INTERNET<>
092017<><>

Bezbednost

Dronovi

Od zabavne igračke do oružja za teroriste

Male, simpatične, džojstikom navođene bespilotne letelice postale su pravi hit proteklih godina. „Dron manija” je zahvatila i Srbiju, pa se sve češće iznad nas čuju zujalice iz vazduha. Ali dronovi nisu samo zabava za decu i „stariju” decu i ne koriste se samo u komercijalne svrhe i za snimanje video-spotova, koncerata i, sve češće, svadbi i veselja. Postali su oružje, i to nimalo naivno!

Dronove sve češće vidimo u parkovima, postali su hobi i rekreativna aktivnost. Filmska, muzička, televizijska industrija ih takođe koriste zbog dobrih snimaka i fotografija. Ove bespilotne letelice se koriste u različite svrhe kada je reč o civilnoj upotrebi – za nadzor drumskog saobraćaja i stanja na putevima, za istraživanje nalazišta, šuma, vatrogasne službe i spasilačke ekipe takođe sve češće koriste dronove, naručito u slabo pristupačnim oblastima.

Sa druge strane, bespilotne letelice se koriste i za vojne potrebe. Vojni dronovi služe za izviđanje, nadgledanje, daljinsko osmatranje, oružane napade i ratovanje, praćenje, označavanje i uklanjanje određenih meta. Vojne bespilotne letelice mogu da se koriste za ometanje neprijatelja, ali mogu da izazovu i kolateralnu štetu, odnosno da izazovu ljudske žrtve. Vojni dronovi su efikasni jer su mnogo jeftiniji od tradicionalnih vojnih sredstava, odnosno oružja, stoga je sve češće njihovo korišćenje na lokacijama zahvaćenim oružanim sukobima.

Korišćenje dronova za vojne potrebe

Od nastanka država, a i ranije, rat je bio i ostao redovni pratilac ljudskog društva. Plemena, ljudi, vojske i države su se vekovima unazad ili branile, ili su napadale. Paralelno sa ratom rastao je i broj teorija o ratu, njegovim uzročnicima, prirodi, karakteru, ciljevima. Mudro ljudi kažu da rat predstavlja najekstremniji vid vođenja politike. Priroda rata postala je složenija nego ikada. Konflikti poslednjih godina su demonstrirali koliko su zamagljene linije između rata i politike, mira i sukoba, vojnika i civila.

Sredstva koja se koriste u oružanim sukobima se konstantno razvijaju kako se i tehnologija razvija. Ono što je uvek primetno jeste nastojanje država da se protivnik raznim lukavstvima iznenadi, napadne, neutrališe, uništi, isprovocira. Sajber napadi su odličan primer za to. A i dronovi. U Srbiji i dalje pamtimo incident sa dronom na utakmici Srbije i Albanije 2014. godine. Utakmica je sama po sebi bila proglašena za visokorizičnu, ali sramna provokacija sa dronom koji je nosio zastavu tzv. Velike Albanije iznad Partizanovog stadiona, dovela je do opšteg haosa, tuče i meteža.

Kako se dronovi uklapaju u oružane sukobe?

Korišćenje dronova, odnosno bespilotnih letelica, u vojne svrhe nije novina. Najmoćnije vojske sveta ih poseduju godinama unazad u svom arsenalu. Sjedinjene Američke Države ih koriste za svoje potrebe u sukobima na Bliskom istoku, u Iraku i Avganistanu. U rusko-ukrajinskom sukobu, ukrajinske snage su naširoko koristile dronove, pre svega za nadgledanje položaja ruskih snaga.

Zbog svog oblika, veličine, performansi, dronovi su idealna sredstva koja se koriste za špijuniranje, bilo da je u pitanju neprijatelj ili neprijateljska teritorija. Prednost je što mogu da se kreću svuda i nadgledaju iz vazduha, čak i neprimetno. Koliko god se složili da su dronovi generalno bučne spravice, na teritorijama zahvaćenih sukobima ipak su bombe, oružja i eksplozivi mnogo glasniji. Stoga dron nije uvek lako primetiti.

Ipak, za razliku od vojnih, komercijalni dronovi su pristupačni, konstantno se razvijaju, povećavaju efikasnost, dostupni su i relativno jeftini. Ujedno, komercijalni dronovi napreduju mnogo brže od vojnih, pre svega zbog razvoja softvera. Lako su dostupni i relativno jeftini. Neki od modela se mogu naručiti putem interneta za nekoliko stotina evra. Pošto su lako dostupni, mogu doći u pogrešne ruke, a njihova namena može biti zloupotrebljena a ljudska bezbednost ugrožena.

Kada teroristi uzmu džojstike u ruke

Jedan od poprilično velikih strahova je da bi teroristi mogli da počnu sa širom upotrebom dronova za realizovanje svojih ciljeva, a to bi potencijalno donelo i ljudske žrtve, kao i uništenje infrastrukture bitne za funkcionisanje društva i države.

Teroristi su, nažalost, već prepoznali prednosti korišćenja dronova. Islamska država ih naširoko koristi za svoje ciljeve.

Teroristi Islamske države su se od mnogobrojnih drugih terorističkih grupa izdvojili aktivnim korišćenjem interneta. ID, svesna ogromne moći društvenih mreža poput Twittera, Facebooka, Youtuba, Telegrama, i drugih, koristi internet komunikacije kao efikasno sredstvo za distribuciju svoje propagande, ideologije i slanje političkih poruka.

Od početka vojnih dejstava bilo je jasno da ID ima ogromnu sposobnost PR-a i želju za sopstvenom afirmacijom. Sajber prostor je teroristima poslužio kao savršena platforma za marketing, promociju i širenje propagande pre nego za sticanje realnih kapaciteta za izvođenje sajber terorističkih napada, što je bila jedna od bojazni donosioca političkih i vojnih odluka država na Zapadu.

Da bi pokazali koliko su zapravo „inovativni” i u toku sa modernim tehnologijama, pripadnici ID su u svoja dejstva uključili i korišćenje dronova. Ove letelice su pripadnici grupe koristili pre svega za propagandne svrhe. Sve je više video-snimaka na različitim kanalima grupe koji pokazuju snimke snimljene iz vazduha. A pošto je cilj izazvati strah ili držati stanovništvo širom sveta pod tenzijom straha, na snimcima se vide samoubilačke akcije ID-a, snimci eksplozija i dizanja u vazduh kamiona, tenkova, skladišta.

Video-snimci dostupni i na internetu, pokazuju da je ID koristila dronove koji su bacali granate i eksploziv na teritoriju Iraka. Naoružani dronovi su napali iračku vojsku tokom bitke u Mosulu. Dronom je upravljano iz daljine, na njega je bila pričvršćena granata od 40 mm, a pogodak precizan. U odvojenoj akciji ID, dva kurdska vojnika su izgubila život nakon što je letelica ispustila eksploziv na njih. Islamska država je u više navrata dronovima napadala i američke vojnike, što je nateralo SAD da u zonu konflikta pošalju opremu za zaustavljanje dronova.

Dronovi van mesta konflikta?

Jedna od višedecenijskih aktivnosti terorista su i atentati na bitne političke i vojne ličnosti. Dronom je potencijalno moguće izvršiti atentat bacanjem bombe i eksploziva na ljudsku metu.

Nakon velikog broja terorističkih napada u Evropi, pojačane su mere bezbednosti u velikim gradovima širom kontinenta. Mesta okupljanja su posebno čuvana, a policijske patrole pojačane. Ali šta ako opasnost vreba iz vazduha? Ko nadgleda vazdušni prostor i kako ga sačuvati od napada drona? Teroristi su već pokazali da mogu da pričvrste bombe za dron, a ako bi takav potez primenili na javnim mestima, izazvali bi ljudske žrtve. Situacija može biti još gora ako bi za dron bio zakačen materijal opasan po ljudsko zdravlje i život, kao i za životnu sredinu. Čak i da bezbednosne službe (specijalci, vojska, policajci) obore dron, odnosno pucaju na njega, bio ili radioaktivan materijal pričvršćen za njega će se svakako raspršiti.

Sličan izazov predstavljaju i sistemi nacionalne kritične infrastrukture. Jedan dron možda nije strašan, ali šta ako bi veliki broj dronova krenuo ka postrojenju odjednom? Naoružani dronovi mogu „napasti” državna postrojenja bitna za građane. Možda ih ne mogu uništiti, ali ih mogu onemogućiti da normalno funkcionišu ili izazvati prekid u radu. Ako se uzme u obzir da u kritičnu infrastrukturu spadaju, između ostalog, nuklearna postrojenja, sistemi snabdevanja vodom i strujom, bolnice i zdravstvene ustanove, telekomunikacije... onda se strah od napada armije terorističkih dronova može razumeti.

Kako se boriti sa tim? Razvoj softvera dronova ne prati podjednako i razvoj efikasne odbrane od dronova. Jedan od efikasnih načina koje najrazvijenije vojske sveta koriste jeste ometanje radio-frekvencija neprijateljskih dronova. „Dronbuster” recimo služi kao ometač radio-frekvencija, radi po svojim protokolima i nema cilj da dron obori, već da ga vrati nazad napadaču.

Dronovima mogu da upravljaju ljudi daljinskim navođenjem, mobilnim telefonom ili pak računari, ali svaki ima GPS sistem. U slučaju uspešnog i sigurnog obaranja, hvatanja neprijateljskog drona ili hakovanja, može se doći do IP adrese sa koje se upravlja, do podataka sa SD kartice i do liste GPS lokacija letelice, a samim tim i do osobe koja je rukovala dronom.

Teroristi će nastaviti da koriste sva moguća sredstva za ispunjenje svojih ciljeva kao i zarad širenja straha. Sigurno u ovom trenutku dronovi ne predstavljaju opasnost velikih razmera, ali pošto su potencijalne posledice prilično velike, ove letelice ne smeju da se zanemare. Kako se broj, ali i sofisticiranost bespilotnih letilica bude povećavao, takođe će se povećati obim i ozbiljnost pretnje po građane i državu.

Katarina JONEV

 
Eksploatacija korisnika društvenih mreža
Bezbednost
Šta mislite o ovom tekstu?
Internet servisi kao javno dobro
WWW vodič
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera