INTERNET<>
062017<><>

.rs

Surova realnost

Zaglavljeni u raljama eUprave

Prateći izjave visokih državnih činovnika u vezi eUprave i napretka IT društva u Srbiji, stičem utisak da smo mi na pragu dvadeset drugog veka. Hvalospevi o tome šta je sve uvedeno i šta će biti uvedeno zvuče zaista uverljivo. Upravo zbog toga izjave ministarke Brnabić, koje su daleko pesimističnije, deluju malo čudno. No, izgleda da je bar njoj jasno da je pred Srbijom još mnogo posla. Prevazilaženje digitalnog jaza, hvatanje koraka sa IV industrijskom revolucijom, edukacija državnih službenika (i kroz Interaktivni centar za unapređenje digitalne pismenosti, za koji će novac dati Republika Koreja, i kroz buduću Nacionalnu akademiju za javnu upravu), unapređenje digitalne bezbednosti, Digitalna Agenda 2020, Strategija za jedinstveno digitalno tržište 2025, sve se to pominje i očigledno je da se radi i planira.

Da li je to dovoljno? Da li je dovoljno brzo? Kada se na drugi tas vage stave svi tekući problemi, sa kojima se korisnici eUprave suočavaju već godinama, izgleda da nije dovoljno. Ovaj drugi tas još uvek preteže. Nabacaćemo samo neke od problema. Direkcija za eUpravu je odgovorna za sajt euprava.gov.rs, koji bi trebalo da objedini sve usluge i da postane početno mesto svakog eOpštenja sa državom. No, oni vide taj portal kao univerzalni šalter i ne mogu da garantuju za krajnje usluge, jer ih oni zapravo ni ne pružaju. Izdavanje elektronskih zdravstvenih knjižica je takav primer. Stotine hiljada ljudi još uvek nema taj dokument, iako su predali zahteve. Kažu da je to počelo lagano da se rešava i da će se ukinuti overa zdravstvenih knjižica kada sve jednom zaživi.

Jedan od obaveznih izveštaja za privredu je i godišnji M4 obrazac o uplati doprinosa za zaposlene. On se nekada predavao na CD-u uz prateću papirnu dokumentaciju, ali je bio u mašinski čitljivom formatu spremnom za uvoz u bazu podataka. To nije bilo savršeno rešenje. Ali u poslednje dve godine izveštaj se podnosi elektronski. U pitanju je PDF dokument potpisan elektronskim potpisom. No, format dokumenta teško da je mašinski čitljiv jer je korisnicima dat u formi Word dokumenta kao tabela sa zaglavljem na svakoj stanici. Onda korisnici eksportuju podatke iz svoje aplikacije u Excel, pa prebacuju ručno u Word tabelu, od toga naprave PDF i potpišu ga elektronski. Ali to više nije spremno za uvoz u bazu. Da li je to napredak?

Portal Poreske uprave je možda najbolji odgovor na pitanje zašto tas preteže na ovu stranu. Ako uspete da se ulogujete sa svojim kvalifikovanim elektronskim potpisom, onda se može reći da sajt lepo radi (ukoliko serveri nisu preopterećeni). Ali, da biste podesili računar da možete da se ulogujete, treba vam sreća ili veoma napredne IT sposobnosti. Šarolikost internet pregledača, njihov rad sa java apletima (a u međuvremenu samo je prastari IE sposoban da ih koristi), verzije jave, kvalifikovani elektronski potpisi različitih sertifikacionih tela, različiti middleware programi, ručni uvoz root sertifikata – sve to je pravilo velike probleme korisnicima, posebno kod updateovanja bilo koje komponente sistema. I dok su se velike firme nekako snalazile uz glavobolje IT sektora, manje firme su probleme prebacile na knjigovođe. Koliko je tu bilo najrazličitijih problema, uz ne baš dobra uputstva na sajtu poreske uprave, može se lepo videti na jednoj FB grupi („Knjigovodstvoračunovodstvo”) koja broji gotovo 15 hiljada korisnika. Ukratko, ljudi sa preko 30 godina ozbiljnog iskustva u IT-u nisu u stanju da proizvoljni računar osposobe da radi sa portalom Poreske uprave. Rešenja su se nalazila čak u pravljenju virtuelnih mašina sa starijim verzijama Windowsa, koje su jednom bile podešene i služile samo za komunikaciju sa sajtom Poreske uprave (ima li ko licencu za OS u tim VM).

Pre nekoliko dana, Poreska uprava je bez najave ukinula dosadašnji način prijavljivanja sa java apletom (zapravo on i dalje postoji, ali link nije objavljen – https://eporezi.purs.gov.rs/user/login_applet.html), a korisnicima je data Windows aplikacija koja u sebi sadrži javu i obavlja taj kritičan posao čitanja sertifikata sa kartice ili USB tokena, dok se glavni posao i dalje obavlja u internet pretraživaču. Odjednom, sve se srušilo. Računari na kojima je sve radilo prethodnog dana nakon instalacije aplikacije nisu mogli da opšte sa Poreskom upravom. Probe, podešavanja, razmena informacija preko FB grupe... Nekome radi, nekome ne... Najčešći problemi su bili vezani za uključen Proxy server, brisanje svih sertifikata iz Windowsa kako bi komunikacija proradila, Edge kao podrazumevani pretraživač (koji mora biti promenjen)... Za ljude koji su kroz ovo prošli, a procenat je veliki, u pitanju je čista eTrauma, a ne eUprava.

Da li treba da pominjemo da od juna počinje potpuna primena Zakona o opštem upravnom postupku, odnosno zakon o tome da institucije same razmenjuju dokumenta. I zaista, projekat eZup povezaće šest najvećih baza u zemlji (matične knjige, baze Mupa, Poreske uprave, Fonda PIO, Nacionalne službe za zapošljavanje i Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja). No, da li su sve opštine završile digitalizaciju matičnih knjiga? Da li treba da se hvalimo da pokojnici više neće moći da primaju penziju (naslov iz medija)? Notari će morati u roku od 24 sata da obaveste geodetski zavod o promenama prilikom kupoprodaja nekretnina. To bi bila sjajna stvar koja bi mnogo problema rešila da se primenjuje godinama unazad, ali to je zapravo nešto sasvim normalno. Da li treba da se hvalimo elektronskom predajom dokumenata za konkurisanje u vrtiće, posebno kada se ispostavi da stigne tri puta više prijava nego što ima mesta?

Citiraću ministarku Brnabić: „U e-upravi užasno puno kasnimo, između 15 i 20 godina, a digitalizacija i hvatanje priključka sa četvrtom industrijskom revolucijom je jedan od prioriteta Vlade Srbije, da uvedemo elektronsku upravu i napustimo kulturu šaltera, pečata i papira. Dok nemamo elektronsko plaćanje platnim karticama, dok stvarno ne budemo imali i elektronske potpise, elektronska arhiviranja i registre, nećemo imati e-upravu. Poslali smo na usvajanje Uredbu o elektronskom poslovanju, što je drugi korak, i čekamo Zakon o elektronskom poslovanju.”

I za kraj imamo dve informacije koje se tiču bezbednosti. Očekuje se predlog zakona koji će definisati da se korisnici pripejd usluga mobilne telefonije moraju registrovati. NBS je prevarena za 175.500 evra. Ne, nije napadnut bankovni račun NBS, kao što se moglo videti u medijima, već je reč o klasičnom pecanju. Službenik je poverovao emailu iz inostranstva, koji je poslat sa domena sličnog poznatom (razlika u jednom slovu), koji je promenio instrukcije za plaćanje repromaterijala koji NBS redovno plaća za Zavod za izradu novčanica i kovanog novca. Naravno, pokrenuta je mašinerija i verovatno će novac biti vraćen, ali ko zna šta bi se desilo da je u pitanju neka „obična” firma.

Dušan DINGARAC

 
.rs
Šta mislite o ovom tekstu?
Bezbednost na internetu
Web alat za kolaboraciju
Istorija na internetu

UNIFI Travel
SBB je u saradnji sa kompanijom iPass, vodećim globalnim Wi-Fi operaterom, proširila Unifi mrežu. Unifi Travel omogućuje surfovanje internetom na preko 60 miliona tačaka u svetu. Korišćenjem standardnog SBB korisničkog imena i lozinke u Unifi aplikaciji sa Travel dodatkom (dostupno za Android i iOS), možete napraviti značajne uštede u romingu.
Servis je uključen u sve Trio Gold pakete, kao i Duo Gold Extra i Gold Premium pakete SBB-a, dok svi ostali korisnici SBB postpaid interneta imaju jedinstvenu priliku da besplatno isprobaju Unifi Travel servis tokom promotivnog perioda u trajanju od 30 dana.
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera