![]() | ![]() |
![]() |
| ![]() |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Oracle vs Amazon
Otvoreni rat kompanija Oracle i Amazon, uz niz agresivnih napada i sa jedne i duge strane, obeležilo je godinu za nama.
Labudova pesma ili ponosni krik sokola Proleće 2018. godine ćemo pamtiti i po tome što je konačno lansirana jedna od važnijih tehnoloških osnova za svet pred nama – prva svetska autonomna baza podataka. Osnivač kompanije Oracle, Leri Elison, koji poslednjih nekoliko godina obavlja ulogu CTO-a i izvršnog predsednika, komentarisao je lansiranje ovog proizvoda kao „jednu od najvažnijih stvari koje je njegova kompanija ikada uradila”. Da godinu za nama nije obeležila borba gospodina Elisona sa „avetima” iz kompanije Amazon i njenim prvim čovekom, gospodinom Bezosom (Jeff Bezos), govorili bismo vrlo o važnom trenutku za pomalo posrnulu tehnološku kompaniju koja je obeležila decenije razvoja informacionih tehnologija.
Većini nas ovo svakako nije vest koja bi nas „pomerila sa mesta”. Ipak, kao i u mnogim drugim slučajevima, „u rukama Mandušića Vuka, svaka puška biće ubojita”. Među onima koji će najviše moći da se okoriste upotrebom ove tehnologije su organizacije (posebno mali startapi) koji su na pragu velikih ideja koje se razvijaju velikom brzinom. Što vam je sistem veći, to su i zahtevi za infrastrukturom veći, često i mnogostruko više puta. Ukoliko vaša baza podataka ne može da raste brzinom kojom raste akvizicija novih podataka, njenog broja, diverziteta, rezolucije ili razuđenosti – vaš sistem i ne može rasti brzinom koja mu je potrebna da bi dosegao visine koje može. Kako živimo u vremenu u kom inovacije cvetaju, posebno u svetu softvera, agilnost sistema da za kratko vreme naglo uveća svoje kapacitete postavlja se kao ključna mera uspeha.
Suština ovog proizvoda počiva na kombinaciji parčića koji konačno čine celinu. Oracle je kupovinom kompanije Sun Microsystems postao vlasnik hardvera (servera) i softvera koji su mu otvorili put ka integraciji softvera i hardvera što nikada nismo imali u domenu baza podataka. Rezultat tog rada je rečenica kojom ova kompanija pokušava da postane primarni dobavljač i hardvera za baze podataka širom sveta – „Oracle najbolje radi na Oracle”,. Ipak, ovaj pokušaj nije dao fantastične rezultate. Sledeći korak bila je integracija svih Oracle tehnologija i ponude ovih rešenja kroz računarstvo u oblaku. Na ovaj način, utegnute performanse Oracle sistema se mogu nuditi najrazličitijim korisnicima – i to kroz plaćanje pretplate. To je izuzetno važan napredak za kompaniju koja je presporo uhvatila korak u borbi za „oblake”. Da li je došao prekasno? Da administratori baza podataka u ovoj, novoj stvarnosti, neće ostati bez posla, ipak govori detaljniji pogled u suštinu. Iako su operativni poslovi iz njihovog domena gotovo u potpunosti automatizovani, oni koji su vezani za iskustvo u različitim domenima, „fina podešavanja” sistema i arhitekturalne odluke, te kreativni delovi njihovog posla, i dalje su tu. Možemo samo da konstatujemo da će oni administratori koji nisu daleko odmakli od operativnih poslova – uskoro biti u potpunosti zamenjeni, te će morati ili da podignu nivo svoje igre – ili da se prebace u svet Pythona i Javascripta. Raskol
I dok gospodin Elison koristi svaku priliku da svetu dokaže kako je bolji od Amazona kao konkurenta, rukovodstvo AWS-a (Amazon Web Services), podružnice Amazona koja beleži izuzetne rezultate u prodaji usluga u domenu računarstva u oblaku, objavilo je da će do kraja 2018. godine gotovo u potpunosti preći sa Oracle baze podataka na – sopstvenu. Tu leži početak jedne duge rasprave o tome ko je koga pokrao, na koji način i šta će sa plenom učiniti u vremenu koje sledi. Elison je, naime, u gotovo svakom medijskom nastupu koristio priliku da prozove Amazon kao kompaniju koja se neuspešno „skida” sa Oracle tehnologije već godinama, a koja za tu svrhu koristi servis, razvijen na relacionoj bazi podataka MySQL, koja je u vlasništvu Oraclea, a koja je pod licencom otvorenog kôda. Prvi pokušaji „skidanja” sa Oracle tehnologije zaista nisu bili uspešni i dolazilo je do problema u odzivu Amazonovih servisa. Ipak, ono što ne možemo da ne primetimo jeste činjenica da bi mnogi bili zainteresovani da „vide leđa” kompaniji i čoveku koga su godinama i decenijama na izvestan način – prezirali. Dovoljno je da pretražite nazive knjiga napisanih o Leriju Elisonu kako biste razumeli percepciju ljudi koji su radili sa njim, ili pod njim, tokom prethodnih nekoliko decenija. Uzmimo za primer samo kompanije poput Salesforcea i SAP-a, čija se rešenja gotovo u potpunosti oslanjaju na Oracle baze podataka i koje bi rado razmotrile alternativu, posebno ako nudi nižu cenu uz slične performanse, čemu se nadaju iz Amazon tabora, sa svojim Aurora i DynamoDB servisima. Sa jedne strane tehnološkog univerzuma, Oracle pokušava da ostane dominantan u biznisu u kom je „ispratio” veliku konkurenciju iz igre. Sa druge, stoji niz kompanija koje se nadaju da će se u bliskoj budućnosti Amazon postarati da svom ljutom rivalu „izmakne stolicu”. U tom sukobu – više ništa nije slučajno. Kapitalizam korupcija Da nijedan aspekt biznisa neće ostati uskraćen za detalje velikog tehnološkog sukoba, pokazao je tender američkog Pentagona. Kako stvari stoje, američko Ministastvo odbrane je u okvirima projekta po imenu JEDI (joint enterprise defense infrastructure), koji podrazumeva migraciju oko 80 odsto infrastrukture ovog ministarstva, odlučilo da čitav posao vredan oko deset milijardi američkih dolara pripadne – jednoj firmi. Projekat je planiran da traje oko deset godina, a Oracle je ovu odluku ministarstva nazvao katastrofalnom, tvrdeći da se time ono zaključava unutar jedne tehnološke kutije, što će oštetiti inovaciju, konkurentnost i bezbednost. Dodatno, Oracle smatra da je ovime prekršen niz Vladinih procedura kada su u pitanju nabavke ovako visoke vrednosti. Ipak, situacija je dosta jasnija kada se razume da je na pol-poziciji za ovu trku – upravo Amazonov AWS. Na prigovor Oraclea i ostalih, ministarstvo je uzvratilo da bi rad sa većim brojem vendora značajno usporio implementaciju čitavog projekta, ali i da se postavlja pitanje koliki bi broj ponuđača zapravo mogao da dosegne potrebne standarde koje vojska propisuje. Nakon što su dve inicijative Oraclea za obustavu procesa neuspešno prošle kod Kancelarije za odgovornost Vlade, menadžment Oraclea je odlučio da podnese tužbu najvišim institucijama SAD-a, navodeći da je projekat „pisan” za AWS, te da su ljudi bliski ovoj kompaniji učestvovali u pisanju originalnog zahteva. Kuriozitet je da se čitavom procesu ubrzo pridružio i Amazon, tvrdeći da Vlada nema nameru da zastupa interese njihove kompanije u ovom procesu, te da je njihovo učešće neophodno. Dodatno, ovo nije prvi vredan proces u Ministarstvu odbrane na koji se Oracle žalio. Bio je to ugovor vredan „samo” jednu milijardu, a žalbu je u prvom stepenu usvojila upravo pomenuta Kancelarija. Saga se nastavlja i kompaniji Oracle se u optužbama pridružilo nekoliko drugih kompanija, uključujući Microsoft i IBM, čija je pojedinačna primedba takođe odbijena u prvom stepenu. Čini se da Amazon, polako ali sigurno, uzima sve veći prostor na tržištu koje su, do sada, delila tri najjača igrača u ovom prostoru – Oracle, Microsoft i IBM. Njihov model tehnološkog kartela, koji je podrazumevao podele „kolača” među državnim korisnicima, očigledno je ugrožen dolaskom novog, mladog igrača, koji je od starijih kolega dobro naučio priču. Amazonovo rešenje je pak direktni monopol nad računarstvom u oblacima. Ko li će ga u tome zaustaviti? Da li je to uopšte i moguće? Status quo, ravnoteža bez ravnoteže U vremenu u kom živimo, mnoge će krune promeniti vlasnike. Status quo, izazvan dugogodišnjim i višedecenijskim pozicioniranjem tehnoloških kompanija, zreo je za pucanje. Deo te velike sante leda kojom je biznis okovan svakako leži u rukama kompanije Oracle, koja je do dana današnjeg vodeći svetski igrač na polju baza podataka. Ipak, danas ne morate imati najbolja vozila da bi ste bili najbolji prevoznik, niti najbolje hotele da biste bili najbolji ugostitelj. Amazon to dobro zna i svi potezi svakog dela njihovog biznisa su usmereni na korisnike. U tom međuprostoru, onom između biznisa, veliki se potezi mogu očekivati u toku ove godine. Amazon je postao velika firma, toliko velika da je, mnogo brže no što su to činili njegovi današnji konkurenti, iz kategorije IT dinosaurusa ušao u proces akvizicija tehnoloških kompanija. Ipak, u ovom slučaju to nije bilo kuso kako posledica nalaže, te je Amazon uspešno inkorporirao tehnologiju, ljude i rešenja akviziranih organizacija, ojačavajući svoj brend u tom procesu. Danas je Amazon najvrednija kompanija „bez reklame” na svetu. „Svi su već tamo, nama reklama ne treba.” • • •
Momir ĐEKIĆ |
![]()
![]()
![]()
![]()
![]()
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
![]() | |
![]() | ![]() |
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |