INTERNET<>
092016<><>

Wi-Fi HaLow

Skok u dalj

Još jedna verzija bežičnog prenosa podataka sa zanimljivim novinama vezanim za IoT i IoE

U vreme dok budete čitali ovaj broj „Sveta kompjutera”, IEEE, jedna od najuticajnijih organizacija u svetu savremenih tehnologija bi trebalo da donese odobrenje za započinjanje rada na standardu 802.11ah, koji se često pominje i kao Wi-Fi HaLow (čita se kao Hailou). Iako o tome nije moguće naći zvanične informacije, pretpostavljamo da naziv treba da asocira na dugački domet (Ha, high) i nisku potrošnju energije (Low). Reč je o tehnologiji prenosa informacija koja koristi radio spektar u oblasti od 900 megaherca. Elementarno znanje fizike nam govori da ovi talasi ne mogu postizati brzine prenosa koje su moguće sa višim frekvencijama i širim opsezima, ali su zato sposobni da prevale znatno duži put od pomenutih. Takođe, što nije manje važno, ovi talasi dosta efikasnije prolaze kroz fizičke prepreke. Osim promena koje se tiču fizičkog medija za prenos informacija (talasni opseg), ne manje značajan deo standarda čine i izmene u MAC segmentu Data sloja standardnog OSI mrežnog modela. Zapravo, reč je o adaptaciji fizičkog sloja preuzetog od 802.11ac koji je „pomaknut” u niži deo radio spektra i kome su suženi kanali veze da bi se mogli smestiti u skučeno područje oko frekvencije 900 megaherca. Najvažniji deo posla sa kojim će se suočiti inženjeri uključeni u ovaj posao se odnosi na preuređenje Data sloja kako bi se povećala količina prenetih podataka i smanjila potrošnja energije. Standard će doneti reorganizaciju i skraćenje tradicionalnih MAC zaglavlja. Uvodi se niz novina u obraćanju sa AP. Jedna od zanimljivijih je uvođenje funkcije Target Wake Time (TWT) kojom se određuje vremenski interval unutar koga se ne šalje signal od strane tačke pristupa do uređaja. Uprošćeno, umesto da se, recimo, više desetina puta u sekundi proverava stanje nekog senzora za temperaturu u okviru „smart home” sistema, to je sada moguće podesiti na interval od, na primer, 20 sekundi u kome će taj senzor „spavati” i zatim se „probuditi” da razmeni informacije. Specifikacija predviđa i skraćenje dužine bekon signala koga šalje tačka pristupa.

Još nije poznato kako će na duži rok novi standard biti prilagođen različitim državama (moguće je da će neke od njih uskoro menjati svoje regulative) koje imaju rezervisane talasne opsege u tom području. U Evropi je problem taj što je segment spektra od 900 megaherca namenjen mobilnoj telefoniji (GSM dvojni opseg 900/1800 megaherca). Iako je tu u pitanju zastarela verzija mrežne infrastrukture (ona od 1800 megaherca je danas mnogo dominantnija), ona je još uvek u upotrebi. Za sada Evropa jedino može da računa na uski segment 863-868 megaherca koji je trenutno ostavljen za emisiju sadržaja kojima nije potrebna licenca za korišćenje. Što se tiče SAD, njihov slobodni opseg ima raspon od 26 megaherca (902-928 megaherca) u kome se planira odvajanje 16MHz za upotrebu u okviru HaLow standarda. Taj opseg se opet deli na kanale od 1,2,4,8 i 16 megaherca sa brzinama prenosa podataka koje se kreću od 100Kb/s do 40Mb/s. Kao što se može primetiti na ilustraciji, kanali sa višom hijerarhijom nastaju spajanjem dva kanala manjeg frekventnog opsega, isto kao kod 802.11ac samo u deset puta užem dijapazonu. Maksimalni domet tog signala pri snazi prenosa od 200 megavati bi trebalo da bude nešto malo više od jednog kilometra. Računa se da bi jedna tačka pristupa (Access Point) putem hijerarhijskog oblika identifikacije mogla istovremeno da opsluži i do 8000 uređaja koji podržavaju 802.11ah, što bi bilo za četiri puta više od onoga što dozvoljavaju postojeći standardi.

Neko bi mogao da pomisli da je 100Kb/s sa sadašnje tačke gledišta skoro neupotrebljiva brzina komunikacije. Međutim, treba znati da postoji jedan ceo ekosistem pod nazivima IoT i IoE (Internet of Things, Internet of Everything) koji će se uskoro početi užurbano razvijati i kome je ta brzina više nego dovoljna za funkcionisanje. Pre svega je reč o raznoraznim senzorima koji šalju manju količinu podataka i pri tome brinu da maksimalno štede energiju. Što niži i uži opseg, to je veća ušteda energije, a to je u mnogim primenama mnogo važniji faktor od količine prenetih podataka.

Postoji dosta kritičara koji ovom standardu ne predviđaju baš svetlu budućnost. Oni ističu da on sa sobom ne donosi ništa specijalno novo, pošto ono što nudi već sada postoji u obliku standarda IEEE 802.15.4 na kome su zasnovani projekti kao što su Zigbee, Thread ili Z-wave. Oni su već zauzeli svoj deo tržišnog kolača i mogu praviti velike probleme standardu koji pretenduje na dominaciju. IoT segment tržišta je orijentisan na izrazito jeftine uređaje, pa bi visoka startna cena uređaja baziranih na HaLow bila pogubna po njegovu budućnost. Sa druge strane, samo pojavljivanje standarda u okviru Wi-Fi ekosistema znači da postoji vrlo velika verovatnoća njenog prihvatanja kako od strane proizvođača, tako i od korisnika. Ipak se tu radi o nečemu što danas povezuje sa internetom preko 7,5 milijardi uređaja. U razvoj ovog standarda je uključeno mnogo zvučnih imena iz sveta IT biznisa, pa bi bilo logično očekivati da bude dobro podržan.

Slično kao u slučaju „n” i „ac” standarda, nakon usvajanja preporuke će doći do pojavljivanja prvih modela čipseta, rutera i mrežnih kartica koji će funkcionisati na preliminarnim specifikacijama. Sada je već izvesno da neće biti nikakve zvanične sertifikacije tih uređaja sve do 2018. godine. To opet znači da će se ti modeli međusobno dosta razlikovati i da će biti dovoljno nekompatibilnosti u korišćenju opreme od različitih proizvođača.

Specifikacije standarda ga čine podesnim za upotrebu u ruralnim područjima. Međutim, tu će imati još dva zanimljiva rivala pod nazivima IEEE 802.11af (White-Fi, Super Wi-Fi) i 802.22 (WRAN). Reč je o standardima koji se oslanjaju na još niži talasni spektar (54-790 megaherca) koji se nalazi u opsegu VHF (30-300 megaherca) i donjeg dela UHF (300-3000 megaherca) frekvencija televizijskog opsega poznatog kao „beli prostor” (engl. White space) koji je takvo ime dobio zbog emitovanja belog šuma. Realizacijom ovih standarda će biti omogućen prenos signala na razdaljine od 10 do 100 kilometara uz maksimalne brzine prenosa do 22 Mb/s, doduše uz znatno veću snagu signala koja će iznositi oko četiri vata. Najbolje rešenje za veoma udaljena područja gde ne postoje drugi načini obezbeđivanja internet veze.

Ukoliko bi implementacija 802.11ah išla bez oslanjanja na postojeće b/g/n standarde, teško da bi se mogao ostvariti zapaženiji uspeh u najmasovnijem potrošačkom segmentu. Međutim, ukoliko bi prenos podataka sa manjim brzinama na veću daljinu bio jedna od opcija u novim mrežnim karticama, onda je sigurno da bi bio dobrodošao u većem broju situacija. Nabrojani uređaji iz IoT sveta bi mogli funkcionisati na osnovu implementacije samo ovog načina prenosa informacija, dok bi mobilni telefoni i računari podržavali sve postojeće standarde. Vrlo je verovatno da će proizvođači pribegnuti upravo takvom scenariju.

Procena da bi do ne tako daleke 2020. godine čak 50 milijardi uređaja moglo da postane deo internet mreže zvuči neverovatno. Očigledno je da onaj ko je izneo takvu prognozu računa sa fenomenom zvanim IoT, mnoštvom jeftinih i jednostavnih uređaja povezanih sa centrom za obradu informacija. U tu grupu bi, recimo, mogli da se ubroje svakojaki senzori koji će biti zaduženi za nadzor stanja zdravlja i koji će postali sastavni deo odeće. Ili brojni senzori za sve i svašta u „pametnim” domovima. Tu je i mogućnost masovne upotrebe senzora u poljoprivredi, ekologiji, saobraćaju... Ukoliko se ne desi nešto nepredviđeno, standard HaLow će postati centralni medijum prenosa informacija tih malih i korisnih uređaja.

Igor S. RUŽIĆ

Širina i broj kanala u različitim zemljama
1MHz2MHz4MHz8MHz16MHz
EU52
Japan11
Kina32421
J. Koreja631
SAD2613631
 
.rs
Wi-Fi HaLow
Šta mislite o ovom tekstu?
Domaće onlajn prodavnice
WWW vodič

Stiže Li-Fi

U januarskom broju detaljno smo predstavili tehnologiju Li-Fi, koja bi u budućnosti mogla da dostigne izuzetno velike brzine prenosa putem svetlosti. Tada smo rekli da će ova godina predstavljati početak njene praktične implementacije i nismo se prevarili. U Parizu se očekuje otvaranje poslovnog centra veličine 3500 metara kvadratnih, koji će biti prvi objekat na svetu u kome će se koristiti mrežna komunikacija bazirana na svetlosti. Kao osnovni uređaj za prenos podataka će služiti proizvod pod nazivom LiFi-X koji dolazi u obliku ovećeg USB 2.0 stika za čiji razvoj je zadužena firma pureLiFi iz Edinburga, gde je i smešten Univerzitet na kojem se ova tehnologija razvijala. Tehničke karakteristike prve generacije uređaja nisu impozantne i kreću se na nivou 802.11g standarda sa prenosom od oko 40 Mb/s. Osim ove vesti, treba istaći da Pariz planira da postane prva svetska metropola u kojoj će se koristiti Li-Fi (što i priliči gradu koji nosi nadimak „Grad svetlosti”) unutar svog transportnog sistema. Gradske vlasti su potpisale ugovor sa kompanijom Oledcomm o nabavci 250.000 LED sijalica preko kojih bi se ostvarivala internet konekcija na stanicama metroa. Ukoliko se pokaže istinitom vest da je Apple rešio da ugrađuje Li-Fi logiku u nove modele iPhonea, to bi moglo da označava da ćemo uskoro biti svedoci nagle ekspanzije i omasovljenja ove tehnologije. Doduše, mi ćemo u tome po pravilu kaskati za razvijenim svetom najmanje nekoliko godina.
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera