovo rešavanje ne definiše se uvek i jednostavno brojevima. Tako AI sistem može ranije da upozori lekare da je na pomolu epidemija gripa ili neke druge zarazne bolesti, ali sigurno se neće prepustiti računarskom algoritmu da prepisuje terapiju pojedinom bolesniku, ili da bez nadzora upravlja robotizovanim medicinskim instrumentima.

Kada se kombinuje „pretnja” robota sa jedne strane i AI-ja sa druge, koji poslovi su najugroženiji? Prema trenutnim procenama telefonski operateri i prodavci, daktilografi, knjigovođe, bankovni i poštanski činovnici, kao i bilo koji posao gde se vrši sortiranje, imaju ekstremno visok rizik (veći od devedeset pet odsto) da će u sledećih dvadeset godina biti zamenjeni mašinom ili programom. Slično je sa fizički napornim zanimanjima, bilo da se radi sa metalom, plastikom, kamenom ili drvetom – veliki deo ovih poslova u fabrikama preuzeće mašine, a zbog pomenutih autonomnih vozila, na meti mašina su i vozači svih specijalizacija.

Boje budućnosti

Multinacionalna mreža PricewaterhouseCoopers objedinjuje kompanije koje pružaju specijalizovane usluge. Sa preko 200.000 zaposlenih i prošlogodišnjim prometom od 35 milijardi dolara, njihov posao zavisi od preciznog predviđanja budućnosti. Prošle godine su, na osnovu aktuelnih trendova, objavili svoju analizu potencijalnih smerova u kojima bi evolucija globalnog tržišta rada mogla da se kreće.

„Plavi svet” je naziv za globalistički scenario u kom bi korporacije efektivno preuzele kontrolu nad svetom. U takvom okruženju radnik bi stupio u službu korporacije koja bi ga onda tretirala kao resurs i raspoređivala ga na bilo koje neophodno zaduženje u tom trenutku. Zahvaljujući visokom stepenu umreženosti, ne bi bilo bitno gde se nalazite da biste obavljali svoj posao koji bi se, pak, neprestano menjao jer korporaciji nije bitno da ste vi posebno efikasni na svom trenutnom položaju koliko da može fleksibilno da raspoređuje ljude tamo gde su neophodni. Efektivno, ovaj mračni scenario predviđa da će ljudi, kako ne bi bili zamenjeni mašinama, postati sami biološki ekvivalent robotima.

„Zeleni svet” predstavlja veoma optimističnu (da ne kažemo nerealnu) viziju u kojoj kompanije ne jure samo profit, već su bitni i ekološki i društveni aspekti njihove delatnost. U ovakvoj budućnosti bi bilo bitno da je radnik zadovoljan svojim poslom kao i da klijent gradi svoje poverenje ka proizvodima kroz pozitivan uticaj kompanije na svoje okruženje. U ovom scenariju visoka tehnologija se koristi u službi radnika i okoline i društveno savesna praksa sprečava da AI i roboti potisnu čoveka sa pozicije zbog tek malo više efikasnosti ili profita.

„Narandžasti svet” je san svakog hard-core tehnofila i stavlja u prvi plan inovaciju i stručnost pojedinaca. U ovakvom svetu velike korporacije bi se fragmentisale na manje specijalizovane delove koji, pak, ne bi stalno zapošljavali visoko specijalizovane i tražene stručnjake nego bi iznajmljivali njihove usluge. Na taj način, kompanije nemaju dugoročno fiksne troškove, a stručnjaci imaju siguran posao usled visoke potražnje njihovih usluga. Iz brzog napretka tehnologije proizilazi i najveći problem ovog sistema, a to je da ako se potrebe tržišta neprestano menjaju sa tehnološkim progresom, onda neko ko je stručan danas to možda neće biti za samo nekoliko godina. Zato stručni radnik u ovakvom svetu mora neprestano da ide u korak sa modernim tehnologijama.

Viene la tormenta

Na kraju prvog „Terminatora”, meksički dečak kaže Sari Konor da dolazi oluja, a ona zamišljeno odgovara: „Znam”. Oluja svakako dolazi, ali ne u obliku zlih mašina koje pokušavaju da nam oduzmu živote, nego kao programirana radna snaga koja obavlja naše poslove po mnogo nižim cenama za poslodavce. Dok takva perspektiva može nekoga da uplaši isto koliko i napad naoružanih dronova, istorija nas uči drugačijem ishodu. Pre samo nekoliko vekova oko devedeset pet odsto svetske populacije bavilo se poljoprivredom. Danas je u industrijalizovanim zemljama procenat ljudi koji se bave proizvodnjom hrane ispod 1,5 odsto, upravo zahvaljujući mehanizaciji i automatizaciji. Kad malo bolje razmislite, traktor programiran da sam preore njivu je, takođe, ništa drugo nego specijalizovani robot. Ovakav gubitak zemljoradnika ne znači da je devet desetina stanovništva ostalo besposleno, već da su postepeno nalazili nove poslove neophodne za funkcionisanje društva.

U decenijama koje nam predstoje roboti i AI preuzeće veliki procenat sadašnjih poslova, to je neizbežno. Činjenica je da nećemo tek tako utonuti u tehno-utopiju gde roboti rade sve, a čovečanstvo se posvećuje umetnosti, hedonizmu i postepenom mutiranju u ljude iz filma „WALL-E”. Promene koje su pred nama znače da će nam se otvoriti i nove prilike. Pre svega, da nađemo način da skladnije živimo sa tehnologijom i uz njenu pomoć, bez strahova ili opterećenja koja uvek idu ruku pod ruku sa značajnim promenama. Takođe, očekuje nas prilika da otkrijemo nove, za sada neslućene radne delatnosti koje ljudi ipak obavljaju bolje od mašina.

Dragan KOSOVAC

 
 NOVE TEHNOLOGIJE
Tehnologije koje preuzimaju poslove od ljudi
Šta mislite o ovom tekstu?

 TRŽIŠTE
20 godina programskog jezika Java

 NA LICU MESTA
Dell prezentacija
Call of Duty: Black Ops III promocija
Extreme prezentacija
„GameUp 2015”
„How to Start a Startup”
„AjSiTi Hack”

 KOMPJUTERI I FILM
Star Wars: Episode VII – The Force Awakens
Alvin and the Chipmunks: The Road Chip
Filmovi, ukratko

 SERVIS
Linux server za početnike

 VREMENSKA MAŠINA
Simpsonovi, Hexen i Sadam

 PRST NA ČELO
Crvena kiša
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera