INTERNET<>
112017<><>

Bezbednost

Sajber napad

Izazov za međunarodnu zajednicu

Sajber napadi su specifičan i relativno nov oblik vođenja sukoba, čija primena u međunarodnoj zajednici rapidno raste. Njihova priroda je specifična i razlikuje se od svih do sada poznatih oblika ratovanja.

Sajber prostor, informaciona tehnologija i računarski kapaciteti sve intenzivnije se koriste u vojne svrhe i potencijalno mogu voditi međudržavnim sukobima. Ti sukobi se trenutno odvijaju u raznim oblicima, od propagandnog ratovanja do dela sajber špijunaže, visokotehnološkog kriminala, zloupotrebe interneta od strane terorista i napada na najvažnije sisteme nacionalne infrastrukture.

Sajber prostor je postao integralni deo života globalne i nacionalne ekonomije. Države sve više zavise od informaciono – komunikacionih tehnologija, što povećava njihovu ranjivost na sajber napade i ranjivost zavisnih društvenih i privrednih sistema. Jedno od najtežih pitanja jeste da li i pod kojim uslovima sajber napad može prerasti u sajber rat. Drugim rečima, kakav vid dejstva u sajber prostoru šta može pokrenuti – tradicionalan oružani sukob ili potencijalnu primenljivost međunarodnog humanitarnog prava.

Od sajber napada do sajber rata

Od nastanka država, rat je bio redovni pratilac ljudskog društva. U 21. veku suočavamo se sa većim bezbednosnim izazovima nego ikada ranije. Jedna nova kategorija – sajber rat – stavlja pred izazov celu međunarodnu zajednicu. Zlonamerne aktivnosti u sajber prostoru postale su toliko učestale i tako velikih razmera da se smatraju pitanjem nacionalne bezbednosti.

Poslednjih godina, broj napada u sajber prostoru je u stalnom porastu. Sajber napadi su, uz terorizam i oružje za masovno uništenje, okarakterisani kao treća najveća bezbednosna pretnja državama. Sajber ratovanje do nedavno je spadalo u domen naučne fantastike. Iako su se sajber napadi događali tokom većeg dela istorije interneta, države su tek relativno skoro počele da ih uzimaju u obzir kada je nacionalna odbrana u pitanju. Sajber napadi se ne uklapaju u tradicionalne međunarodne okvire koji regulišu upotrebu sile. Ali, nisu svi napadi u sajber prostoru razorni po svom obliku, obimu i delovanju.

Mediji su proteklih godina proslavili krilaticu „sajber rat”, ali sam termin je dvosmislen. Ne postoji zvanična ili opšteprihvac´ena definicija. Zvanično se sajber rat nikada u praksi nije odigrao. Neki akademici tvrde da sajber ratovanje ne može da se odvija samostalno, već da takva aktivnost mora biti praćena istovremenom upotrebom konvencionalnog oružja. Drugi kategorišu sajber napade po identitetu i motivima kojima su se napadači vodili. U skladu sa posledicom određene akcije može se odrediti kategorija sajber rata. Neki gledaju na ciljeve i stepen štete koje je napad izazvao. Sa druge strane pak mnogi se rugaju ideji da sajber napadi mogu da izazovu potencijalni rat u punom smislu reči. Mišljenja u akademskoj zajednici su podeljena, ali stručnjaci za bezbednost se slažu da je pred državama ozbiljan zadatak regulisanja ovog pitanja i formulisanje odgovora na ovaj bezbednosni izazov.

Termin „sajber rat” koncentriše se na novu vrstu sukoba koji se odvija ili se potencijalno može odigrati među državama i odvija se u samom sajber prostoru. Sajber napadi i sajber rat su postali nezaobilazni element u svakom razgovoru koji se tiče međunarodne bezbednosti. Trend država je da nastavljaju da razvijaju svoje vojne strategije i doktrinu za vođenje tzv. informacionog ili sajber rata. Sajber bezbednost je jedan od najbitnijih ciljeva odbrane.

Specifičnosti sajber napada

Pitanje koje treba postaviti jeste – koji su kriterijumi za određivanje sajber napada koji bi potencijalno vodio ka početku sajber rata?

Ako posmatramo kroz lupu ekonomičnosti, za vođenje sajber rata, kao i za izvođenje efektivnog sajber napada, nisu potrebna ogromna finansijska sredstva niti vojne probe. Dovoljno je obučenom personalu, stavljenom pod državnu službu, dozvoliti da korišćenjem računara na ilegalan način pristupe računarskom sistemu druge države. Isključivanje odbrambenog štita države ili, na primer, kontrolisanje saobraćaja (pre svega avionskog), izazivanje ekonomskih manipulacija, krađa osetljivih državnih tajni, stavlja državu u poziciju žrtve, nemoćne i nezaštićene. Činjenica je da je postalo efikasnije i profitabilnije baciti „logičku bombu” u državne sisteme i time postići nameravani cilj nego ući otvoreno u konvencionalni rat.

Po pravilu, glavna meta napada tokom sajber rata bio bi napad na vojnu sposobnost protivnika. U suštini, sajber napad imao bi za cilj da poremeti funkcionisanje mreže na koje se snage neprijatelja oslanjaju da bi radile. Uspešnim sajber napadom smatra se onaj koji je u stanju da učini da informacione mreže loše funkcionišu.

Ne treba izgubiti iz vida to da sajber rat, odnosno oružana dejstva u sajber prostoru mogu biti i uvod u konvencionalni rat ili pak mogu biti korišćena tokom samog oružanog sukoba, istovremeno sa tradicionalnim sredstvima napada. Međutim, za razliku od tradicionalnih oružanih snaga, sajber napadi ne mogu da rezultiraju okupacijom teritorije. Ipak, sajber napadi imaju potencijala da uspeju u onome što nije uspelo konvencionalno oružje, i to praktično bez kolateralnih šteta i ljudskih žrtava. Kompjuter, internet, IT obrazovanje, kvalitetno dizajniran softver, sredstva su kojima se radnje izvršavaju.

Ne može se uvek sa lakoćom i precizno identifikovati počinilac napada, kao ni zemlja odakle je počinilac niti sa koje tačke planete napad potiče. Čak i kada bi napadač bio propisno identifikovan, teško bi bilo adekvatno reagovati. Takođe, na isti način na koji je zamaglio razliku između kategorija napadača, sajber rat je takođe zamaglio razliku između civilnih i vojnih meta. Sajber napad može efikasno da onesposobi neku zemlju napadajući, na primer, njenu finansijsku strukturu, a da nikada ne gađa vojne ili državne objekte. Ričard Klark, specijalni savetnik američkom predsedniku Džordžu Bušu, uporedio je sajber rat sa PlayStation igrom: „Sve se dešava u digitalnom svetu, pobeđujete korišćenjem džojstika, nema mogućnosti za hvatanje krivca”. Uporedivši sajber oružje, poput, recimo, virusa Flame ili Stuxneta, sa biološkim oružjem, Eugen Kasperski, direktor Kasperski laboratorije, smatra da oni mogu biti slične destruktivne snage u međusobno povezanom svetu.

U principu, postoji saglasnost da sajber aktivnost može biti legitimna vojna aktivnost, ali ne postoji globalni dogovor o pravilima koja za njega važe. Ovo dodatno komplikuje tanka linija između upada u računar zarad prikupljanja informacija (sajber kriminal i sajber špijunaže), napada samog po sebi i rata. Nacije su zabrinute da bi prekid ili ugrožavanje globalne mrežne infrastrukture moglo da nanese značajne ekonomske troškove javnog i privatnog sektora. Države stoga traže globalni dijalog o tome šta se podrazumeva pod terminom legitiman cilj u sajber prostoru, insistiraju na stvaranju kodeksa ponašanja za rukovođenje sukoba, kao i za izgradnju mera koje bi smanjile rizik od neželjenih ili nepotrebnih eskalacija sukoba koji bi iz sajber arene bili „premešteni” na fizički teren ili tekli istovremeno.

Primarna meta – napad na infrastrukturu

Osnovna razlika između sajber napada i sajber rata u punom smislu te reči leži u – destruktivnosti i samom efektu čina. Dok su sajber napadi do sada možda izgledali relativno pitomo u odnosu na uništenje koje mogu da izazovu tradicionalni instrumenti rata, stručnjaci se uglavnom slažu u proceni da bi potencijalni sajber napadi u veoma bliskoj budućnosti mogli da izazovu znatno veće posledice. Veća mrežna integracija infrastrukture jedne zemlje ima i veće potencijalne slabosti. Gruzija i Estonija pretrpele su napadom na svoje sajber prostore posledice manjeg intenziteta, uglavnom zbog ograničenog oslanjanja na kibernetske mreže. Međutim, u zemljama u kojima se nacionalne infrastrukture oslanjanju na mrežne sisteme u mnogo većoj meri, hipotetički gledano, mete bi potencijalno mogle da uključe onemogućavanje sistema za prečišćavanje vode, problem sa elektro snabdevanjem, ometanje kontrole avio-saobraćaja, namerno otvaranje brana… Potencijalno topljenje nuklearnog reaktora takođe može biti opcija.

Primarne mete napada u sajber ratu bi bile nacionalne infrastrukture na koje se države sve više oslanjaju u svom funkcionisanju. Najosetljiviji su vojni navigacioni sistemi, njihova kontrola i komandovanje. Neprijatelj u svojim dejstvima u sajber prostoru može da stavi pod kontrolu sisteme ili da im izmeni funkcionisanje, što bi dovelo do prednosti. Ne treba ispustiti iz vida prikrivena dejstva koja imaju sajber oružja. Uzmimo, za primer, korišćenje crva ili virusa koji u sebi sadrži program za umnožavanje. Sama pretnja može da se nekontrolisano proširi na veliki broj sistema i računara. Efekti sajber napada mogu biti dugoročni ili pak imati kratkotrajan efekat. Pogođeni sistemi mogu biti vraćeni pod kontrolu u roku od nekoliko sati ili nekoliko dana, očišćeni, obnovljeni i sigurniji. Sajber napade je teško kontrolisati, ali i predvideti. Nekad mogu da prođu i godine dok se ne identifikuje da je sistem napadnut, odnosno zaražen.

Sajber napadi predstavljaju novi oblik ratovanja koji prikazuje nove koncepcije teritorijalnosti. Ovi izazovi zahtevaju značajna prilagođavanja međunarodnog sistema.

Činjenica je da su sajber napadi postali sve učestaliji. Sajber sukobi se vode od mnogobrojnih sukoba hakerskih grupa vođenih nacionalističkim pobudama do upotrebe visoko inteligentnih i obučenih IT stručnjaka, regrutovanih u vojne jedinice svojih država.

Ako verujemo da se sajber prostor može smatrati novim globalnim ekonomskim i vojnim poljem aktivnosti, vreme je da se odluči šta se smatra prihvatljivim ponašanjem a šta to nije u ovoj oblasti i da se osnuje efikasan međunarodni instrument za kontrolu.

Katarina JONEV

 
Bezgotovinski, digitalni sistem u Indiji
Bezbednost
Šta mislite o ovom tekstu?
Tromeđa odnosa politike, psihologije i zabave
WWW vodič
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera