TEST DRIVE<>
092016<><>

LG 55UH950V

Lep, tanak i 4K

Prošlog meseca smo imali prilike da testiramo LG-jev 4K televizor sa relativno malom dijagonalom za tu rezoluciju i sa četvrtim, belim potpikselom. Naravno, kako to obično biva, još dugo se u redakciji diskutovalo zašto i monitori nemaju beli potpiksel i razne druge nove tehnologije koje se po pravilu prvo pojave na televizorima. Kako smo dobili i dosta mejlova sa sličnim pitanjima, objasnićemo tu nedoumicu. Uvođenje novog potpiksela zahteva dodatnu obradu slike da bi se on uposlio na najbolji mogući način, a to jednostavno nije dovoljno dobro za monitore. Monitor mora da daje oštru i što precizniju sliku, sa što manje dodatne obrade. Tekst koji čitamo sa ekrana ne sme da bude mutan i da zamara oko. Kada dodate četvrti potpiksel, i uvedete dodatno procesiranje, rezultat je smanjena oštrina slike zbog stvaranja međutonova od originalnog RGB signala u RGBW. Osnovne tri boje moraju da se koriguju da bi se stvorilo prostora da učestvuje i četvrta. Rezultat takvog procesiranja slike na monitorima bi bio mutniji prikaz sitnijih fontova i slova kao što su W, M, E, B. Razlika između svetlijih i tamnijih piksela koji prikazuju font (pogotovo ako je male veličine) bi se smanjila i zamutila, rezultujući manjom čitljivošću.

 
Sada kada smo razrešili ove nedoumice, možemo da opišemo šta je to drugačije sa LG 55UH950V modelom koji smo testirali ovog meseca. Ovaj model je čistokrvni IPS sa standardnim RGB rasporedom potpiksela. Dakle, oštrina slike na prvom mestu. Iako beli potpiksel može dosta da pomogne da se postigne veći kontrast i osvetljenje slike u slučaju ovog modela sve je postignuto i bez njegove pomoći. Slika je baš onakva kako smo navikli od IPS panela. Jako pozadinsko osvetljenje koje je nužno da se ispuni HDR standard je dobro ukroćeno i panel uspeva da reprodukuje živopisne boje bez prenaglašenih i neprirodnih tonova. Ljudska lica izgledaju lepo i prirodno. Reprodukcija detalja u svetlim tonovima je veoma dobra, a standardno za LCD tehnologiju, detalji u tamnijim tonovima se relativno brzo gube. Uniformnost ekrana je solidna s obzirom na veličinu dijagonale i primetna je (u meri da zasmeta) samo kada su na ekranu jednobojni tonovi sive, preko celog ekrana.

Dizajn televizora je veoma lep i moderan. Srebrna boja je vidljiva sa prednje strane, dok je sa zadnje strane mešavina bele i srebrne. Uživo izgleda prilično elegantno i ne bi smetalo da se postavi bilo gde u stanu, s obzirom na to da i sa zadnje strane lepo izgleda. Da je upravo to bilo veoma bitno dizajnerima, govori i naizgled sitan detalj da je stalak šupalj i omogućava da se kroz njega provuku svi kablovi i pokriju poklopcem.

55UH950V je veoma sličan modelu opisanom u prošlom broju. Nema beli potpiksel, ali ima veću dijagonalu i više naprednih opcija u WebOS menijima. Cena je ipak najveća razlika i pitanje je da li su Harman/Kardon zvučnici i tanak dizajn dovoljan razlog da date više novca za njega.

Zoran OLUIĆ

 
MSI GeForce GTX 1060 Gaming X 6G i Radeon RX 470 Gaming X 4G
Intel 535; Crucial MX200; AMD Radeon R3; Geil Zenith A3, Adata Premier SP550; SanDisk Z410, X400, X300, SSD Plus, Ultra II; Silicon Power S80, S70, S60, S55
SilverStone Treasure TS08 i TS09
HyperX Predator DDR4 (HX433C16PB3K2/16)
Chieftec SJ-06B-OP
LC-Power LC-ADA-35-25-SWAP
Gigabyte GA-Z170X-UD3
DeepCool Gammaxx 300, Gammaxx 200T i Gamma Archer
SilverStone Raven RVX-01
LC-Power LC-PCI-LED
Lenovo Ideapad 710s
Nikon Coolpix B500
Kingston DataTraveler microDuo 3C i Adata UC350 Type-C OTG
LG 55UH950V
Šta mislite o ovom tekstu?
BenQ GW2470
LG Minibeam PW1500G
Mikrotik Routerboard hAP Lite (RB941-2nD-TC)
TP-Link TL-PA8010 (komplet)
TP-Link TP-sUH400

U Japanu emituju TV u rezoluciji 8K

Japanska državna televizija (NHK) počela je sa eksperimentalnim emitovanjem TV kanala u rezoluciji 7680 × 4320 piksela (8K ili Super Hi Vision – SHV, kako se trenutno naziva), sa pratećim tonom u 22.2 (surround) audio kanala (dobro ste pročitali). Program se emituje od deset ujutro do pet popodne u specijalno opremljenim bioskopima i javnim mestima. U početku program će biti mešavina 4K i 8K sadržaja a plan je da do olimpijskih igara u Tokiju (2020. godine) emitovanje bude deo redovnog programa i u potpunosti u 8K rezoluciji. Prvo eksperimentalno snimanje u 8K rezoluciji bilo je još za vreme Olimpijade u Londonu. NHK je prenosio utakmice i sa svetskog fudbalskog prvenstva u Brazilu 2014. godine u 8K rezoluciji. Naučno-tehnološka laboratorija NHK televizije je uz pomoć Hitachija, Panasonica, Ikegami Electronica i BBC-ja uspela da razvije svu potrebnu opremu za snimanje, skladištenje, studio i emitovanje digitalnog signala u 8K rezoluciji iz Rija ove godine.
Tehnički problemi su brojni i kada se uzme u obzir samo količina podataka koja se generiše SHV standardom dolazimo do astronomskih brojeva. Primera radi, standardni PAL DVD enkoduje video podatke oko 8 Mbit/s (kvalitetnija slika koja može da se poredi sa standardima TV emitovanja). Za Blu-ray video je potrebno minimalno 20 Mbit/s (da bi se izbegli problemi sa kompresijom u tamnim i dinamičnim scenama). Kada dođemo do 4K rezolucije i novog HDR standarda koji propisuje koje sve specifikacije treba da ispuni video da bi dobio sertifikat, brojevi se naglo povećavaju: 4K snimak (RAW, 24 fps, 10-bit, potreban da ispuni televizijske, studijske, standarde) zauzeće oko 250 Mbit/s (15 gigabajta u minutu ili 910 gigabajta za sat snimanja). Ako studio želi da snimi događaj sa većom gamom boja da bi se snimak kasnije kvalitetnije editovao i korigovao, snimaće se sa većom gamom boja, pa će se za 12-bita dobiti oko 300 Mbit/s (18 gigabajta u minutu ili ~1 terabajt za sat snimanja) a za 16-bita čak 400 Mbit/s (24 gigabajta u minutu ili 1,4 terabajta za sat snimanja). Ista stvar je sa SHV: 8K RAW, 10-bita, generisaće jedan gigabajt u sekundi ili 3,6 terabajta za sat snimanja. Povećana gama boja na 12 bita daje 1,2 gigabajta u sekundi, a 16-bitna paleta proizvešće mizernih 1,6 Gbit/s ili sićušnih 5,8 terabajta na sat.
Televizijske stanice širom sveta se još uvek navikavaju na FHD rezoluciju i veliku količinu podataka koja se sa njom generiše. Većina FHD programa na satelitu emituje u 1080i rezoluciji, a free-to-air kanali su mahom u 720p rezoluciji. Veliki problem za sve televizije je skladištenje i obrada tolike količine podataka. Uzmite gore pomenute podatke i razmislite koliko sati video materijala treba da se snimi da bi se izmontirala jedna emisija od recimo sat vremena (višestruko više sati sirovog materijala). A onda to pomnožite sa 24 sata, pa sa 365 dana u godini. Dok se ne reše ovi trenutno monstruozni tehnički problemi, najveći kočničari širenja novih standarda biće upravo same televizije. Do krajnjeg korisnika ionako dolazi kompresovan i maksimalno optimizovan signal sa kojim će se zasigurno lakše izlaziti na kraj.
Sledeći problem koji treba pomenuti je emitovanje 8K rezolucije. Poređenja radi, navešćemo primer emitovanja analogne televizije. Jedan predajnik emituje jedan analogni PAL TV kanal. Digitalno, taj isti predajnik može da emituje oko 15 PAL TV kanala (u DVB-T2 standardu). Kada bismo preko tog istog predajnika emitovali samo FHD kanale, mogli bismo (uz razne optimizacije, statističko multipleksiranje i kompresije) da „proguramo” oko šest ili osam TV kanala. Kada bismo hteli da emitujemo 8K rezoluciju, vraćamo se na početak: jedan predajnik može da emituje samo jedan TV kanal. Pored velike količine podataka koje se potroše na video signal, tome treba dodati i audio u 22.2 sistemu i razne dodatne servise. Cena emitovanja jednog kanala na jednom predajniku ili transponderu na satelitu umesto MUX-a više kanala je takođe veliki problem. Postavlja se logično pitanje, da li je trebalo prodavati „višak” frekvencija (predajnika) posle gašenja analognog signala, ko zna šta nas još čeka u budućnosti?
Pre nego što se bacite u depresiju što ste upravo kupili nov FHD TV a eto, dolaze novi i bolji standardi, moramo da vam napomenemo i koliko NHK inače ide ispred vremena. Oni su naime, još 1984. godine emitovali prenos Olimpijade iz Los Anđelesa u FHD rezoluciji (analogno), 15 godina pre nego što je ta rezolucija počela masovno da se koristi (digitalno).

Tip:
Smart TV
Rezolucija:
3840 × 2160 px
Vrsta panela:
IPS LCD, 10 bita
Standard prikaza slike:
HDR 1000
Pozadinsko osvetljenje:
LED (EDGE)
Veličina dijagonale:
55 inča (139 cm)
Ugao vidljivosti:
~178°
Osvežavanje:
120 Hz (maks.)
Operativni sistem:
WebOS 3.0
Tjuner:
DVB-S2, DVB-T2 i DVB-C
Zvučnici:
2 × 20 W, Harman/Kardon
Zvuk:
Dolby Digital Plus, DTS Premium Sound 5.1
Priključci:
3 × HDMI (HDCP 2.2), 3 × USB, izlaz za slušalice, komponentni ulaz (Y/Pb/Pr), digitalni optički audio izlaz, satelitski RF ulaz, zemaljski/kablovski RF ulaz, common interface, Ethernet (LAN), Wi-Fi
Podržani formati:
ASF, AVCHD, AVI, DIVX, H.264, MKV, MP4, MPEG, MPEG2, VC-1, WMV
Ostalo:
Magic Remote, VESA kačenje 300 × 300 mm
Dimenzije i masa:
123 × 77 × 23 cm, 18 kg
Proizvođač:
LG
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera