INTERNET<>
102017<><>

.rs

Optika za mase?

Telekom reklamira All IP – ePapir uskoro ravnopravan – elektronski dnevnik u školama

Nepunih godinu dana od potpisivanja ugovora Telekoma Srbije sa kompanijom Huawei o izgradnji All IP mreže, Telekom je počeo da reklamira optički pristup do krajnjih korisnika. Za sada znamo da je mreža raspoloživa u jedanaest gradova, da će sve radove (i u stanu korisnika) na uvođenju optičkog pristupa raditi Telekom (i nakon radova dovoditi sve u prvobitno stanje). Pominju se pristupne brzine do jednog Gbit/s, ali se još uvek ne pominju paketi ni cene. Poznato je da će uskoro više od milion domaćinstava u Srbiji biti u mogućnosti da uvede optički priključak, a samo uvođenje će biti besplatno.

Znamo da je SBB najveći konkurent Telekoma kada je u pitanju kućni internet pristup i distribucija multimedijalnog sadržaja. SBB za sada samo stidljivo reklamira optički pristup u delovima Beograda gde im je mreža spremna za ovakav prelazak. Na sajtu SBB-a se ne mogu naći informacije o tome. Biće veoma zanimljivo videti kakvim će cenama i paketima Telekom nastupiti, jer mora da vodi računa da ne izazove kontraefekat kod postojećih ADSL korisnika. Ujedno, zanimljivo će biti posmatranje reakcije SBB-a, koji postojećom koaksijalnom mrežom sa optičkom kičmom može da parira sporijim All IP instalacijama (podsetićemo da tamo gde je optika neisplativa biće omogućen VDSL sa minimalnim brzinama od 50 Mbit/s).

Možemo očekivati zanimljiv rat cena i brzina, ali, na kraju krajeva, ovaj tehnološki skok će još više „ukrupniti” tržište. Prema RATEL-ovom najsvežijem pregledu tržišta (od prošle godine ovi izveštaji se objavljuju kvartalno (goo.gl/RN6F9J), dok su ranije bili na godišnjem nivou (goo.gl/yBhWQX)) za drugi kvartal 2017. godine (goo.gl/dZYZdZ) optički pristup je došao do četiri odsto tržišnog učešća. Razne DSL tehnologije opslužuju 49 odsto korisnika, kablovski pristup ima 40 odsto, a bežični sedam odsto od ukupno 1,46 miliona priključaka. Brzinu pristupa od 10 do 30 Mbit/s ima 58 odsto korisnika, a veće brzine 34 odsto. Telekom ima 45 odsto pretplatnika, a SBB 27, uz dodatna četiri odsto koji pripadaju IKOM-u. Preostala 24 odsto broja pretplatnika drže preostali operateri i niko od njih nema više od dva odsto tržišnog učešća. Zato i tvrdimo da će najnovijim tehnološkim skokom doći do jačanja većih „igrača” na tržištu, jer mali provajderi neće imati sredstava za revolucionarnu modernizaciju.

Na tržištu distribucije medijskog sadržaja lider je SBB i on je predstavio novu TV platformu pod nazivom EON (sbb.rs/televizija/eon), koja zamenjuje D3GO uz nove mogućnosti.

Srbija je na 41. mestu od 189 zemalja po brzini internet pristupa prema istraživanju cable.co.uk, dok je prema istraživanju firme Open Signal Srbija na 14. mestu od 70 zemalja po brzini 4G/LTE mreže. Po još jednom rangiranju, Srbija je na 39. mestu od 193 zemlje, a u pitanju je skala UN-a o elektronskoj upravi.

eUprava

Vlada je donela Uredbu o formiranju Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu (zameniće Direkciju za eUpravu, koja je imala manje ingerencije), koja će biti pozicionirana kao centralna funkcija u Vladi, koja direktno odgovara predsedniku Vlade. Zadatak Kancelarije biće da konsoliduje državne IT resurse, obezbedi povezivanje različitih informacionih sistema i bude snažna podrška i osnova razvoja elektronske uprave Republike Srbije. Zadatak Kancelarije je da od naredne godine obezbedi smanjenje ukupnih sredstava u budžetu potrebnih za informacione tehnologije, s obzirom na to da će se državni IT sistemi objedinjavati i racionalizovati, a jedan od ciljeva jeste i razvoj informacionih sistema i što manja zavisnost od gotovih/zatvorenih informatičkih rešenja.

Za direktora ove Kancelarije postavljen je Mihailo Jovanović (bio je ranije direktor Direkcije za IT i elektronske komunikacije JP Pošta Srbije). U prvom pojavljivanju u javnosti najavio je da će Kancelarija imati četiri sektora: za razvoj IT-ja i eUprave (baviće se registrima, njihovim povezivanjem i kontrolom kvaliteta), za infrastrukturu (umrežavanje državnih organa, data centri, „disaster recovery” centri), CERT i sektor za standardizaciju, sertifikaciju i međunarodne projekte. Data centri formiraće se u saradnji sa Telekomom Srbija. Najavio je redizajn i reinženjering celog portala eUprava, jer se iza njega nalaze kompletni informacioni sistemi državnih institucija. Najavljeni su, još jednom, i svi vidovi plaćanja na portalu eUprave.

Vlada je usvojila predlog Zakona o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju, koji omogućava da se elektronski dokumenti priznaju kao i papirni, kao i različite nivoe identifikacije fizičkih i pravnih lica. No, da bi sve to zaživelo u praksi, pored usvajanja u Narodnoj skupštini, neophodno je donošenje 17 (i slovima, sedamnaest) podzakonskih akata kojima se definiše e-identifikacija, e-dostavljanje, e-čuvanje, e-potpis u „klaudu” i druge usluge od poverenja u elektronskom poslovanju i uspostavljanje mreže pružalaca usluga od poverenja.

Početkom avgusta Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave i MUP potpisali su sporazum o uspostavljanju elektronske evidencije o državljanima Srbije. No, na ovu objavu reagovao je poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, i pokrenuo postupak nadzora. Razlog za ovu reakciju je to što tekst sporazuma nije objavljen i mišljenje poverenika nije traženo kod ovako obimnog slučaja obrade ličnih podataka. Ministarstvo je sporazum objavilo na svom sajtu (goo.gl/VUBvm4). Ujedno, Šabić je ponovio da obrada podataka građana mora biti uređena zakonom, a ne aktima niže pravne snage. Sa njegovim mišljenjem se saglasila premijerka, a tokom njihovog susreta ponovo joj je dostavio model Zakona o zaštiti ličnosti, koji joj je putem pisma dostavio još početkom jula, ali on nikada nije stigao do nje.

Od 5. oktobra na javnoj raspravi naći će se Zakon o elektronskoj upravi.

Od početka godine preko sedam miliona državnih dokumenata je prebačeno u elektronski oblik. Devedeset tri odsto opštinskih uprava je završilo proces digitalizacije matičnih knjiga i one se nalaze u Centralnom registru. Zahvaljujući sistemu eZUP, za tri meseca država je „uštedela” 15 hiljada papirnih dokumenata.

Ministarstvo pravde i APR potpisali su protokol i Sporazum o elektronskoj razmeni podataka, koji će omogućiti razmenu podataka u realnom vremenu u službenim evidencijama dveju institucija. Ministarstvo pravde slične sporazume potpisaće i sa Narodnom bankom Srbije, opštinskim upravama i drugim institucijama.

Prema nacrtu Zakona o međubankarskim naknadama, predviđeno je postepeno smanjenje naknada za transakcije debitnim karticama na 0,2, a kreditnim na 0,3 odsto. Sada su te provizije između 1,1 i 2,5 odsto.

Izmenom podzakonskih akata NBS privredni subjekti u Srbiji od oktobra u platnom prometu neće morati da koriste pečat prilikom overe platnih naloga u zemlji i inostranstvu. Pečat im neće biti potreban ni za otvaranje novih računa, deponovanje potpisa, menice i druga dokumenta.

Prema nacrtu Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova urediće se upis imovine u ovaj registar, a rokovi skratiti na tri do pet dana. Uvođenje e-katastra i e-prostora znači da će se čitav proces gradnje, od izrade planskih dokumenata, preko izdavanja dozvola, do upisa onoga što se izgradi, raditi jednostavno, brzo i u elektronskom vidu. U prelaznom periodu, do kraja 2019. godine, u planu je da se upis imovine radi i papirno i elektronski, da bi od 2020. godine počeo da funkcioniše u potpunosti elektronski.

Nakon dostignuća kontrole srednje brzine na auto-putevima, MUP je sa kompanijom Huawei započeo projekat „Bezbedni grad”, koji podrazumeva veću primenu tehnologije koja će omogućiti bolji nadzor i softver za prepoznavanje lica i registarskih tablica.

Srbija je potpisala sporazum sa Republikom Indijom o saradnji na usavršavanju službenika javne uprave u Srbiji. Sa nemačkim GIZ-om potpisan je memorandum o sprovođenju projekta „Povećanje prilika za zapošljavanje sezonskih radnika”. Reč je o elektronskom sistemu za angažovanje sezonskih radnika u poljoprivredi, kao i za suzbijanje sive ekonomije u zemlji.

Srbija je jedina država van EU koja je besplatno dobila na korišćenje „Sentinel” podatke iz Kopernikus programa. Radi se o najvećem svetskom programu za satelitsko snimanje planete Zemlje, vrednom blizu sedam milijardi evra. Razlog dobijanja ove privilegije je Institut Biosens iz Novog Sada, koji je pobedio na evropskom takmičenju najboljih projekata, na kome je učestvovalo više od 200 prijavljenih organizacija iz cele Evrope. Pristup ovim podacima od posebnog je značaja za domaću poljoprivredu, mala i srednja preduzeća koja će od sada moći da na globalnom tržištu ponude svoje inovativne proizvode zasnovane na upotrebi Sentinel podataka.

Potpisan je Sporazum o saradnji između Ministarstva kulture i informisanja, kompanije Telekom Srbija i Matematičkog instituta SANU. Cilj pomenutog Sporazuma je digitalizacija kulturnog nasleđa i savremenog stvaralaštva kroz razvoj infrastrukture ustanova kulture i jačanje njihovog kapaciteta u sprovođenju ovog procesa. Digitalizacija kulturne građe doprineće većoj dostupnosti kulturnih sadržaja i kvalitetnijem predstavljanju naše baštine domaćoj i svetskoj javnosti.

Do kraja godine javni prevoz u Beogradu moći će da se plaća platnim kartica, zahvaljujući Mastercard beskontaktnoj tehnologiji, prislanjanjem kartice na validator.

NBS je jednim svojim saopštenjem uneo pometnju među korisnike interneta u Srbiji. No, ubrzo je sve razjašnjeno. NBS je krajem jula poslao dopis bankama da obaveste klijente da plaćanje bilo kojih računa preko interneta na tuđe ime više nije dozvoljeno. Burne reakcije javnosti presekao je NBS pojašnjenjem da se ovo zapravo odnosi na one koji su razvili biznis koristeći plaćanje sa privatnog računa za veći broj lica, najčešće za registraciju motornih vozila i mesečne obaveze po računima za struju. Bilo je slučajeva da se sa jednog računa izvrši više od hiljadu transakcija u iznosu od preko 8 miliona dinara.

U dvesta osnovnih i srednjih škola zaživeo je pilot projekat Ministarstva prosvete, elektronski dnevnik. Iako su poznate osnovne funkcije ovog sistema, koje možete naći na adresi esdnevnik.rs, mi ćemo pričekati da se roditeljima podeli pristup kako bismo zavirili u sistem u toku stvarne upotrebe.

Dušan DINGARAC

 
.rs
Šta mislite o ovom tekstu?
Bezbednost
Samoregulacija online igara u Kini
WWW vodič
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera