TRŽIŠTE<>
022016<><>

Poslovanje kompanije Intel

Suptilna ofanziva

U osvit zore četvrte industrijske revolucije, Intel utvrđuje svoje taktičke položaje i priprema tihu ali ubedljivu ofanzivu na svet koji će biti tehnološki dom za generacije koje dolaze

Prva pomisao na američku korporaciju Intel će nas uvek odvesti u svet procesora. Dok će se jedni sećati vremena prvih Pentiuma, drugi žaliti za trenucima u kojima je AMD uspevao da se izbori u trci sa Pentium III i IV modelima, treći će, pak, imati asocijaciju na dugu vladavinu Core modela. Zaista, ako bismo upitali mlađe poklonike IT-ja šta misle o ovoj kompaniji, gotovo da bi svi imali veoma slične, ako ne iste asocijacije.

Međutim, niti je Intel samo kompanija koja pravi procesore, niti bi to smeo da bude. U vremenu u kom se, velikim naporima, grade temelji četvrte industrijske revolucije, za bilo koju kompaniju širom sveta nikada nije bilo bitnije imati širok portfelj. Znali su to u američkom mastodontu, koji je u prošlosti bio poznat po tome da je dobro predviđao aktivnost konkurencije i znao da je pravlnim i pravovremenim potezima ili eliminiše, ili toliko oslabi da im zatreba po koja godina da se vrate u kolo. Neretko se u tim aktivnostima Intel služio vanredno domišljatim, a ponekad i podlim postupcima.

No, većina tih poteza je bila rezervisana za tržište okrenuto potrošačima poput vas i nas. Na drugom kraju informatičke publike nalaze se kompanije, korporacije i drugi entiteti kojima je potrebna daleko veća procesorska snaga. Za njih Intel takođe proizvodi hardver. U tom svetu je potrebna domišljatost, a ponekad i podlost. Jedino se razlikuje mogućnost uočavanja tih kreativnih igara nadmudrivanja sa konkurencijom. Naime, kako mnoge kompanije ne objavljuju javnosti vrednosti svojih tehnoloških nabavki, javnost retko i zna šta se sve dešavalo iza kulisa, u hotelima, poslovnim zgradama i hodnicima velikih konferencija.

Izveštaji o zaradi i troškovima na nivou čitave korporacije, nastali u poslednje dve godine, kao i razvoj događaja koji smo pratili, jasno govore o strategiji Intela. Naime, osim procesora koji ostaju čedo koje treba paziti i hraniti na svaka tri sata, u Intelu su odlučili da se fokusiraju na tri karakteristične tehnologije:

• centre podataka

• sveumrežene stvari (IoT, Internet of Things) • memoriju

Vratimo se, za trenutak, dve godine unazad. U događajima iz 2014. se naziru elementi ispunjavanja plana u kom će Intel u zori četvrte industrijske revolucije biti u prvim redovima – tamo gde se aktivno dešava razvoj budućnosti.

Recimo, u prvom kvartalu 2014. godine, Intelova Grupa centara podataka je imala registrovane prihode u iznosu od 3,1 milijarde dolara. U prvim mesecima iste godine je formirana Grupa za Internet stvari (IoT). Intel je te godine postao i najveći deoničar kompanije Cloudera, čija je distribucija Hadoopa (softverski radni okvir za čuvanje podataka na klasterima, najčešće u Big Data rešenjima) među vodećima na globalnom nivou. Tada je Intel uložio oko 740 miliona američkih dolara.

Ojačavanje osnove

Krajem prošle godine, Intel je završio poslove oko akvizicije kompanije Altera, jednog od vodećih proizvođača FPGA (Field-Programmable Gate Array, sr.wikipedia.org/wiki/FPGA) tehnologije. Ova kupovina će Intelu omogućiti ne samo pojačavanje tehnološke baze kompanije, već i lansiranje i održavanje novih klasa proizvoda, kako u oblasti centara podataka, tako i u sferi Interneta stvari. Ugrađivanje ovako bogatog tehnološkog portfelja u već decenijama treniran korpus Intelove baze otvara prostor kompaniji, čini je potentnijom i u svakom smislu bogatijom (osim u kešu, barem inicijalno). Investicija je, opet, bila pozamašna. Cifra koja je objavljena iznosi 16,7 milijardi američkih dolara, u novcu i obveznicama.

 
Prvi proizvodi koje će Intel predstaviti, a koji će imati Alterinu tehnologiju biće Xeon procesori sa inkorporiranim Altera FPGA delom u istom paketu. Ovo je veoma značajno jer će na taj način biznis koji Intel pokušava da dodatno razvije (centri podataka) ojačati u osnovi, ali i dobiti novi potencijal. Naime, većina velikih provajdera usluga u oblacima se oslanja na centre podataka koje pokreću Xeon procesori. Najveći korisnici Xeon procesora su Facebook, Google i Microsoft, čiji centri podataka dominantno leže na Intelovoj tehnologiji. Dodatak Altere će pospešiti mogućnosti novih generacija Xeona, a dodatno i obezbediti nove klijente, koji sada imaju sve razloge da napuste neke druge arhitekture koje se uglavnom cenom bore za svoje mesto. Veliki broj klijenata je i ranije kombinovao Xeon i Altera proizvode, a integracija ovih tehnoloških celina u jednu će doneti ubrzanje od 30 do 50 procenata. Prve ozbiljne rezultate (koji bi bili, recimo dvostruko povećanje performansi u odnosu na sadašnje stanje) ne treba očekivati pre kraja tekuće godine, iako se na nekim sajmovima mogu očekivati prototipi koji bi demonstrirali potencijale potpune integracije dveju tehnologija.

Interesantno je i to da će Intel zadržati naziv kompanije još neko vreme i da će se neki Alterini proizvodi izrađivati u Intelovim fabrikama, a neki u TSMC-u, koji je Alterin dugogodišnji partner. Ovo će biti dobra prilika za Intel da stekne novo znanje u proizvodnji čipova i dodatno unapredi svoje proizvodne procese. Sa druge strane, proizvodnja Alterinih čipova sa Intelovom tehnologijom, koja je verovatno najnaprednija u sferi silicijuma, mogla bi da podigne performanse FPGA jedinica. Sve se uklapa, zar ne?

Ostala je još jedna mala stvar koju treba u ovom kontekstu pojasniti. Altera je deo svog portfelja zasnivala i na proizvodima koji licenciraju ARM tehnologiju. Intel je zadržao ovaj deo svog biznisa. Naprotiv, iz Intela su eksplicitno izjavili da će nastaviti sa proizvodnjom čipova zasnovanih na ovoj tehnologiji i da nijedan klijent koji se do sada oslanjao na Alterine ARM proizvode neće ispaštati zbog ove akvizicije. Na kraju, to je još jedno polje iz kog Intel može da izvuče ideje.

Priča o Intelu i ARM-u tu ne staje. U novembru prošle godine, Intel je na čelo svoje Grupe za Internet stvari i sistemsku arhitekturu doveo Venkatu Rendučintalu (Venkata Renduchintala), bivšeg potpredsednika Qualcommove primarne jedinice i jednog od ljudi koji su u poslednjoj deceniji obezbedili Qualcommu dominantnu ulogu u svetu ARM tehnologija. Ono o čemu informatička javnost šuška jeste da je Rendučintala, razočaran što nije postao izvršni potpredsednik Qualcomma, uzeo par meseci da razmisli o svom sledećem koraku i u tom periodu dogovorio saradnju sa kompanijom koja se godinama neuspešno borila za profit u svetu mobilnih tehnologija. Koliko brzo možemo videti rezultate ovako značajnog pojačanja u zimskom prelaznom roku, ostaje da vidimo za koji mesec.

Širenje otiska uz igru brojki

Jedna od ključnih stvari u krupnom biznisu jeste trenutak u kom velika i dominantna kompanija u jednoj niši odluči da se okrene i drugim unosnim prilikama koje bi dugoročno mogle da održe rast. Kako već ima izuzetan udeo u svetu poluprovodnika, Intel je u situaciji da pametnim ulaganjem u akvizicije i razvoj može relativno jednostavno kroz nekoliko godina postane visoko profitabilan i u povezanim tehnološkim granama. To pokazuju i neki organizacioni potezi. Na primer, početkom prošle godine, negde pri kraju prvog kvartala, Intel je izvršio konsolidaciju svoje grupe za personalne računare i mobilne i komunikacione grupe, a sve u cilju dugoročnog pojačavanja segmenta u kom je poslednjih nekoliko godina bio najslabiji. Upravo je mobilna grupa u Intelu najneuspešnija organizaciona jedinica u poslednjih pet godina. U pomenutom prvom kvartalu prošle godine, zabeležen je negativan prihod! Pojasnimo ovaj nesvakidašnji rezultat.

Krajem 2014. godine, Intel je tržištu predstavio svoju Bay Trail platformu, mobilna SoC rešenja za Android i Windows 10 tablične računare. Već je prilikom lansiranja bilo jasno da je Intel u razvoj ove platforme uložio ozbiljan novac i da zbog cene na koju je bio primoran neće imati veliku i brzu zaradu. Čitava projekcija je zahtevala vrhunski bum na tržištu koji bi, prostim naglaskom na obim prodaje, nadoknadio početnu depresiju odnosa cene proizvoda i stvarne cene njegove proizvodnje, od razvoja do distribucije. Planiran obim prodaje, koji je Intel zacrtao za 2015. godinu je iznosio 40 miliona tabličnih uređaja. Broj prodatih je premašio 46 miliona. Na prvi pogled – sve je u redu. Ipak, cena po kojoj je Intel prodavao svoje procesore je na kraju presudila. Već polovinom godine je bilo jasno da će Intel teško osvojiti veliki udeo na tržištu tabličnih računara. Jedini način da se tu nešto promeni bio je da se velikom broju OEM proizvođača procesori daju po značajno nižoju ceni. Ako ste primetili poplavu jeftinih Atom tableta na kineskim sajtovima, sada vam je jasno šta stoji iza njih. Intel je praktično poklonio procesore raznoraznim proizvođačima samo da bi se tablični računari sa Atom procesorima našli u rukama velikog broja korisnika.

 
Intel i dalje preko polovine svojih prihoda dobija iz objedinjene grupe koju sačinjavaju divizije posvećene personalnim računarima, prenosnicima i komunikacijama. Objedinjavanje ovih tehnologija i proizvoda i te kako ima smisla, i to iz više razloga. S jedne strane, to su upravo one tehnologije koje Intel vremenom mora da zaboravi. Tehnologija napreduje, personalni računari usporavaju svoj rast globalno, a Intel još uvek nije pronašao način da se ugura u svet prenosnika na mesto koje bi mu obezbedilo stabilnost i održiv rast. Kombinovanjem svog najjačeg i najslabijeg dela, Intel prikazuje svojevrsnu poslovnu inkluzivnost koja nije čest primer u tehnološkim kompanijama. Izvršni direktor Intela, Brajan Krzanič (Brian Krzanich) izjavio je početkom ove godine kako su poslovni rezultati dokazali da je strategija, postavljena nekih godinu do godinu i po ranije – ispravna. Krzanič očekuje da će 2016. godina pokazati da je Intel posvećen rastu, pre svega u domenu infrastrukture pametnog i opštepovezanog sveta. Te reči jasno govore da će se novac u Intelu u tekućoj godini dominantno trošiti na istraživanje i razvoj u svetu IoT-a i centara podataka, uz očuvanje pozicije u sferi personalnih računara i jačanje pozicije prenosnih platformi. Planirana vrednost investicija u razvoj i istraživanje u tekućoj godini će premašiti 20 milijardi američkih dolara. Ta investicija ne garantuje uspeh u svim divizijama, ma koliko na prvi pogled delovala krupno.

• • •

Intel je jedna od korporacija čije je finansijske rezultate i saopštenja za javnost vredi pratiti. U potezima ovog mastodonta IT scene se krije odgovor na pitanje kuda ide čitavo tržište informacionih i komunikacionih tehnologija. Ako sudimo prema Intelovim investicijama, kako u svojim redovima, tako i u akvizicijom spoljne intelektualne svojine, Internet stvari će u godinama koje slede biti perjanica razvoja čitave industrije. Iz pozadine se smeši memorija, kroz tehnologije koje treba da nam ponude još brže i još kvalitetnije memorijske module kako za računare visokih performansi tako i one koji će se ugrađivati u razne prenosive, ali i nosive uređaje koje će koncept Interneta stvari ponuditi. Detalje možete očekivati na stranicama vašeg omiljenog IT časopisa.

Momir ĐEKIĆ

 
 AKTUELNOSTI
CES 2016, Las Vegas

 NOVE TEHNOLOGIJE
Savremeni ruski mikroprocesori

 TRŽIŠTE
Poslovanje kompanije Intel
Šta mislite o ovom tekstu?

 NA LICU MESTA
Peti Hackathon

 KOMPJUTERI I FILM
Deadpool
Gods of Egypt
Filmovi, ukratko

 SERVIS
Linux server za početnike (3)

 VREMENSKA MAŠINA
Divljan, DTP i Dead to Rights

 PRST NA ČELO
Menjam betu za omegu

Finansijski rezultati u prethodne dve godine
Finansijski rezultati fiskalne 2014. godine su početkom prošle pokazali da je Intel krenuo u pravom smeru globalno, uz velike probleme u sferi prenosnih uređaja. Prihodi čitave korporacije su narasli na gotovo 56 milijardi dolara, operativni prihod na cifru od oko 15,4 milijarde a zabeležen je i neto profit od oko 11,7 milijardi. Ako se podaci pogledaju malo detaljnije, primećuje se da je prihod Grupe personalnih računara (PC Client Group) porastao za oko četiri odsto a prihod Grupe centara podataka za 18 odsto. Prihodi Grupe Interneta stvari (Internet of Things Group) su se uvećali za 19 odsto, a prihod Grupe prenosnika i komunikacije (Mobile and Communications Group) se smanjio za čak 85 odsto. Softverska divizija je zabeležila skok prihoda od prodaje za oko jedan odsto.
Prošle godine, Intel je zabeležio prihode u iznosu od 55,4 milijarde dolara uz neto profit od oko 11,4 milijarde dolara. Objedinjena Grupa personalnih računara, prenosnika i komunikacije je zabeležila pad prihoda od oko osam odsto dok su rasle Grupa centara podataka (11 odsto) i Grupa Interneta stvari (sedam odsto). Softverska divizija je zabeležila pad prihoda od oko dva odsto, a nova Grupa memorije (Non-Volatile Memory Solution Group) je povećala prihode za oko 21 odsto.
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera