TRŽIŠTE<>
012018<><>

Novosti iz Intela i AMD-a

Čekanje se isplatilo

Više od deceniju i po nakon poslednjih velikih bitaka između dva lidera u svetu procesora opšte namene, konačno možemo da kažemo da je postalo zanimljivo. U svetu propulzivnih novih tehnologija, kao što je mašinsko učenje, i te kako ima mesta za takmičarski nastrojen dvojac.

Kraj dvadesetog veka, osim mnogih političkih, socijalnih i kulturnih događaja, iznedrio je i nekoliko velikih bitaka za prevlast u svetu informacionih tehnologija. U jednoj od takvih bitaka, AMD je Intelu, koji je lansirao neubedljivi Pentium 4, pokazao kako i procesorski David može dobiti Golijata. U godinama koje su sledile, AMD nije uspeo da u dovoljnoj meri iskoristi zamah uspeha svojih proizvoda i već deceniju kasnije našao se u ozbiljnim problemima. Rešenja koja su bila pripremana za povratak u Ligu šampiona IT scene nisu urodila plodom i na kormilu velikog drugog su se smenjivali selektori kao u Čelsiju Romana Abramoviča. Zen donosi šansu koju AMD čeka od pomenutih bitaka na početku tekućeg milenijuma. A Golijat? Na Zapadu ništa novo!

Koliko se nekada pričalo o procesorima i satima raspredalo o novim tehnologijama koje su ugrađene u mikroarhitekturu na kojoj je procesor zasnovan, toliko se danas vremena posvećuje grafičkim procesorima. Složićemo se da je to i logično, imajući u vidu da su grafički procesori postali vredniji od „obične komponente” u računarskim konfiguracijama. Naime, za razliku od rasprave koji je bolji procesor, bez obzira na to da li se radi o profesionalnoj upotrebi ili o upotrebi u igranju multimedijalnih igara, priča o grafičkim procesorima je postala deo diskursa i onih ljudi koji ne igraju igre, niti računare koriste profesionalno. Razlog leži, naravno, u priči o kriptovalutama i njihovom rudarenju u domovima i kancelarijama „običnoga življa” u našoj državi. Grafički procesori, razlike u specifikaciji, količini obradnih jedinica, količini i vrsti ugrađene radne memorije i drugim aspektima specifikacija ovih komponenata su, više nego ikada, tema su svakodnevnih razgovora u gradskom prevozu, kafićima i deljenim prostorima za rad. No, odnedavno je deo tog diskursa i stara borba između AMD-a i Intela, sa novim pričama i učesnicima.

Sva jezera Intela

Turbulentan je period za nama. Čini se da nije mogao biti važniji trenutak u kom je AMD lansirao tri nova procesora (Ryzen, Epyc i Threadripper), vrativši se u svet visokoperformantnih procesora, gde mu je i bilo mesto svih ovih godina. Svet računarstva je ponovo u zamahu, i to pre svega zahvaljujući propulzivnim tehnologijama, poput mašinskog učenja ili blockchaina, kao i zahtevima sve moćnijih centara podataka. U takvom svetu i te kako ima mesta za takmičarski nastrojen dvojac vodećih isporučilaca procesora. No, ko će na tom putu uspeti da zadrži postojeće i akvizira neophodne dodatne ljudske resurse, koji su elementarni deo svakog tehnološkog napretka, još uvek nije jasno. Na osnovu do sada dostupnih podataka, izgleda da je Intel prvi „odrešio kesu”.

 
Svakako jedan od važnijih događaja u priči o borbi dva titana informacionih tehnologija jeste prelazak Raže Kodurija (Raja Koduri) iz AMD-a u Intel. Prvi čovek Radeon Technologies divizije u AMD-u je, nakon perioda odsustva iz kompanije, za vreme kog se spekulisalo o njegovom napuštanju AMD-a, u Intel prešao na poziciju prvog čoveka nove divizije za grafičke sisteme (Core and Visual Computing Group), čiji je zadatak proizvodnja naprednih GPU sistema. Interesantno je da je Raža već jednom napuštao AMD i vraćao se, kada je između 2009. i 2013. radio za kompaniju Apple. Koduri je bio jedan od najzaslužnijih osoba koje su omogućile ono što znamo kao Retina displeja u Appleovim laptopima, koji su, podsećamo, u vreme kada su izašli bili bar za generaciju ispred konkurencije. Da li vam se sada čini logičnijom vest da će doći do braka Intelovih procesora i Radeon grafičkih čipova? U međuvremenu, bitno je istaći da je Koduri verovatno jedno od najvećih imena u svetu grafičkih tehnologija i da se ovim potezom Intel ojačao tamo gde mu je i najpotrebnije. Ipak, ono o čemu bi trebalo razmisliti, posebno nakon čitanja mejla koji je Raža poslao svojim dugogodišnjim saradnicima na odlasku (a koji je dospeo u javnost), jeste da li je ovaj odlazak imao veze sa ne tako uspešnim poslednjim Radeon procesorom – Vega. Da li je možda Raža „oteran” iz AMD-a, a on brzo pronašao angažman kod najljućeg konkurenta koji ima novac i vreme za njegov poseban stil upravljanja razvojem? Koduri je krajem leta 2017. otišao na „pauzu”, obavestivši članove svoga tima da je „potrošio porodične kredite u proteklom periodu”, te da mu je potreban period odmora sa porodicom, najavljujući svoj povratak u decembru. Kako stvari stoje, do povratka nije došlo, a Koduri će sada, u novom dresu, sigurno biti spreman da potroši još koji porodični kredit i u novom izazovu pokaže zbog čega je vredan.

No, to nije sve o prelascima. Početkom prošlog meseca saznali smo da je Intel napustila Dajen Brajant (Diane Bryant), žena koja je čak 32 godine radila za američku korporaciju. Ova gospođa, koja je poslednjih pet godina bila na čelu Intelove organizacione jedinice posvećene centrima podataka (Data Center Group), nakon penzionisanja prelazi u redove kompanije Google, gde će preuzeti ulogu prvog operativca (COO) Google Clouda. Intel je izdao izjavu u kojoj se zahvaljuje gospođi Brajant na trodecenijskom radu u kompaniji, dok je daleko od očiju javnosti potpisan sporazum o zaštiti tehnologija, patenata i postojećih zaposlenih u Intelu, koje Google neće moći da „preotme” bar još neko vreme. Biznis tehnologija u oblaku je verovatno drugi najvažniji (ako ne i prvi) stub unutar Intelove organizacije i svakako se radi o velikom gubitku, ali i velikoj prilici za promene u ovom domenu.

Dva čipa, dva proizvođača, jedan proizvod

Sigurno ste čuli da je Intel najavio da će jedan od novih proizvoda u 2018. godini biti kombinacija Intelovog CPU-a i AMD-ovog grafičkog Radeon čipa. Situacija je relativno jednostavna: zahtevi za novim laptopima i drugim uređajima su takvi da se teži što tanjem i lakšem uređaju, sa što dužim trajanjem baterije u realnom radu. Da bi ovo bilo moguće, potrebno je smanjiti na minimum veličinu svih komponenata od značaja. Ako na sve to dodate i potrebu korisnika da na pomenutim laptopima pokrenu i snažnije igračke naslove, jasno je da im je potreban grafički sistem koji to može da iznese.

Intel o ovome sanja već duže vreme. Još od gašenja Larabee projekta, nismo imali jasnu sliku o tome šta će nam Intel ponuditi u ovom domenu, sve do danas, kada znamo da će prvi korak u ovoj priči biti brak između proizvoda dva ljuta konkurenta. Osnova ove svojevrsne „blasfemije” leži u tome što Intel poseduje tehnologiju koja omogućava da se dva potpuno odvojena čipa, kao i pripadajuća memorija grafičkog procesora, integrišu na jednu štampanu ploču, horizontalno postavljenu, što značajno smanjuje fizički prostor. Radi se o EMIB (Embedded Multi-Die Interconnect Bridge) tehnologiji, koja je zadužena da obezbedi veoma brz prenos podataka između heterogenih sistema postavljenih na veoma maloj razdaljini. Prema navodima Intelovog marketinga, ovaj potez povezivanja nekoliko komponenata zapravo smanjuje oko tri kvadratna inča (oko 20 kvadratnih centimetara) prostora u uređajima. Prvi procesor koji će koristiti ovu tehnologiju jeste Core H, koji treba očekivati u prvom kvartalu 2018. godine, a interesantno je da će Radeon čip na ovom paketu biti zapravo posebno prilagođena verzija Vega arhitekture, iza koje stoji upravo tim Raže Kodurija. Dok Intel ne bude u stanju da proizvede tržišno interesantan GPU, očigledno je da će u saradnji sa AMD-om (za početak) isporučivati i te kako konkurentne proizvode koji će omogućiti OEM proizvode bez konkurencije. Naime, niti Nvidia, niti Qualcomm, kao najozbiljnija konkurencija Intelu u domenu komponenata za ultraportabilne uređaje, neće biti u mogućnosti da pruže performanse u uređajima sličnih fizičkih karakteristika. Kako će to uticati na AMD, videćemo, posebno imajući u vidu relativni neuspeh njihovih APU platformi, koje su za cilj imale upravo isporučivanje proizvoda koji u sebi kombinuju CPU i GPU. Sve u svemu, vreme heterogenog računarstva tek dolazi i čini se da dobre ideje iz prošlosti neće propasti – samo će dobiti nove oblike i gazde.

Nova APU generacija

 
Za sada, čini se da će se AMD ugledati na svog konkurenta i da će u svoja Ryzen mobilna rešenja uneti Radeon Vega čipove kako bi omogućio proizvodnju ultraportabilnih i tankih laptopa na kojima se može odigrati i po neka igra. Za početak, očekuje nas lansiranje dva mobilna procesora, Ryzen 7 2700U i Ryzen 5 2500U, koje odlikuju četiri jezgra sa osam niti. Ryzen 7 će imati čak deset Vega jezgara, a radiće na taktu između 2,2 i 3,8 gigaherca, dok će slabija verzija imati osam Vega jezgara, te „trčati” između 2,0 i 3,6 gigaherca.

Očekuje se da će ovakva pakovanja relativno lako izlaziti na kraj sa Intelovim rešenjima osme generacije, uprkos činjenici da Intelovi čipovi lako prelaze četiri gigaherca u taktu. Integrisana grafička rešenja koja Intel trenutno poseduje značajno su lošija od AMD-ovih. Marketinški materijali AMD-ove kombinacije su već duže vreme dostupni. Prema njima, Ryzen Mobile sa Vega grafikom će imati 200 odsto poboljšanja u CPU segmentu i 128 odsto poboljšanja u GPU segmentu u odnosu na prethodnu generaciju AMD-ovih proizvoda, uz značajno nižu potrošnju energije (oko 58 odsto).

Prve implementacije pomenutih Ryzen Mobile rešenja se mogu očekivati u HP Envy X360, Lenovo Ideapad 720S i Acer Swift 3 uređajima, čije se osvežene verzije već mogu poručiti na Zapadu. Kod nas ih ne možemo očekivati pre kraja januara, osim ako nas ne iznenade domaći distributeri.

Logistički izazovi

U isporuci svojih proizvoda osme generacije, Intel je krajem 2017. godine imao mnogo problema. Nestabilna isporuka najtraženijih desktop procesora sa šest jezgara dovela je do nešto više cene ovih proizvoda, posebno na tržištima poput našeg. Tako je Intelov veoma popularni procesor i5-8400, koji je već neko vreme favorit kako gejmerima, tako i profesionalcima, kod nas košta značajno više nego u Americi i često ga nema na stanju kod lokalnih prodavaca. Intel je uočio ovaj problem, ali nije mogao brzo da ga reši. Naime, proizvodnja ovako naprednih proizvoda zahteva mnogo posla, pa je fabrika u Maleziji, koja je zadužena za proizvodnju ovih procesora, poodavno udarila plafon svojih mogućnosti. Posle relativno kratkog perioda za pronalazak alternative, Intel je konačno sertifikovao fabriku u Kini (Chengdu) za proizvodnju dodatnih modela Coffee Lake procesora. Iako nemamo podatke o količinama koje proizvode ove dve fabrike, ostaje nam samo da verujemo da će isporuka popularnih procesora biti značajno bolja nego do sada. Da li će postojati razlike u performansama proizvoda iz Malezije i Kine, ostaje da vidimo.

Epski zionizam

 
Kada je AMD predstavio Epyc, svoje serversko rešenje na Zen arhitekturi, jedno od pitanja koja su svi postavljali bilo je vezano za kvalitet distribucije ovih proizvoda. Kako se definitivno radi o konkurentnom proizvodu u segmentu servera, izuzetno je važno da se brzo i efikasno isporuče zahtevane količine. AMD je na ovome radio brižljivo i prema tvrdnjama srednjeg menadžmenta i marketinga ove kompanije, čitav distributivni lanac je spreman. U tom smislu su mnogi OEM partneri već spremni za proizvodnju svojih proizvoda na bazi Epyc procesora, a od poznatijih tu su Asus, Gigabyte, HPE i Supermicro. Ono što nas čudi (a i mnoge druge IT medije, kako se čini) jeste poprilično neubedljiv tehnički marketing AMD-a kada su u pitanju ovi proizvodi. Testova ima u tragovima, a osim slajdova sa prezentacija, veoma malo materijala je zapravo moguće pronaći o Epycu. Čak je i Intel, u akciji odbrane sopstvene pozicije na tržištu servera, uspeo da dođe do izvesnog broja Epyc proizvoda, sprovede testove, a onda iste (zajedno sa analizom) objavi u promociji rezultata sopstvenih Xeon-SP proizvoda. Nezavisni testovi su pokazali da se Epyc veoma dobro snalazi u aplikativnim zadacima, dok Xeon briljira u baznim. Usled arhitekturalnih odluka u projektovanju ova dva proizvoda, kao i činjenice da je Epyc veoma mlad proizvod, kojeg tek čekaju optimizacije, teško je očekivati brz prodor AMD rešenja na tržište. Povratak će trajati neko vreme, sasvim sigurno, a AMD-u ostaje dovoljno vremena da pokaže rezultate testova i stvarnu upotrebu Epyca u praksi. U međuvremenu, Intel ima zadatak da javnosti i potrošačima pokuša da opravda značajno višu cenu svojih proizvoda u odnosu na konkurentske, uprkos ne tako značajnoj razlici u performansama.

• • •

Više od decenije i po nakon poslednjih velikih bitaka između dva lidera u svetu procesora opšte namene, konačno možemo da kažemo da je postalo zanimljivo. Dok na jednoj strani zajednički prave konkurenta kompaniji Nvidia (Intel CPU + AMD GPU), na drugoj bivši prvi čovek AMD-ove grafičke divizije iz mrtvih diže zaostavštinu diskretne Intelove grafike. Tu tek neće brzo biti rezultata. Ipak, možemo da garantujemo da nećemo čekati ovoliko na sledeći veliki okršaj ove dve kompanije, i to ne samo u svetu procesora. Do sledećeg krošea.

Momir ĐEKIĆ

 
 TRŽIŠTE
Novosti iz Intela i AMD-a
Šta mislite o ovom tekstu?

 PRIMENA
Skladištenje digitalnih podataka

 NA LICU MESTA
Games.con 2017
Vip Mobile i Jugoslovenska kinoteka
Extreme ESET korisnički skup
Nikon dan

 KOMPJUTERI I FILM
Coco
Downsizing
WWW vodič

 VREMENSKA MAŠINA
Butros Gali, Y2K i Warp kompjuteri

 PRST NA ČELO
Ili imaš stav, ili...
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera