INTERNET<>
032017<><>

Revolucija u finansijama

Iščezavanje keša

Da li plaćate karticom ili mobilnim tokenom?

Kako su pokazala istraživanja tržišta, prethodne godine kupci su po prvi put platili više robe i usluga elektronskim nego gotovinskim metodama plaćanja. Takav podatak ne čudi, ako se ima u vidu enorman broj reklama koje bombarduju naše zakržljalo tranziciono tržište, neogrezlo u konzumerizam, koje prezentuju budućnost finansija, oličenu u boljim metodama plaćanja elektronskim putem, bez odlaska u banku. U zapadnom medijskom prostoru, marketinška ofanziva finansijskih insitiucija koje reklamiraju jednostavne, brze i sigurne načine da izmirite sve svoje finansijske obaveze, bez potrebe da dirate papiriće sa tragovima ko zna čega koji su, pre nego što su došli do vas bili ko zna gde, još je prisutnija. Poruka da je elektronsko plaćanje jednostavno i moderno svakako donosi rezulate, jer je sve zastupljenije, zahvaljujući, prvenstveno, širenju interneta.

Olakšajte sami sebi

Nove cutting-edge tehnologije na polju bezgotovinskog plaćanja, ne mogu se pobrojati, i sve se predstavljaju kao bezbedniji, lakši i više kul način plaćanja od starijih rešenja, a posebno od keša.

U prethodnim brojevima SK-a, pisali smo o sve većoj raširenosti internet trgovine u svetu i kod nas. Gotovo sve se može naručiti i platiti preko interneta, i inovacije na ovom polju su nepresušne. Veliki igrači finansijskog sektora, posebno MasterCard, uveliko rade na novim tehnikama e-plaćanja. Recimo, saradnja MasterCarda i Microsofta je korisnicima Microsoft Dynamics rešenja omogućila da obavljaju jednostavnu i sigurnu e-trgovinu putem Simplify Commerce tehnologije, za sad dostupne u ograničenom broju zemalja, ali je u planu dalje širenje. Bitna je i saradnja MasterCarda i PayPala na polju internet plaćanja, kao i sve veća rasprostranjanost tehnologije MasterPass. U našem izveštaju o ovogodišnjem CES-u, mogli ste primetiti trend povećanja mogućnosti za internet kupovinu i internet plaćanje, integrisanih u autonomne pametne asistente, robotskog ili digitalnog varijeteta.

Sledeći praksu zemalja zapadne Evrope, i u domaću e-upravu uskoro će biti uvedena opcija plaćanja elektronskim putem, što će osloboditi građane petljanja sa uplatnicama i dreždenja u pošti (baš kad je gužva i isplata penzija). Pritom NBS procenjuje da oko milion i po klijenata režijske obaveze plaća bezgotovinski, automatskom naplatom sa računa i e-bankingom.

Ako iz nekog razloga ipak želite da izađete iz kuće, a da ne budete opterećeni koloritnim papirima sa predstavama značajnih istorijskih ličnosti, na snagu stupa, sad već potpuna, sinergija mobilnih telefona sa internetom. Mobilna plaćanja putem pristupa vašim elektronskim platnim nalozima sa mobilnog uređaja, ili sve prisutnijih mobilnih tokena, dobijaju sofisticiraniju konkurenciju. Pošto mladi veoma vole da slikaju facijalni region smartfonom u ispruženoj ruci (selfi), iz vizionarski nastrojenog MasterCarda, stiže selfy pay (raširen, mada ne i zvaničan naziv), tehnologija koja vam omogućava da plaćate okidanjem selfija. Posle ćete morati da trepnete u kameru da bi se izbegle zloupotrebe sa poturanjem fotografija, potvrdite svoj identitet, a time i novčanu transakciju, bez lozinki i sličnih gluposti. Umesto selfija, moći će da se koristi i otisak prsta.

Kad smo već kod otisaka prstiju, u Japanu će turisti biti oslobođeni svake brige o svojim platnim sredstvima, kako papirnim, tako i plastičnim, jer će po dolasku u zemlju moći da registruju svoje kartice i račune, te potom sva plaćanja u Zemlji izlazećeg sunca obavljaju verifikacijom otiska prsta. Ovaj metod je već prisutan u više od 300 trgovinskih i ugostiteljskih objekata, i zbog odličnog prijema kod posetilaca, ovaj pristup očekuje proširivanje, kako bi bio sveprisutan do Olimpijskih igara u Tokiju 2020. godine.

Pored kornukopije opcija za bezgotovinsko plaćanje, koje vam nude lakše raspolaganje vašim novcem, jasno je da se keš polako gura u zapećak. Ipak, postoji i naličje tog fenomena, pošto ukidanje keša spada u planove, za potrošače nezgodne, konflagracije interesa.

Kome smeta gotovina?

Države su nekad davno uvele novac kako bi olakšale razmenu, podstakle uspon privrede, a samim tim i svoje moći, ali su nedavno rukovodstva tih država došla do zaključka da je novac u svojoj tradicionalnoj fizičkoj manifestaciji, veoma loša pojava koja doprinosi jedino jačanju terorista, kriminalaca i ekstravagantnih nedržavnih aktera. Osobe sklone konspirativističkom načinu razmišljanja, u svakom novom metodu koji se navodi kao oruđe protiv trijade (narko biznisa, pedofilije i terorizma), vide novi pokušaj neslobodnih režima da dosegnu orvelovske nivoe kontrole, i liberalnih demokratija da im se pridruže u trci do totalitarne utopije.

Naravno, verovali teoretičari zavera ili ne, mnoge vlade se zaista trude da suzbiju kriminal, te im borba protiv istog nije samo izgovor za uspostavljanje policijske države. Ipak, istina je da svim vladama, bez obzira na stepen deklarisanog liberalizma, odgovara veći stepen nadzora i kontrole, koja nije nužno u službi Rozenkrojcera, Iluminata ili ljudi-guštera, već predstavlja autonomne namere pojedinaca ili institucija da prigrabe više moći na račun opšte populacije. Pošto se fokusiramo na gotovinu, možemo ukazati na treći, najbitniji i neposredan interes koji se lako može uočiti.

Pošto su političarima na visokim funkcijama u „razvijenim zapadnim demokratijama” neophodna značajna finansijska sredstva, kako bi na funkcijama ostali deleći upaljače i olovke svakih nekoliko godina, moraju da iskamče fondove za kampanju od saveznika iz finansijskog sektora, kojima zauzvrat svako malo nešto treba, ne nužno zato što žele da vladaju svetom, već zato što žele da poseduju još poneku zlatnu jahtu.

Raznoraznim vukovima i drugim životinjama predatornih inklinacija sa Vol Strita, i ekvivalentnih finansijskih žarišta, ne odgovara postojanje finansijskih sredstava kojima oni ne mogu da (o trošku države tj. opet opšte populacije) mešetare do mile volje kupeći kajmak. Ova simbioza finansijskog i političkog establišmenta isijava iz svih težnji za ukidanjem gotovine, jer političari, pored dobre volje finansijskih mogula, izražene u brojevima i valutama, pokazuju znatni napredak na pomenutim frontovima suzbijanja kriminala i kontrole stanovništva, dok finansijske institucije dobijaju potpunu kontrolu nad novčanim tokovima i dodatne nule na svoti za igranje po berzama. Postojanje zakulisnog dila, koji rezultira finansijskom dobiti za sve uključene strane, uglavnom se pokaže kao činjenično.

Kamata na štednju se smanjila do apsurda, a Centralna evropska banka i centralne banke Švajcarske, Japana i Danske, između ostalih, uvele su i negativnu kamatnu stopu. Smanjenje kamate služi da bi se stanovništvo nateralo da ne štedi, tj. ne izvlači novac iz finansijskih tokova (banka ne sme da ostane bez vaših para, broker sme). Građani se, tako, istovremeno osiguravaju od upadanja u vrtlog dužničkog ropstva i kompulzivne potrošnje poduprte kreditima, već da troši, obrće, investira itd. Postoje istraživanja koja pokazuju da su ljudi skloniji da rasipaju novac iz konstantnih kredita, nego da to rade sa novcem iz štednje. Smanjenjem kamate se, dakle, daje zamajac privredi, naravno putem finansijskih posrednika koji na volumenu cirkulacije novca zgrću basnoslovne svote. Većina ljudi neće dozvoliti bankama da im naplati za privilegiju raspolaganja njihovim novcem, da stave na štednju 1000 evra, a posle pet godina imaju 900, pa će novac čuvati u slamarici, jer vam dušek sigurno neće pojesti 100 evra. Kešom možete raspolagati samostalno, dok bi vas ukidanje gotovine oslobodilo tog tereta, pa biste bili u potpunosti zavisni od finansijskih institucija, kojima je cilj da preko vaših leđa zarade i koje su dokazale da se ne libe ničeg sa tim ciljem u vidu, pa i da vam onemoguće pristup rođenom novacu, da ne govorimo koliko mogućnosti za zloupotrebu dobija politička glava finansijsko-političke himere.

Put do pakla popločan (tuđim) „dobrim” namerama

Popularna igra vlastodržaca sa minimumom pameti, jeste kuvanje žabe, metaforičke žabe koja predstavlja narod, koji se naravno, osim u ozloglašenijim diktaturama određenog kontinenta, ne kuva bukvalno, već mu se mic-po-mic nameće nekakva novina, koja je toliko nepopularna da bi njeno direktno proglašavanje dovelo do građanskog nezadovoljstva, koje zna da bude pogubno za vlastodržce iako, osim na pomenutom kontinentu, uglavnom nije pogubno u bukvalnom smislu. Priroda inkramentalnih promena je pritom lakša za spinovanje, pa će mediji te male promene predstaviti kao poboljšanja života građana, koji će pristati na mnogo toga ako misle da će to učini njihov život bezbrižnijim.

Kada se pojavio roman „1984”, Haksli je Orvelu napisao pismo, govoreći mu, uz dužno poštovanje, da je pogrešio, jer je ideja iz njegove knjige „Vrli novi svet” daleko izvesnija kao metod realizacije totalitarne kontrole, pošto se niko pametan ne bi služio direktnom opresijom, kada se sličan efekat može postići na bezbolniji način. Od politike štapa i šargarepe, a pogotovo od politike čistog štapa oličenog u pendreku sveprisutne policije mišljenja, daleko je efikasnija politika beskonačnih količina šargarepe. Pothranjivanje nezaustavljivog konzumerizma i olakšavanje svih aktivnosti do stepena trivijalizacije i banalizacije, neumitno će stvoriti masu zavisnika, koji ne samo da iz vrzinog kola konstantno rastuće potrošnje neće moći da izađu, već to neće ni želeti.

Kako upokojiti gotovinu

Postoji sijaset paralelnih procesa koji će s vremenom kulminirati u ukidanje gotovine, koji pojedninačno deluju benigno, ali se negativne posledice mogu videti kada se sve promene sagledaju u celini. To dezorijentiše građane koji male i diversifikovane ustupke lako otpisuju i racionalizuju stečenim benefitima.

Pored promocije bezgotovinskih načina plaćanja, treba ocrniti, otežati i ograničiti korišćenje keša, što se radi kriminalizacijom gotovine, predstavljanjem gotovog novca kao nečeg čime se služe kriminalci i teroristi, što stvara pogodno tle u svesti građana za sprovođenje inicijativa poput ograničenja obima finansijskih transakcija. U SAD ne možete položi ili podići iz banke velike sume novca bez određenih procedura. U Evropi je stanje još ekstremnije, sve gotovinske transakcije, ne samo one sa bankama, podložne su limitima koji se konstantno smanjuju (u Nemačkoj je to 5000 evra). Čak i držanje u granicama dozvoljenog, može na vas privući pažnju organa reda, a pošto niko ne želi premetačinu prebivališne lokacije jer je komp platio kešom, građani izbegavaju da obimnije plaćanje izvrše gotovinom. Dok se kuće i kola ne mogu kupovati gotovinom, sve više ljudi u zapadnoj Evropi izbegava plaćanje gotovinom elektronike i nameštaja.

Najnapadnija metoda ograničavanja novca je povlačenje krupnih apoena, gde opet prednjači Evropa sa planiranim postepenim povlačenjem novčanice od 500 evra (nazvana binladenkom, apropo prethodne tehnike). Videćemo kako će se završiti indijski eksperiment ukidanja novčanica od 500 i 1000 rupija, zbog suzbijanja korupcije (sad se štampaju nove novčanice od 500 i 2000, ali kruže priče da je to proba za ukidanje i implementiranje te tehnike drugde). Zaprepašćujuće je što je trenutku ukidanja najveća novčanica (200 rupija) vredela oko 300 dinara, 15 puta manje od najveće srpske i 200 puta od najveće evropske novčanice. Švedska, oduvek avangarda po pitanju diskutabilnih društvenih eksperimenata, planira potpunu eliminaciju gotovine u narednih nekoliko godina, te je cela priča više nego aktuelna, pošto svaki presedan ima nesagledive posledice za budućnost svih nas.

Alternative gotovini

Da su ljudi u večitoj potrazi za alternativom, svedoči i rast popularnosti prepaid platnih kartica, opet strogo regulisanih, koje vam daju malo anonimnosti i malo više lažnog osećaja zaštite, ali ne verujemo da će finansijske institucije koje eliminišu keš, pružiti zasužnjenom plebsu vijabilnu alternativu. Ako ste mislili da ćete preveslati bankarske naivčine kripto-valutama, i tu se za vas sprema iznenađenje. Kripto-valute, koje ionako nisu potpuno anonimne, sve više se kontrolišu od strane država, što je trend koji će se nastaviti, čak i ako kripto-valute ostanu niša u svetu finansija, da ne govorimo o scenariju u kom uštinu veći deo tržišta. Kripto-valute su krajnje nepouzdane, između ostalog i zbog toga što ih ne možete metnuti u slamaricu. Možete učiniti nešto približno, ako znate šta radite i živite u zemlji koja će se pridržavati nekih pravila u kontroli plaćanja, što vas svrstava u deo populacije na margini statističke greške, dok bi vam ta zanimacija svakako iskomplikovala život. Takođe, keš niko ne može tek tako da vam vaporizuje, što sa kripto-valutama nije slučaj, jer kripto-valute ne postoje u fizičkom obliku i za njihovu vrednost ne garantuje ni jedna država, što ih čini podložnim naglom stavljanju van zakona. Izlišno je pominjati da će se finansijski establišment u sprezi sa političkim, vrlo rado mašiti svog proverenog recepta za suzbijanje kriminalizacije, koja se u slučaju kripto-valuta daleko lakše sprovodi, jer nemaju raširenost i zakonsku podlogu koju keš uživa, tako da biste se lako mogli naći u situaciji da svojim kripto platežnim sredstvima možete da kupite drogu ili kalašnjikov, ali ne hleb ili veš mašinu. Ta sudbina ne preti samo kripto-valutama, već i tradicionalnijem sredstvu plaćanja za kojim posežu slobodarski orijentisani građani slabije upućeni u tehnologije, plemenitim metalima, čiji se promet takođe sve više ograničava.

Posle keša, potop

Pošto su „anonimni” metodi poslovanja u sklopu bezgotovinskih finansijskih tokova iluzija, a kripto-valute i plemeniti metali iz više razloga ranjiviji od gotovine za svaki oblik kontrole i zabrane, te nepodobni kao metod plaćanja za većinu stanovništva, zaključak se sam nameće, ako gotovina ode, sa njom će otići i svaka mogućnost za nezavisno i anonimno raspolaganje sopstvenim novcem. Nikad se neće pojaviti nešto toliko etablirano, anonimno i jednostavno za korišćenje kao što je sad gotovina. Pored sve podrške tradicije, zakonopravnog poretka i javnog mnjenja koju gotov novac uživa, jasno je da će, ako se gotovina ukine, sve biti podložno ukidanju. Možda jeste prljav, nebezbedan i staromodan, ali gotov novac nema alternativu i zbog toga ne smemo dozvoliti da bude demonizovan, sputavan i ukinut.

Srđan BRDAR

 
.rs
Revolucija u finansijama
Šta mislite o ovom tekstu?
Digitalni sertifikati Let’s Encrypt
Pretraživači i digitalna prava
WWW vodič
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera