AKTUELNOSTI<>
062001<><>

Država i „Microsoft”

Microsoft prvi na startu

Konferencija „Microsofta” pod nazivom „Sinergija”, održana 7. juna u Centru „Sava”, svakako je događaj koji je podigao veliku prašinu u ovdašnjem informatičkom svetu

Danima unapred, u esnafskim krugovima kružile su priče o tome šta zapravo predstavlja „povratak ’Microsofta’ na naše tržište”. Kada je počelo da se šuška i o potpisivanju nekakvog ugovora sa republičkom i saveznom vladom, zbog famoznog monopolskog položaja (što, kao što znamo, neizostavno ide uz ime „Microsofta”) krenula su razna nagađanja, ali i strahovanja da bi neko mogao da najvećoj svetskoj softverskoj kompaniji omogući takvu ulogu i ovde.

Međutim, priča počinje znatno ranije. Od predstavnika vlasti mogli smo u poslednjih nekoliko meseci više puta da čujemo kako će u oporavku i razvoju privrede ove zemlje naglasak biti upravo na IT (informatička tehnologija) i da tu, što bi se reklo, „leži naša šansa”. (Ponešto od toga mogli su da naslute i naši čitaoci iz intervjua saveznog ministra za telekomunikacije u januaru ove godine.) Tako je od 5. oktobra naovamo formirano više radnih timova, što pri vladama, što pri ministarstvima, koji se već uveliko bave poslovima planiranja i podsticanja razvoja u IT oblasti. Saznajemo i da je pri republičkoj vladi upravo formirana „Agencija za razvoj informatike i Interneta” koja će ubuduće objedinjavati i koordinirati sve te napore. Sve u svemu, na polju koje zanima naše čitaoce, dolazak „Microsofta” jedan je od prvih javnosti vidljivih rezultata nove vlasti.

Konferencija „Sinergija” predstavljala je celodnevnu seriju predavanja na temu „Microsoftovih” tehnologija i proizvoda. Sponzor događaja bio je „Compaq”, a organizovana je uz pomoć ovdašnjih firmi koje su „Microsoftovi” distributeri i obrazovni centri i iz kojih je potekla i većina predavača. Tehnička organizacija poverena je firmi „ReUnited Network” koja je, uz sitne tehničke propuste, pre svega pokazala da ima tim kojem ne nedostaju dobre ideje. (Doduše, možda i nije teško pustiti mašti na volju kada je budžet dovoljno velik, a priča se da je za taj jedan dan u Beogradu potrošeno preko četvrt miliona maraka.)

Na centralnom događaju „Sinergije” u velikoj sali Centra „Sava” dr Zoran Đinđić (predsednik republičke vlade), Michel Lakombe (potpredsednik „Microsofta” zadužen za Evropu, Bliski istok i Afriku) i dr Miroljub Labus (potpredsednik Savezne vlade) objasnili su povod održavanja konferencije. Naime, vlade su sa „Microsoftom” dogovorile saradnju na polju uvođenja informatičkih tehnologija u državnoj upravi a, prema rečima premijera Srbije, „Microsoft” će imati ulogu konsultanta republičke i savezne vlade u ovoj oblasti. Gospodin iz „Microsofta” najavio je otvaranje predstavništva i, pored ostalog, pomoć ove kompanije našim školama i fakultetima, a potpredsednik Savezne vlade izrazio je zadovoljstvo značajem dolaska giganta iz Redmonda za jačanje poverenja stranih kompanija u opravdanost ulaganja u našoj zemlji. Pre takozvanog „Ugovora o strateškoj saradnji”, kao prvi korak ozvaničenja dogovora, potpisano je takozvano „Pismo o namerama” (vidi okvir).

Agresivan nastup države

Na konferenciji za štampu održanoj na „Sinergiji” nakon glavnog predavanja, mogli smo da saznamo i neke detalje vezane za zajednički projekat države i „Microsofta”, kao i namere ove kompanije na našem tržištu. Gospodin Goran Veljović, direktor Saveznog zavoda za informatiku, je u ulozi domaćina objasnio nameru savezne vlade da „e-Government” započne projektom „e-Customs”. Naime, ideja je da se rekonstrukcijom informacionog sistema Savezne uprave carina postave tehničke osnove za celokupni sistem javne uprave, kao i da se od prihoda tog sistema posredno finansiraju ostali delovi sistema „elektronske vlade”. Gospodin Veljović je izneo i interesantnu opasku da je država bila „agresivnija strana” u kontaktima sa „Microsoftom”, što se moglo zaključiti i po uzdržanosti gospode iz „Microsoft Adriatics” (deo kompanije zadužen za zemlje bivše Jugoslavije i Albaniju). Naravno da „Microsoft” nije nimalo oduševljen tržištem na kojem se legalni softver može izbrojati na prste, a piratske kopije prodaju na uličnim tezgama. Softverske kompanije su veoma zainteresovane za zaštitu svojih autorskih prava, ali suzbijanje svih oblika piratstva je pre svega posao države. Kao i u drugim oblastima, treba doneti odgovarajuće zakone i obezbediti njihovo sprovođenje.

Gospodin Goran Radman, direktor „Microsoft Adriatics” i „Microsoft Hrvatska” najavio je osnivanje firme „Microsoft Jugoslavija”, u potpunom vlasništvu matične kompanije. Kao i svuda u svetu, sama prodaja proizvoda neće biti posao ove kompanije, već to rade ovlašćeni distributeri, koji i ovde već godinama funkcionišu. Predstavništvo će obezbediti pravu tehničku podršku kupcima „Microsoftovog” softvera, a jedan od glavnih zadataka je i upoznavanje tržišta sa različitim načinima „licenciranja” softvera. U prevodu, programi se ne prodaju samo direktno s rafa u prodavnici, već postoji i kupovina u pretplati, popusti za više instalacija ili određene kategorije kupaca (studenti, na primer) itd.

Što se tiče lokalizacije „Microsoftovih” programa, odnosno njihovog prevođenja na srpski jezik, gospodin Radman kaže da je to tzv. „profitna odluka” i da zavisi od eventualne procene kompanije da takav potez može da se isplati. Ostaje nejasno da li oni koji žele, recimo, Office na srpskom jeziku, moraju da sačekaju da se proda dovoljno primeraka engleske verzije, ili da obećaju da će kupiti srpsku verziju... Ili možda da je plate unapred?

Početak kraja za pirate?

Dolazak „Microsofta” u svakom pogledu pokreće stvari sa mrtve tačke i nateraće i druge kompanije da se uključe u tržišnu utakmicu. Uostalom, to se već dešava. Recimo „Oracle”, druga po veličini svetska softverska kompanija, ovih dana u Jugoslaviji ima vrlo slične aktivnosti, ali je njihov nastup daleko manje marketinški atraktivan, da ne kažemo manje „pompezan”. Slično je i sa nekim drugim velikim softverskim kompanijama.

Jasno je da je saradnja države i softverskih giganata u obostranom interesu, ali šta će to značiti za pojedinačne korisnike? Pre svega to će inicirati, a možda i ubrzati, suzbijanje piraterije. Uostalom, to ionako mora da se uradi, jer nikome nije u interesu da po ovom pitanju ostanemo „van sveta”. Sudeći po iskustvima drugih zemalja u tranziciji, još dugo neće biti nekakve softverske policije koja će zakucati na vrata svakog ko koristi piratski softver. Naravno, odgovarajuće službe interesovaće se za one koji se direktno bave kopiranjem softvera, ali i za privredu, pre svega velike firme i uopšte one koji softver koriste za ostvarivanje prihoda. Ukratko, na one koji legalni softver mogu da plate. Nadamo se da će biti i onih koji će softver želeti da plate, na primer, domaćih programerskih kuća koje će sa zadovoljstvom platiti softverske alate pomoću kojih će stvarati svoje aplikacije.

Kao što kaže prvi čovek jadranskog dela „Microsofta”, jedan od glavnih zadataka softverskih kompanija biće i razvijanje kulture kupovine softvera. Jer, po prirodi stvari softver nije naročito opipljiva stvar, pa je čak i dobrim poznavaocima teško da prihvate činjenicu da nešto što dolazi na jednom CD-u treba platiti na stotine hiljade maraka. Zaista ima tako drastičnih primera, ali i mnogo manje cifre stvaraju psihološku barijeru. Još ako vam neko kaže da treba da platite za program koji ste praktično besplatno nabavili i godinama ga koristite...

Svima je jasno i to da platežna moć prosečnog Jugoslovena jednostavno nije tolika da može da odvoji nekoliko stotina maraka za program koji je na ulici platio par desetina dinara. Zato se veruje da će država i softverske kompanije biti dovoljno mudre da nam jedno vreme „gledaju kroz prste”.

Tihomir STANČEVIĆ

 
 AKTUELNOSTI
Država i „Microsoft”
Šta mislite o ovom tekstu?

Pismo o namerama
Do trenutka kada zaključujemo ovaj broj „Sveta kompjutera” sadržaj tog dokumenta nije objavljen, ali saznajemo da u prve dve tačke definiše da se „Microsoft” obavezuje da će obezbediti sistemsko rešenje za uvođenje e-governmenta u našoj zemlji, kao i da će pojedinačne (client) licence ustupiti besplatno. Vlade se s druge strane obavezuju da će doneti odgovarajuće zakone i formirati službe koje će obezbediti zaštitu autorskih prava. Na sreću, postoji još jedna tačka koja ostavlja prostor da vlade dogovaraju sličnu saradnju i sa drugim kompanijama. Postojanje te tačke smiriće mnoge „antimonopolske” duhove.
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera