[Playthrough #5 - A New Beginning]

[getawayblues]

Zapitamo li se ikad, kako male stvari, naizgled male odluke, sa kojima se suocavamo svakog dana, mogu da uticu na prelomne tacke u buducnosti ne samo nas samih, nego i cijelog covjecanstva...? Danas, na pocetku 21og vijeka, upravo takva razmisljanja su aktuelizovana - svijet je, suocen uzasima dva velika rata u proslom vijeku, zatim hladnim ratom, prijetnjom nuklearne katastrofe, teroristickim napadima... kao nikad do sad uplasen za opstanak svih nas na maloj zelenoj planeti. Sa druge strane - u zadnjih 30ak godina svijet je suocen sa izgledima jos vece opasnosti - od katastrofe uzrokovane klimatskim promjenama, koja bi ugrozila opstanak ne samo ekonomije, nacina zivota - nego i cijele vrste. I moze se reci - da covjecanstvo za sada sa istom dozom straha i anksioznosti kao u odnosu na drugacije vidove opasnosti nije reagovalo. Prvo - zato sto je prijetnja ovakvom opasnoscu krajnje posredna, predstavlja proces koji traje i trajace dugo vremena, cak i u samim naucnim krugovima vlada debata koliko je prijetnja ozbiljna; drugo... kao da je covjeku potrebno da vidi mrtva tijela drugih ljudi na tv, i to u nekoj svojoj neposrednijoj blizini, pa da bi poceo da razmislja o uzrocima toga. I naravno - tu je ekonomski faktor - citava svjetska ekonomija se oslanja na uzrocnike klimatskih promjena, a sredstva za sprecavanje uzroka se najvise crpe iz budzeta poreskih obveznika. Dakle - u slucaju klimatskih promjena, covjek 21og vijeka najcesce ili negira da opasnosti uopste ima, ili smatra da vremena za reagovanje ima na pretek, ili jednostavno ne zeli da tu borbu placa iz sopstvenog dzepa... Efekti su, takvi kakvi jesu - vec svuda oko nas.

Ovakva opasnost je i sjajna inspiracija u svijetu moderne umjetnosti - prije svega u filmskoj, i u gaming industriji. Pitanje odgovornosti, kao i vjecita dilema - mogu li se pogresne odluke za kojima se najvise zali izpraviti, i koja je cijena toga... su uvijek bili inspiracija umjetnicima. Potraga za kutkom planete netaknutim ili makar neokrnjenim ljudskom prljavstinom - gotovo djeluje kao motiv povratka bludnog sina, koji traga za sopstvenom izgubljenom sustinom. U svijetu filma mozda najbolju takvu pricu je ispricao Tarkovski u cuvenom Stalkeru - mozda bolje nego iko ikad. Postapokalipticnih prica o klimatskim promjenama koje su ljudima zagorcale zivot ili ga potpuno ugrozile ima mnogo - od sprzenog neba u Matrixu, Gilliamovog remek-djela 12 Majmuna, Kostnerovog Waterworlda, Emmerichovih blockbustera The Day After Tomorrow i 2012 gdje se priroda direktno okrece protiv covjeka... U svijetu igara nekako najljepsi primjer ponosno mogu da istaknu avanturisti - sa legendarnim serijalom Tex Murphy, gdje je kao razlog za prelijepo noir okruzenje naveden Treci Svjetski Rat, gdje je potpuno unisten ozonski omotac, tako da ljudi tokom dana spavaju a zive samo nocu. A primjera svijetu igara ima bas mnogo - od Fallouta, sjajnog proslogodisnjeg hita Metro 2033... inspiracije su nepresushne, i zadnjih godina ih je sve vishe. Tu negdje dolazimo i do junaka nashe priche, avanture njemackog Daedalic Entertainmenta, A New Beginning.

Za zanr avantura mnogi kazu da je vec vise od deceniju u jednom pravom postapokalipticnom periodu - tamo krajem 90ih akcione igre su sigurnim korakom zakoracile u svijet 3d igara, a najveci avanturisticki timovi su se u tom novom svijetu probali snaci... i nijesu uspjeli. Ulagano je dosta novca u projekte cija je kreacija trajala godinama, i na kraju smo dobijali nezgrapne, i u odnosu na genericke shutere vec tehnicki dotrajale avanture komplikovanog interfejsa, koje je igrao jako mali broj ljudi. Kings Quest 8 i Monkey Island 4 su upravo bili dvije takve labudove pjesme najznacajnijih avanturistickih studija - novca je nestalo, timovi su se raspali, a svijet avantura je ostao na milost i nemilost povremenih bljeskova malih timova iz Evrope, kao i na kreativne ali cesto produkcijski i nezrele kreacije indie scene. Ono sto je avanturiste mozda jos vise zaboljelo - je i trend simplifikacije koji brishe granice izmedju casual igara i avantura, koji se sve vise primjecuje i u avanturama timova koji prava igre epizodnog karaktera. U jednoj takvoj situaciji - rijetki su oni timovi koji su spremni da ponude pravo avanturisticko iskustvo. Nekako je smjernicu "kako treba ici dalje" prije 5-6 godina postavio spanski Pendulo, sa krajnje jednostavnom idejom - napravicemo klasicnu 2d avanturu koja ce izgledati ljepse i bolje nego bilo sta do sad, a upravljacki sistem necemo mijenjati osim u onoj mjeri koja ce ga uciniti funkcionalnijim. Problem je bio - sto su i prica i zagonetke tih prelijepih avantura ipak bili namijenjeni za neku malo mladju publiku. Drugi evropski izdavaci su taj trend prihvatili - i kao rezultat makar imamo raznovrsniju ponudu, najcesce jako slicnih avantura.

Iz nekog prosjeka mnostva timova se uzdignute glave izdvojio Daedalic Entertainment - njihove igre vec par godina vaze za najkreativnije medju klasicnim avanturama, sa najljepsim i najoriginalnijim art-pechatom. Blistavi pocetak je bila avantura Edna & Harvey: The Breakout, koja je samo odskrinula vrata proslogodisnjem chudu i avanturi-miljenici kako naseg foruma, tako i kompletne avanturisticke zajednice, The Whispered World. Ono sto je najveca vrijednost ovih igara - vise i od prelijepe a krajnje originalne grafike, sati i sati izgovorenog teksta, sjajnih zagonetki - jeste sposobnost da se isprica prica u krajnje egzistencijalistickom kontekstu - upoznavajuci nas sa likovima koji se suocavaju sa tugom, neprilagodjenoscu, cinizmom, nesposobnoscu da se odraste, da se suoce sa svijetom koji ih okruzuje; likovima koji traze novi pocetak i iskupljenje. U Sadwicku i Edni smo dobili mozda najtananije ispricane ljudske price, koje je svijet avantura ikad vidio, sa kojima se lako poistovijetiti i koje djeluju iskreno i realno kao rijetko koje u svijetu avantura - iako smjestene u jedan potpuno izmastan i iscasen setting. Gradeci takve price, Daedalic u svoje avanture ugradjuje jedan lican autorski pecat svojstven najvecim filmskim stvaraocima, a da su ostali dosljedni sebi - pokazuje u njihova najnovija avantura, A New Beginning.

[getawayblues]

Zato nije zacudilo, sto su autori takvih avantura kao pocetnu premisu avanture A New Beginning uzeli covjecanstvo koje pokusava da se suoci sa sopstvenim nemarom i greskama, i ispravi sopstvenu proslost. Godina je 2500a, planeta se vec postarala da polako unisti svaki trag ljudskog postojanja - i resenje se jedino moze traziti u proslosti. Mozda, kad ljudi cuju kakva ih buducnost ceka, preduzmu da se nesto drugacije desi...? Sticajem okolnosti, ekspediciju onih koji su odredjeni da promjene tok istorije koja se vec jednom desila - vodi prvo u pogresno vrijeme, 2050u kada je vec kasno za bilo sta, a potom i u... no, to je vec prica koju igraci moraju sami raspetljati .


Dakle, novo ljeto, novi playthrough na SK forumu. Za sve nas koji smo zaglavili u kancelarijama do avgusta ili cak i dalje, ili koji nemamo paruljina za ljetovanje, ili koji ne mozemo na livadu da trcimo za loptom jer su djeca iz komshiluka veca i jacha, ili nas stisnu alergije kad krenemo korak van zamrachene pecine sa racunarom u sredini, ili za nas koji ludimo zato sto je nova sezona Premijer Lige jos mjesec dana daleko, a emotivno zblizavanje sa nekom gospodichnom josh dalje... nema boljeg mjesta za druzenje od ovoga. Ma, nema ga sve i da su svi ovi uslovi za jedan kvalitetan jul prekrizeni i mrtvo slovo na papiru! Dokaz za nevjerne Tome? Proslogodisnji The Whispered World playthrough, puteshestvije bolje od tumaranja po bengalskim prashumama i savanama Kenije. Ili Zokijevo Bad Mojo krstarenje po 100ak kvadrata kucnog prostora, sto za jednu bubasvabu jeste veliki izazov. Sada, kao i prosle godine - zadatak je isti - spashavamo svijet, ovaj put ne u fantasy nego postapokalipticnom okruzenju i sadasnjosti - ali, plemeniti izazov je potpuno isti!


Pravila... Hajde da pocnemo nocas, ko hoce, ok? I da igramo do kraja drugog chaptera, pa recimo tamo do srijede u ponoc (noc izmedju srijede i cetvrtka). Racunam da smo svi uspjeli da od izdavaca Lace Mamba Global na neki volseban i samo avanturistima znani nacin nabaviti igru (jer kako bi inace drugacije? ), da nemamo problema oko instalacije jer je igra veoma dobro optimizovana sa jako malo bagova (sto nije bio slucaj sa njemackom verzijom koja je izasla godinu dana ranije) - i da nam ne treba mnogo upoznavanja sa interfejsom - lijevi klik misa za oznacavanje likova i predmeta, nakon ceka se otvara polje sa opcijama za razgovor, manipulaciju predmetima, razgledanje ili nesto slicno - sistem koji je prije 15 godina debitovao u avanturi Full Throttle, i pokazao se kao vjerovatno najbolji za avanturiste. Inventar se poziva desnim klikom, predmeti u njemu se mogu kombinovati... i to je to. Dok budemo komentarisali radnju i eventualne probleme - molicu da se koriste spoileri, kad predjemo na sledece chaptere oni predjasnji se mogu komentarisati i bez spoilera... Izazovi u prologu i prvom chapteru zaista nijesu teski, dok se polako zahuktavamo za avanturu koja je okarakterisana kao jedna od tezih i izazovnijih zadnjih godina. Upoznacete par interesantnih likova, imati prilike da vodite vishe njih... I avantura moze da pocne. U medjuvremenu, razmjenjivacemo utiske, uporedjivati sa drugim avanturama ili filmovima i knjigama, share-ovati eventualno prigodnu muziku... i druzenje moze da pocne! Iskreno se nadam da ce svi ucesnici prethodnog playthrougha biti tu, a mogao bi i neko iz SK redakcije ko ce vjerovatno biti zaduzen da opishe igru u avgustovskom broju da svrati malo kod nas, nijesmo gubavi...

trailer

[dijego_]

eto bluzera kad god je neka apokalipsa tu


Sta da dodam... Novo leto... staro-novo sunce, iskustva, poznanstva, ljubavi... Novi pocetak.

Nekada je tesko priznati sebi da se mora okrenuti novi list, otvoriti nova tema

I ako na sve to dodamo i putovanje kroz vreme, stizemo do nove igre za plejtru, a moram da napomenem da Novi Pocetak nisam imao u planu da igram pre nego sto zavrsim novu Nensi Dru ali avaj, marketing i politika su jos jednom prevagnuli.


Iako cu odmah da priznam da mi The Whispered World graficki stil i dalje vise lezi, i NB ima adute sa nekom artistickom notom, i posebno tim uticajem stripa. Posto su Mikijev Almanah, Hogar Strasni i Zagor moji stripovski dometi, onako laicki bih ocenio da je prisutan neki uticaj evropske skole, recimo italijanske ili francuske u fantazijskom i SF prizvuku. Odmah sam se setio Comix Zone-a, pa mozda cak i od tada nije bilo necega sa ovolikim ociglednim uticajem stripa, iako se igra naravno dobrim delom i dalje ponasa kao klasicna avantura.

Za sad sam samo prolog presao, ali neki utisci su tu - osim sto bi Bent lagano mogao da zapeva Ostala si uvijek ista stasom ala MK, dopadljiv je lik i gluma mi je sasvim ok, a slicno vazi i za drugaricu u uniformi. Svidela mi se zagonetka sa kljucem, jer nije pokvareno skrivena ali ni na dohvat ruke, kao i to sto Bent daje "pozadinsku" pricu kroz komentare, sto je vec tipicno i slicno kao u The Whispered Worldu. Svideo mi se i fazon sto "medjuanimacije" sadrze i stvarno male animacije u sastavu kvadrata i oblacica da malo razbiju monotoniju. U grafici je interesantno i to sto pozadine cesto daju utisak da su slikarski "cetkicama" radjene:



dakle, za prolog je sasvim ok. moja jedina mana u ovom delu je sto se tice neke "dramske ubedljivosti", u smislu susreta ovo dvoje te njenog objasnjavanja Bentu, ali dobro, nije drasticno poremetilo utisak, i bitniji delovi radnje verovatno tek dolaze

[getawayblues]

Da li je glas Benta isti kao glas naratora u TWW...? Meni se ucinilo da je tako...

[dijego_]

Hm... sad kad razmislim moguce da jeste. Na Mobygamesu sam nasao samo nemackog glumca koji je ocigledno avanturisticki specijalista - http://www.mobygames.com/developer/s...operId,292859/

[dijego_]

Cini mi se da ipak nisu isti, ali evo jedne druge zanimljivosti

[Shumsko_drvece]

Evo me (uz puno muka ) na početku trećeg poglavlja. Jel' zna neko koliko ih ima ukupno?

dijego_ kaže:

Svidela mi se zagonetka sa kljucem, jer nije pokvareno skrivena

Pa sad... Ja sam se tu vrteo 40 minuta.

[getawayblues]

Click na space sve probleme oko lovljenja objekata po ekranu resava, naravno. Ali, mi to ne radimo.

8 chaptera je. Ovo za sad je lagana shetnja, zaista...

[dijego_]

hmmm... bogami meni ispade nesto zilaviji ovaj teleskop, ne znam kako vama... doduse, sklopio sam ga ali sad treba ono "na vrhu", jos ne hvatam "pattern"... idem da se umijem pa nazad na posao

btw, ako cemo da pocnemo i sa pesmama, uz scenu kada otkriva grad, kao i celokupnu pricu dobro bi islo ovo, ili jos bolje obrada iz Futurame

[caine]

Stigoh do drugog poglavlja, deo sa lampama. Prethodno sam se zaglavio samo jednom - kad treba pronaći kristal.

Spoiler za /:

Rešenje je pomalo bedno, jer sam s Fej tu već gledao, al eto, sad je tu sapunica pa se kristal vidi! Ali OK.

Za sada, OK, mada ništa posebno dobro. Još nisam hooked, ali noć je mlada... Smeta mi loša gluma - Fej je u redu, ali ostali... Prednjače Najdžel i (avaj!) Bent. Sedvik omraženi mi je svetlosnim godinama udaljen od ovog.

getawayblues kaže:

Spoiler za spoilers wonderful spoilers:

Ne, nego ovaj lik skroz u donjem lijevom uglu sa naocarima! On meni jako lici na Bentovog. A ko zna, mozda nijesam upravu, inace bi Bent reagovao dok mu je ona objasnjavala ko je ko na slici...

Ne znam za njega, ali onaj dole desno izgleda kao davno izgubljeni brat Šefa (of Alan Ford fame).

[SweetDalilah]

Utisci iz prvog Chaptera:

Prvo, gluma je odlična , način na koji Fay dosta profesionalno i hladno daje svoje komentare na stvari (da bi utisak da je iz budućnosti bio jači),
(zatim ako ste tokom razgovora sa Nigelom izabrali opciju da ona odbije da sastavi antenu) vidljiva je nagla promjena u njenom glasu, u vidu dosta povišenog i bahatog tona

Spoiler za vezan za Fay:

(kasnije ćemo vidjeti da je Nigel bio jedini kome je imala pravo da se pobuni dok Salvadoru ne smije ni da zucne, nadam se da će se to promijeniti)

Zatim način na koji su se Fay i Nigel opraštali je bio spektakularan, jedna od najsnažnijih scena do sad (ona mu govori da su svi članovi tima mrtvi, pokušava da ga spasi, on joj govori da je prekasno, da nađe drugi tim i daje joj kristal)
Pored dobrih glasova i glume, tu su prisutne i odlične, tj savršene facijalne ekspresije



Zagonetke su srednje teške, što je po meni dobro kao npr sklapanje antene, za koje sam izdvojila poprilično mnogo vremena,
i iako je tu bio skip button, ja nisam ni pomišljala da ga kliknem.
E sad jedina zagonetka koja me je nervirala jeste kako da pređem sa jedne strane mosta na drugu. Ne biste vjerovali koliko mi je trebalo da skontam da se treba podići daska sa dva kamena, samo da bi se prebacila na druga dva kamena. Osjećala sam se kao da igram Frogera.

Sad jedino što mi se ne dopada je priča naravno:
Svi su umrli, zašto su morali svi da umru ? E hajd sad što su umrli, nego što su morali prikazati kako je tipu (Joseph) koji je visio sa Eiffelovog tornja rascopana lubanja

Spoiler za za bluzera:

to je onaj što si mislio da je Duve

Istoimena scena i još još nekoliko iz tog trenutka:


I dolazimo do grafike: Šta tu da kažem, jednostavno prelijepo, od ruševina grada San Francisca, poplavljenog grada, do prelijepih animacija na mostu.

[SweetDalilah]

E sad kad smo već kod tog famoznog Golden Gate Bridgea, on se je pretvorio iz prelijepog mosta sa kraja Runawaya u takoreći makeshift vodopad u našem New Beginningu

Runaway:



A New Beginning:

[getawayblues]

Bravo, bravo Jedino se oko kvaliteta glume malo ne slazemo, o cemu cu sjutra detaljnije...

Avanture koje imaju Golden Gate? Prvo na pamet pada, naravno, Bad Mojo.

Kako ide drugi chapter...?

[Shumsko_drvece]

...Glasovna gluma mi je u globalu bila ok (mada je to kao i uvek subjektivno ), a kao jedini izuzetak bio (mi) je njakavo-iritirajući vokal Oggyja koji se ovde pojavljuje samo na kratko, a koji će na moju žalost tu i tamo nastaviti da se javlja i kasnije u igri.

Što se zaglavljivanja tiče, najviše me je, ko što spomenuh, zadržao prokleti ključ (koga nisam primetio i pored označavanja vrućih tačaka ).

...Jedna fina panoramica sa početka igre:

[DragonSlayer]

kako dobrih slika ima ovde ....

[dijego_]

hmmm...



ajde, necu ja prvi... za sad cu reci samo da sam za dvogled ipak morao da prespavam jer je jutro bilo pametnije od veceri i da je to verovatno najbolja zagonetka zajedno sa nista losijom sledecom "vodoinstalaterskom"

[dijego_]

dok mi se jos uvek slezu utisci, ne treba mnogo mudrovati pa zakljuciti da je soundtrack odlican. E sad, nisam siguran da li se uz nemacku verziju pojavio i posebni disk sa muzikom, iako je bas nedavno najavljena neka specijalna edicija, ali evo nasao sam kako izgleda komplet englesko izdanje:



gde postoji i soundtrack cd. Na srecu, tu je i klip na Youtube sa svim pesmama, ili pojedinacno.

Na prvom klipu, od 22:10 pocinje bluz pesma iz radionice, i cini mi se kao da su je isekli malo za igru i nisu pustili deo kada se gitarista razmahao od 24:03

Jos jedan favorit mi je prvi deo u End Credits