Wi-Fi HaLow
Još jedna verzija bežičnog prenosa podataka sa zanimljivim novinama vezanim za IoT i IoE Još nije poznato kako će na duži rok novi standard biti prilagođen različitim državama (moguće je da će neke od njih uskoro menjati svoje regulative) koje imaju rezervisane talasne opsege u tom području. U Evropi je problem taj što je segment spektra od 900 megaherca namenjen mobilnoj telefoniji (GSM dvojni opseg 900/1800 megaherca). Iako je tu u pitanju zastarela verzija mrežne infrastrukture (ona od 1800 megaherca je danas mnogo dominantnija), ona je još uvek u upotrebi. Za sada Evropa jedino može da računa na uski segment 863-868 megaherca koji je trenutno ostavljen za emisiju sadržaja kojima nije potrebna licenca za korišćenje. Što se tiče SAD, njihov slobodni opseg ima raspon od 26 megaherca (902-928 megaherca) u kome se planira odvajanje 16MHz za upotrebu u okviru HaLow standarda. Taj opseg se opet deli na kanale od 1,2,4,8 i 16 megaherca sa brzinama prenosa podataka koje se kreću od 100Kb/s do 40Mb/s. Kao što se može primetiti na ilustraciji, kanali sa višom hijerarhijom nastaju spajanjem dva kanala manjeg frekventnog opsega, isto kao kod 802.11ac samo u deset puta užem dijapazonu. Maksimalni domet tog signala pri snazi prenosa od 200 megavati bi trebalo da bude nešto malo više od jednog kilometra. Računa se da bi jedna tačka pristupa (Access Point) putem hijerarhijskog oblika identifikacije mogla istovremeno da opsluži i do 8000 uređaja koji podržavaju 802.11ah, što bi bilo za četiri puta više od onoga što dozvoljavaju postojeći standardi. Postoji dosta kritičara koji ovom standardu ne predviđaju baš svetlu budućnost. Oni ističu da on sa sobom ne donosi ništa specijalno novo, pošto ono što nudi već sada postoji u obliku standarda IEEE 802.15.4 na kome su zasnovani projekti kao što su Zigbee, Thread ili Z-wave. Oni su već zauzeli svoj deo tržišnog kolača i mogu praviti velike probleme standardu koji pretenduje na dominaciju. IoT segment tržišta je orijentisan na izrazito jeftine uređaje, pa bi visoka startna cena uređaja baziranih na HaLow bila pogubna po njegovu budućnost. Sa druge strane, samo pojavljivanje standarda u okviru Wi-Fi ekosistema znači da postoji vrlo velika verovatnoća njenog prihvatanja kako od strane proizvođača, tako i od korisnika. Ipak se tu radi o nečemu što danas povezuje sa internetom preko 7,5 milijardi uređaja. U razvoj ovog standarda je uključeno mnogo zvučnih imena iz sveta IT biznisa, pa bi bilo logično očekivati da bude dobro podržan. Specifikacije standarda ga čine podesnim za upotrebu u ruralnim područjima. Međutim, tu će imati još dva zanimljiva rivala pod nazivima IEEE 802.11af (White-Fi, Super Wi-Fi) i 802.22 (WRAN). Reč je o standardima koji se oslanjaju na još niži talasni spektar (54-790 megaherca) koji se nalazi u opsegu VHF (30-300 megaherca) i donjeg dela UHF (300-3000 megaherca) frekvencija televizijskog opsega poznatog kao „beli prostor” (engl. White space) koji je takvo ime dobio zbog emitovanja belog šuma. Realizacijom ovih standarda će biti omogućen prenos signala na razdaljine od 10 do 100 kilometara uz maksimalne brzine prenosa do 22 Mb/s, doduše uz znatno veću snagu signala koja će iznositi oko četiri vata. Najbolje rešenje za veoma udaljena područja gde ne postoje drugi načini obezbeđivanja internet veze. Ukoliko bi implementacija 802.11ah išla bez oslanjanja na postojeće b/g/n standarde, teško da bi se mogao ostvariti zapaženiji uspeh u najmasovnijem potrošačkom segmentu. Međutim, ukoliko bi prenos podataka sa manjim brzinama na veću daljinu bio jedna od opcija u novim mrežnim karticama, onda je sigurno da bi bio dobrodošao u većem broju situacija. Nabrojani uređaji iz IoT sveta bi mogli funkcionisati na osnovu implementacije samo ovog načina prenosa informacija, dok bi mobilni telefoni i računari podržavali sve postojeće standarde. Vrlo je verovatno da će proizvođači pribegnuti upravo takvom scenariju. Procena da bi do ne tako daleke 2020. godine čak 50 milijardi uređaja moglo da postane deo internet mreže zvuči neverovatno. Očigledno je da onaj ko je izneo takvu prognozu računa sa fenomenom zvanim IoT, mnoštvom jeftinih i jednostavnih uređaja povezanih sa centrom za obradu informacija. U tu grupu bi, recimo, mogli da se ubroje svakojaki senzori koji će biti zaduženi za nadzor stanja zdravlja i koji će postali sastavni deo odeće. Ili brojni senzori za sve i svašta u „pametnim” domovima. Tu je i mogućnost masovne upotrebe senzora u poljoprivredi, ekologiji, saobraćaju... Ukoliko se ne desi nešto nepredviđeno, standard HaLow će postati centralni medijum prenosa informacija tih malih i korisnih uređaja. Igor S. RUŽIĆ
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |