LAKI PINGVINI<>
112017<><>

CROduino

Arduino iz komšiluka

Kao što znamo, osim Arduino familije ploča, postoje ploče drugih proizvođača koje su dovoljno drugačije da se ne mogu nazvati klonovima, a opet dovoljno slične da rade u Arduino okruženju. Takve ploče nazivamo Arduino kompatibilnim. U međuvremenu su neki proizvođači izbacili ploče po mnogo čemu jedinstvene i drugačije od postojećih na tržištu. Onima kojima Arduino nije stran, Adafruit, Sparkfun i Wemos neće predstavljati nepoznanicu. Njihove ploče su prisutne duži niz godina na tržištu, a neke od zanimljivijih modela ćemo vam predstaviti u narednim brojevima časopisa. Ovaj put nećemo pisati o njima, već o Arduinu iz komšiluka – Croduinu.

Croduino je naziv za Arduino kompatibilne ploče koje dolaze iz susedne nam Hrvatske, a iza koje stoji E-radionica, koja je nastala kao projekat Davida Zovka, studenta Osiječkog fakulteta. E-radionica već duži niz godina pravi nekoliko modela ploča i povremeno izbacuje nove modele koji, nažalost, nisu toliko zastupljeni kod nas. David Zovko nam je u ime E-radionice velikodušno ustupio nekoliko ploča na test, a mi smo se potrudili da ne budemo previše kritični.

Croduino Basic 2

Basic 2 je po mnogo čemu osnovna ploča koju E-radionica ima da ponudi, dimenzija 3 × 5 centimetara i tek neznatno je veća od Arduino Nano ploče (SK 8/2017). Prvo što primećujemo jesu ženski hederi sa obe strane koji podsećaju na one na Unu, ali određene razlike ipak postoje. Sa jedne strane se nalazi 14 digitalnih I/O pinova od kojih je šest zadržalo PWM funkciju i jasno su obeleženi na hederima. Na njih se nadovezuju GND i 5V. Pin D13 je po običaju povezan sa ugrađenom LED, koja je u ovom slučaju crvene boje. Pinovi D0 i D1 su ujedno i RX i TX pinovi, što predstavlja standard. E-radionica je iskoristila sve analogne izlaze sa ugrađenog ATmega328 mikrokontrolera, tako da Basic 2 ima svih osam. Power sekcija sadrži sledeće pinove: 5V, GND, 3V3, VIN, RST i Aref. Basic 2 može da se optereti sa optimalnih 20 miliampera, a maksimalnih 40 miliampera po pinu, ili do 400 miliampera ukupno. Za napajanje i vezu sa računarom tu je mini-B USB port, dok se za napajanje sa neregulisanim naponom koristi pin VIN (od 7 do 24 volta). U tu svrhu je ugrađen naponski regulator odmah do USB porta, koji može poprilično da se ugreje.

Osnovni Croduino pokreće pomenuta Atmega328 sa 32 kilobajta fleša, dva kilobajta RAM-a i jednim kilobajtom EEPROM-a. Do njega je kristal koji kuca na 16 megaherca, a ispod su tri LED (TX, RX i Power) i reset taster. Iznad Atmelovog mikrokontrolera je čip iz Silabsa sa oznakom CP2102 koji je zadužen za komunikaciju sa računarom preko USB porta. CP2102 je čest gost na USB to TTL adapterima, a E-radionica se odlučila za njega jer je jeftin i završava posao. Neophodni drajveri za njega mogu se preuzeti sa adrese goo.gl/PfUXz6. Prilikom povezivanja na računar, za prebacivanje skeča na ploču potrebno je izabrati Arduino Nano, procesor ostaje na Atmega328p i port pod kojim je CP2102 prijavljen. Dakle, IDE ploču Basic 2 vidi kao Nano.

Dimenzije Basic 2 ploče ne dozvoljavaju „ubadanje” nekog od dostupnih šildova direktno. E-radionica očigledno ne namerava da razvija odgovarajuće šildove, sudeći po tome što je njihova preporuka adapter koji nude. Taj adapter dozvoljava Uno kompatibilnim šildovima da se povežu na Basic 2 i na taj način povećaju njegove mogućnosti. Jedina naša zamerka u tom slučaju su ipak poveće dimenzije celog projekta.

Croduino Nova

 
Sledeća na redu je Nova, ploča koju bismo najpre mogli uporediti sa NodeMCU. U Novu je integrisan poznati Espressif ESP8266 SoC, o kome smo već pisali (SK 5/2017), i samim tim se može povezati na internet, bilo kao klijent, bilo kao server. Modul o kome je reč radi na frekventnom opsegu od 2,4 gigaherca (IEE 802.11b/g/n), sa „odštampanom” antenom na sebi. Puna oznaka modula je ESP-12-E, što znači da poseduje FCC i CE sertifikate. Znamo da radi na 80 megaherca sa 1020 kilobajta fleš memorije i 82 kilobajta RAM-a, što je više nego dovoljno i za najkompleksnije projekte. Za vezu sa računarom koristi isti CP2102 čip kao i Basic 2, a u tu svrhu služi mikro-B USB port. Od bitnih komponenti na ploči primećujemo nekoliko naponskih regulatora, on-board LED povezanu na GPIO13 uz još tri LED (Power, TX i RX). Tu su i dva tastera, reset i GPIO 0 za postavljanje ESP u fleš mod, što se prilikom prebacivanja skeča odvija automatski.

Ploča dolazi sa USB kablom, pinout šemom i nekoliko muških hedera u štapu koji se mogu lemiti po potrebi i na taj način postaviti na prototipsku ploču. Pinovi su, kao i na NodeMCU, poređani sa strana ESP8266 modula. Slično NodeMCU, i ovde je veoma čudan pinout, a oznake su sitne i neophodno je pratiti pinout šemu da ne bi došlo do greške. Ploča nije tolerantna na pet volti, a svi GPIO izlazi su na 3,3 volta, pri čemu je opterećenje po pinu šest miliampera, a maksimalno do 12 miliampera. Inače, Nova ima devet digitalnih GPIO (svi PWM) i jedan analogni ulaz. Na ploči postoje dva analogna pina, A za napone do jedan volt i A_e za napone do pet volti, ali svi oni vode do jednog ADC, gde A_e ide preko naponskog razdelnika. Kroz GPIO moguće je ostvariti I2C, SPI i serijsko povezivanje.

Za programiranje Nove neophodno je uneti ESP8266 u IDE, a o tome smo već pisali u pomenutom broju časopisa. Za ploču izabrati „Generic ESP8266 Module”, za veličinu fleša biramo „4M (1M SPIFFS)” i na kraju kao reset metod stavljamo „nodemcu”. Imali smo nekoliko pripremljenih skečeva za NodeMCU koje smo prebacili na Novu i sve je radilo odlično, i to bez ikakvih prepravki.

Croduino Damba

I na kraju Damba, možda najmanja ploča koja dolazi iz E-radionice, ima dimenzije 22 × 26 milimetara. Za razliku od prethodno opisanih, ovu ploču pokreće Attiny85 mikrokontroler. O ovim mikrokontrolerima još nismo pisali, ali će o njima biti više reči u narednim brojevima. Sa donje strane ploče nalazi se „slot” za CR1202 bateriju i jasna je namera proizvođača da se ploča koristi u malim projektima u kojima se traže kompaktnost, niska potrošnja struje i određena autonomija. Inače, uz Dambu se dobija pomenuta baterija, kondenzator od 47 mikrofarada, kao i štap muških pinova koji se po potrebi mogu zalemiti.

Atiny85 na Dambi ima šest digitalnih izlaza, od kojih su dva sa PWM funkcijom i četiri analogna. Tu je i mogućnost SPI i I2C komunikacije. Damba ima 6,5 kilobajta fleša, 0,5 kilobajta SRAM i 0,5 kilobajta EEPROM, što je sasvim dovoljno za minijaturne projekte za koje je i namenjena. Ima ugrađen kristal (1–8 megaherca), a moguće je dodati i eksterni do 20 megaherca. Na ploči se nalazi LED koja je povezana na D0 i koja se, ako će se Damba koristiti kao „wearable” projekat, mora ili odlemiti ili preseći štampani vod.

Damba se programira preko Arduino kompatibilne ploče, a mi smo se poslužili Basicom 2, mada može i bilo koja druga. Pre povezivanja bilo kakve ploče potrebno ju je dodati u Boards Manager na isti način kao i već pominjani ESP8266, samo što ovaj put u URL polje unosimo: raw.githubusercontent.com/damellis/attiny/ide-1.6.x-boards-manager/package_damellis_attiny_index.json.

Ceo postupak u koracima postoji na sajtu e-radionica.com i malo je duži za „prepričavanje” bez slika i apsolutni je imperativ pratiti ponuđena uputstva. Povezivanje Basica 2 i Dambe ide prema uputstvu i tu se koristi i dobijeni kondenzator (pinovi GND i RST). Kao što smo već rekli, ceo postupak programiranja, povezivanja i prebacivanja koda na Attiny porodicu ploča, biće detaljnije pojašnjen u narednim brojevima.

• • •

E-radionica sa svakom pločom šalje USB kabl i pinout šemu, a na zvaničnoj web stranici su dostupni Frtizing parts, Open Source fajlovi (link Github), tutorijali i još mnogo toga. U Srbiju se šalju bez PDV-a (EU). Osim opisanih, tu je još dosta interesantnih ploča, a nama ostaje žal što ne probasmo ploču veoma šaljivog naziva, koja nas vraća u neka lepša i srećnija vremena – Bandit The Racoon. Za vreme našeg druženja, na testiranim pločama nismo primetili bilo kakav nedostatak; u suštini, to je Arduino. Stoga možemo da preporučimo ploče E-radionice, tim pre što je vreme isporuke nedelju dana (koliko je trebalo pločama da stignu do potpisnika ovih redova na relaciji Osijek – Beograd). Ovo je ogromna prednost ako se zna da ploče kupljene po istočnim online supermarketima umeju da putuju do Srbije preko Saturna.

Dejan PETROVIĆ

 
Ubuntu 17.10 Artful Aardvark
PDF Split and Merge 3.3.2
gscreenshot 2.9.2
Orange Pi 2G-IoT
CROduino
Šta mislite o ovom tekstu?
Štitovi Arduina (2): Data Logging Shield

Intervju: David Zovko (E-Radionica)

Svet kompjutera: Arduino na hrvatski način. Recite nam kako je to sve počelo?
David Zovko: Sve je počelo prije nekoliko godina kada smo usred projekta kojega smo radili za klijenta spalili jedini Arduino kojega smo tada imali. Tada još ni Arduino ni klonovi nisu bili toliko popularni, tako da smo završili vozeći više od sto kilometara kako bismo preko oglasnika kupili drugi i sutra isporučili projekt kupcu. Naučivši na vlastitoj pogrešci, odlučili smo napraviti nešto što će biti dostupnije nama i drugima u Hrvatskoj. Tako je nastao Croduino Basic, kojega smo stavili na naš webshop (na kojemu smo inaće prodavali LED trake i dodatke), i interesovanje je bilo iznenađujuće dobro. Tako je sve počelo, objavili smo Croduino lekcije, počeli pisati tutorijale i jedna stvar je sama dolazila za drugom.
SK: Projektovanje, distribucija i sama izrada ploča su ozbiljan proces. Koliko ljudi zapravo stoji iza E-radionice?
DZ: U cijeloj ekipi nas je ukupno petoro, od toga samo jedan na punom radnom vremenu. Razvoj novih proizvoda naravno zahtjeva vremena, ali ne treba zaboraviti mnoge druge stvari u koje ulažemo puno truda i vremena, kao što je tehnička podrška za naše proizvode, pisanje dokumentacije (budući da je sve opensource i što više moguće dokumentirano), te, naravno, sama proizvodnja. Srećom, uskoro planiramo nabaviti nove strojeve za dodatnu automatizaciju proizvodnje, a ekipa za dokumentaciju i tutorijale se aktivno povećava.
SK: Croduino je u hrvatskim okvirima definitivno popularan. Kakvi su planovi za širenje?
DZ: U Hrvatskoj uistinu jesmo popularni, svi fakulteti imaju barem po jednu našu pločicu, a hrpa osnovnih i srednjih škola, te udruga, educira koristeći Croduine. Glavni cilj i ambicija E-radionice je postati popularna na tržištu Europe, a naše proizvode bi trebala distribuirati barem dva veća distributera komponenti. Kao što znate, tako nešto ne može biti brzo i financijski prihvatljivo maloj firmi u isto vrijeme, tako da sve ide polako, a mi vjerujemo u konačan uspjeh.
SK: Povremeno izbacujete novitete. Šta se može očekivati u narednom periodu?
DZ: Još više novosti! U zadnje vrijeme smo bili aktivni u razvoju novih proizvoda, tako da pripremamo razne breakout pločice sa senzorima, aktuatorima i raznim korisnim dodacima za Arduino projekte. Osim toga, potpuno je spremna i nova Croduino pločica bazirana na 32-bitnom mikrokontroleru. Dodatni smjer u kojemu definitivno idemo je Internet of Things, za kojega pripremamo kompletan ekosistem u kojemu se sada nalazi Croduino Nova s mogućnosti konekcije na Wi-Fi, a spremaju se i 2G, te 3G mobilne verzije. Ni sami ne znamo što bismo još mogli napraviti! Mi smo makeri, baš kao i naši kupci, tako da nije rijetkost da novi proizvodi nastaju tijekom iznenadne večernje inspiracije.
SK: E-radionica održava radionice po školama kod vas. Šta očekujete u periodu nakon njih?
DZ: U našim počecima mnogo smo vremena provodili po školama, radionicama i predavanjima vezanima uz Arduino i Croduino. S vremenom, kreirali smo mnoštvo edukacijskog sadržaja, te su profesori u školama, educirajući se iz njih, bili sposobni sami održavati takve radionice. Danas više ne držimo radionice, predavanja ponekad, ali imamo situaciju da škole naručuju pločice od nas i onda nam se javljaju sa slikama i video-zapisima radionica koje su sami održali! Sada smo već došli u razdoblje u kojemu više nije potrebna naša fizička prisutnost da bismo prenosili znanje, a mi se možemo skoncentrirati na razvoj novih proizvoda.
SK: U Srbiji postoje ljudi koji se kreću u Arduino svetu, ali ne postoji zajednica. Šta možete poručiti Arduino svetu u Srbiji?
DZ: Mislimo da je Arduino zajednica, kao i bilo koja opensource zajednica, apsulutno pozitivna pojava. Pohvalni su pojedinci koji svoje vrijeme i trud ulažu u razvoj, promociju i širenje ovakve vrste znanja. Arduino je donio revoluciju u elektroniku i mi imamo izvanrednu priliku uključiti se u cijelu priču u stvarnom vremenu. Opensource cvjeta, a mi, makeri, ljudi koji se igraju elektronikom, dužni smo nastaviti raditi na našim projektima i širiti znanje među poznanicima, u udrugama, hackerspaceovima, te sajmovima kao što je MakerFaire.
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera