INTERNET<>
052016<><>

Fenomen „Millenials”

Milenijalci – genijalci

Ili ne?

Milenijalci – kako je gospodin Ivan Klajn rekao da se naziv „Millennials” pravilno prevodi kod nas (mada postoje i drugi predlozi) su glavni predmet debate u skoro svakoj diskusiji na internetu koja se tiče generalnog životnog stila i izbora osoba mlađih od 40 godina, kod nas i u svetu. Nonšalantnost sa kojom oni sami pristupaju životu je čini se najveći razlog za opšte interesovanje. Ko su oni i zašto se oko njih lome koplja?

Digitalni nomadi

Većina ljudi voli da generalizuje i etiketira, tako da nije čudo da se mnogi prozvani „milenijalci” ne prepoznaju u većini predstava koje o njima postoje na internetu. Grubo rečeno, njih opisuju kao individue od 16 do trideset i neke godine, mada se smatra da mnogi imaju i 40 i nešto (posebno u Srbiji). Odlikuje ih digitalna „glad” za online informacijama i mogućnostima, ali i želja za slobodom u svakom smislu – ne žele da ih sputavaju socijalne norme ni vrednosti društva u kome žive. Za razliku od onih koji se u našoj zemlji smatraju ili nazivaju digitalnim nomadima – kad sa svojim laptopom pređu iz jednog kafića u drugi, dva metra dalje – milenijalce generalno ne drži mesto, žive gde mogu i ne biraju puno pošto ionako najveći deo vremena borave u digitalnom svetu. Nekih 70 odsto još od ranih dvadesetih uplaćuje sebi penzioni fond (goo.gl/VydeCh) pošto su se zakucali sa studentskim dugom upravo kada je globalni finansijski sistem krahirao, a ostatak radije troši sve pare deleći život sa vagabundima i istomišljenicima preko Airbnba. Imuni su na „čari” konzumerskog društva i ne zanima ih većina stvari koje se u modernom društvu definišu kao standard (brak, porodica, kuća, kola i slično).

Na radaru neuhvatljivi

Koplja se lome oko toga postoji li zaista grupacija koja se može okarakterisati ovim nazivom. Neki američki stručnjaci kažu „da”, i procenjuju da ih je oko 80-90 miliona samo u Americi. Oni u koje upiru prstom kažu „ne” – nemoguće je tako veliki broj ljudi nazvati određenim imenom i dati im ista obeležja, iste karakteristike. Naziv „milenijalci” je po njima samo prizma kroz koju pojedinci (oni koji ih ne poznaju/ne razumeju) pokušavaju da ih definišu, otkrivajući na taj način svoje sopstvene predrasude i mišljenje upravo o onima koje pokušavaju da opišu. Nešto slično kao što je naše shvatanje Cezarovih opisa Galije, i njegovog shvatanja Kelta sa kojima se tada prvi put susreo: prizma kroz prizmu kroz prizmu... U suštini, to može da bude vrlo nazadno.

No gledajući sa strane ovaj trend koji već duže vreme dobija na popularnosti, moramo primetiti da neki patern u svetu zaista postoji: veliki broj ljudi koji su u svojim kasnim dvadesetim i tridesetim godinama života zaista obitava i radi u digitalnom okruženju. Kako reče Lazar Džamić, direktor strateškog planiranja u jednoj britanskoj firmi: ”... ljudi koji se bave proizvodima i uslugama u digitalnoj sferi ne zavise toliko od fizičke prisutnosti, već prodaju i razvijaju se u digitalnom prostoru, kojima je čitav svet tržište... u suštini nemaju nikakva ograničenja, geografska ili fizička” (goo.gl/R1Sv7o). Upravo zato borave i rade gde žele i najbitnije im je da imaju stabilnu internet konekciju. Ne vezuju se za materijalne stvari, ne skupljaju servise za ručavanje od 24 individualna komada niti salonski nameštaj, ne trebaju im krediti. Ne zanima ih politika, nisu religiozni ili ako jesu – biraju drugačiji put od svog okruženja. Ne gledaju TV, ne čitaju novine, ne koriste fiksnu telefoniju, filtriraju informacije. Traže i nalaze ono što ih zanima skoro isključivo na netu ili preko preporuke. Zaobilaze banke, brendove i korporacije (goo.gl/TSK7ha). Ne nasedaju na marketinške fore i šarene laže. Rade šta im se ćefne, kad im se ćefne. Nije ni čudo što su mnogi analitičari pojurili da im udare tag, kako bi znali gde i u šta da ciljaju. Problem je što nemaju za šta da se uhvate – ako su u nečemu jedinstveni oni koje nazivaju milenijalcima, to je da se opiru generalizaciji i skoro pa prkose koliko su međusobno različiti.

Petar Pan Srbija

Za razliku od vršnjaka u svetu, ako bismo morali da damo ime svima onima koji su odrastali tokom devedesetih godina u Srbiji i regionu i prešli na silu iz jednog života i sistema vrednosti u potpuno drugi, verovatno bismo ih nazvali Petar Pan generacija. Ne žele ili ne mogu da odrastu, a razlozi za to su brojni. Veliki broj i danas pokušava da završi studije, više od 10 godina otkako su originalno počeli da studiraju. Većina živi sa roditeljima ili iznajmljuje stan pošto nikada neće imati mogućnosti da kupe jedan. Neki i ne nameravaju, novac troše na putovanja u backpack fazonu. U banke nemaju poverenja te kredite ne uzimaju mada uglavnom i nisu kreditno sposobni. Veliki broj se bavi poslovima koji njihovi roditelji ne smatraju poslom, iako donosi novac u kuću – drže časove jezika preko neta, rade prevode za filmove i teatar, administriraju online video igre, bave se prodajnim kolekcionarstvom... uživaju u nekonvencionalnim poslovima. A i mahom zbog toga što ne računaju na penzije, pa smatraju da nema poente da rade za neku korporaciju. Za razliku od Amerike, kod nas ideja ličnog penzionog fonda nije zaživela. Veliki broj nema decu niti planira porodicu, mnogi preferiraju psa ili mačku, ako i to. I svi su na Facebooku, kao da ništa drugo na netu ne postoji! I nažalost, ništa pametno tamo ne nalaze.

Naravno, ostali ih gledaju ispod oka, majke i očevi se krste uz komentar „toga u našoj porodici nikada nije bilo...”. Da, zaista nije, i u tome je celokupna razlika. Brod je relativno mirno plovio nekih pedesetak godina, standard života i neki kurs su postojali, a onda se sve promenilo i jedino prilagođavanje promenama i promena svesti su bile opcije da se preživi. A preživele je onda neko nazvao milenijalcima. Da budu drugačiji od ostalih ih je muka naterala, a međusobno su slični zbog posledica (ekonomskih i političkih), ne zbog uzroka (godine rođenja).

Istraživanje koje je na Newsweek konferenciji krajem marta (goo.gl/iYmfsl) prezentovala firma Partner Research Solutions navodi da u Srbiji ima 800.000 milenijalaca, tj. 40% specifičnih individua od 2 miliona rođenih između 1980. i 2000. godine... No, ako pogledamo sve prethodno napisano, razumećemo zašto profil srpskog milenijalca ne postoji. Nemoguće je hirurški iseći određeno godište, prosejati ga, dodeliti mu određene karakteristike i pošto-poto stvoriti mit koji bi zadovoljio potrebe korporacija da nekako taguju one kojima hoće da „uvale” svoje proizvode/usluge. Po mišljenju autora su to poslednji krici zastarelih poslovnih principa koji su se zasnivali na unapred određenim sistemima i šablonima. Budući da šablona više nema a uskoro ih ni kod nas neće biti, verovatno je da će marketing i poslovanje kakvo sada poznajemo nestati i strah od tih promena je ono što je pokrenulo ceo ovaj hajp. Ali to već nije tema ovog teksta.

Ono što jeste je da trenutno u svetu postoje stotine miliona ljudi koje u potpunosti definiše gotovo isključivo obitavanje u internet svetu, koji se razvijaju u digitalnom prostoru i nemaju ograničenja, kako reče Džamić. To nam daje jedini pravi razlog za analiziranje i radoznalost vezanu za tzv. milenijalce – činjenica da su odrastali zajedno sa internetom. A budući da je internet relativno mlad medij (u Srbiji prisutan poslednjih 20 godina, prim. aut) i da generacije koje ga nisu koristile niti ga koriste polako nestaju, možemo zamisliti kakve će uzbudljive socio-kulturne promene doneti buduća pokoljenja, ona koja upravo sada odrastaju NA internetu. Bukvalno.

Iris MILJKOVIĆ

 
Čekajući Uber
Nove tehnologije na internetu
Fenomen „Millenials”
Šta mislite o ovom tekstu?
WWW vodič

RNIDS-ov konkurs za male privrednike
Povodom deset godina osnivanja, RNIDS tokom ove godine promoviše zapažene primere internet prisustva malih privrednika, koje će izabrati kroz konkurs „Pravi primeri internet prisustva”.
Oni koji budu izabrani kao dobar primer internet nastupa, imaće priliku da se pojave u jesenjoj promotivnoj kampanji RNIDS-a, jer je cilj Konkursa promovisanje domaćih privrednih društava i preduzetnika koji na kvalitetan način koriste Internet i tako doprinose svom osnovnom (oflajn) biznisu. Konkurs je namenjen onima čiji su internet sajtovi na jednom od nacionalnih internet domena (.RS ili ) i spadaju u male privredne subjekte do 20 zaposlenih, a zadovoljavaju i uslove iz konkursa.
Uslove konkursa i onlajn formular za prijavljivanje možete naći na adresi praviprimeri.rs ili . Rok za prijavljivanje je 30. maj 2016. godine.
D.D.
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera