INTERNET<>
072004<><>

Pretraživanje Interneta preko Googlea

Ogooglavanje

U čemu je tajna suverenog vladara pretrage Interneta?

U poslednje vreme, rat pretraživača je Internet tema broj jedan u svetu, a trenutni vladar Google ne prepušta tron tako lako. Bilo da su u pitanju znalci ili početnici u krstarenju Internet vodama, istraživanja govore da je Google polazna tačka u 88 odsto Web sesija. I jedni i drugi su oduševljeni brzinom kojom Google „izbacuje” rezultate pretraga, ali i mogućnostima koje on pruža putem brojnih servisa. Možda je veliku popularnost doneo prost izgled Web strane, bez ikakvih reklama (mada je Google objavio da će se to uskoro promeniti). Interesantno pitanje i za laike, a pogotovu za znalce jeste – šta je tačno ključ uspeha ove firme? Dakle, Google, behind scenes.

Kapital u zaposlenima

Ako probamo da uporedimo dve velike kompanije, Microsoft i Google, primetićemo sasvim drugačiji sistem u razvoju novih tehnologija. Gigant iz Redmonda ima 56 hiljada zaposlenih, ali je njegova grupa zadužena za razvoj odvojena i broji 700 ljudi. Google ima sasvim drugačiji pristup. Svaki od 1900 zaposlenih provodi 20 odsto radnog vremena u istraživanju po svom nahođenju. Najbolje ideje dobijaju podršku firme koja formira razvojni tim, tako da se efektivno svih 1900 zaposlenih bave istraživačkim radom.

Ključ uspeha nije samo organizacija (slobodnog) istraživanja, već leži i u samom izboru ljudi. Google je jedna od retkih firmi u kojoj većina zaposlenih ima doktorsku diplomu. Jednostavno, Google je firma koja najviše ulaže u istraživanja, na najjednostavniji mogući način: dati pravim ljudima slobodu za ostvarivanje ideja.

Samo jedan kompjuter

Za tehnomane je mnogo interesantnije pitanje kolika je i kakva serverska snaga koja rešava milione upita dnevno, to jest – koliko kompjutera ima Google. Na ovo pitanje zvaničnici iz Googlea uvek odgovaraju grubim ciframa. Poslednje glase: dnevno se obrađuje 150 miliona upita, a zabeležen je maksimum od oko 1000 upita u sekundi. Google poseduje više od 10 hiljada servera, koji su zajedno sposobni da proizvedu više od 4 teraoperacija po sekundi, a baza koja se pretražuje broji više od 3 milijarde Web strana i 4 milijarde dokumenata. Za svoje servise Google je obezbedio ukupnu količinu prostora za skladištenje podataka od 4 petabajta.

Pozabavimo se ovim ciframa. Trenutno najbolji server može da obradi do dve milijarde operacija u sekundi, što znači da 4000 milijardi operacija u sekundi može da obradi 2000 ovakvih servera, a ne 10 hiljada. Četiri petabajta je 4 · 1015 bajta i, uzimajući u obzir pomenuti broj od 10 hiljada servera, dobija se da svaki server ima 400 GB, što je malo verovatno. Međutim, najsumnjivija je cifra od 150 miliona upita dnevno. Ako sistem ima maksimum od 1000 upita u sekundi, dobija se oko 86,4 miliona upita na dan ako bi sistem radio sve vreme sa maksimalnim brojem upita. Ta cifra je skoro duplo manja od navedene, te dolazimo do proste činjenice – bez obzira na to kakvu matematiku upotrebili, cifre koje je dao Google „ne drže vodu”.

Ovo otkriva da Google daje „frizirane” brojke zbog konkurencije. Time se otvaraju vrata polemikama u kojima većina smatra da Google poseduje oko 100 hiljada servera – jedna neverovatna kompjuterska snaga, u koju pobornici veruju, smatrajući da su cifre koje daje Google namerno smanjene. Ukoliko je ovo tačno, Google ima iza sebe najveći kompjuterski grid na svetu.

Najveći kompjuter

Po istraživanju firme WebSideStory, presek učinjen krajem marta pokazuje da je Google tog meseca ostvario rekordni učinak kada su u pitanju pretrage na delu Interneta koji pripada SAD: 41 odsto svih upita je obradio Google, Yahoo je drugi sa 27 odsto, dok MSN ima samo 20 odsto. Ranije je firma Nielsen/NetRatings javila da u januaru 39 odsto Internet surfera koristi Google za pretragu, dok Yahoo i MSN koriste po 30 odsto. Iste cifre od pre tri godine davale su sasvim drugačiju sliku: Yahoo je koristilo 37 odsto, dok je Google imao samo 12 odsto, iza MSN-a sa 15 odsto.

Zato ne čudi reakcija konkurencije na svaki potez Googlea. Osim najvećih (poseban tekst), svi se trude da ponude ono što i Google – Lycos je najavio da će korisnici u Velikoj Britaniji imati 1 GB za svoje e-mail sanduče. Ali, Lycosov 1 GB nije besplatan, a korisnici će plaćati mesečno oko 6 dolara.

I na kraju, čini se da je najpreciznija cifra broja računara koje ima ova firma mnogo manja: Google ima samo jedan kompjuter. I to superkompjuter, koji opslužuje milione korisnika na prost i efikasan način. Bar tako se čini jednom prosečnom korisniku.

Dušan STOJIČEVIĆ

 
Aktuelnosti u domaćim telekomunikacijama
Slučaj jednog video-snimka
Internet i njegovi korisnici
uDSL
A9
Pretraživanje Interneta preko Googlea
Šta mislite o ovom tekstu?

Kratka istorija
Mart 1995. – Moskovljanin Sergej Brin i Lari Pejdž iz Mičigena, osnivači Googlea, sreću se na univerzitetu Stenford kao kandidati za buduće doktore kompjuterskih nauka.
Od januara 1996. do decembra 1997. – Brin i Pejdž kreiraju BackRub, preteču Googleove pretraživačke tehnike.
7. septembar 1998. – osnovan Google sa sedištem u Menlo Parku, Kalifornija, u garaži sa četiri zaposlena radnika. Dvadesetčetvorogodišnji Brin i dvadesetpetogodišnji Pejdž prekinuli studije, a za osnivanje pozajmili od familije, drugova i nekih investitora milion dolara. Google obrađuje 10 hiljada upita na dan. Ime kompanije je premetnuta reč googol, koja označava broj koji se piše sa stotinu nula.
Od februara do juna 1999. – Sequoia Capital i Kleiner Perkins Caufield & Byers investiraju u Google 25 miliona dolara.
Maj, jun 2000. – Google, obrađujući 18 miliona upita dnevno, postaje najveći pretraživač Interneta. Yahoo Inc. odabrao Google za provajdera rezultata pretraga.
Mart, april 2001.- Erik Šmit, prvi čovek Novella i bivši šef tehnološkog razvoja u Sunu, postaje prvi čovek Googlea.
Novembar, decembar 2001. – Google dostiže 3 milijarde Web dokumenata za pretragu.
Januar, februar 2002. – Google otpočinje prodaju hardvera i softvera za pretragu Intraneta.
Mart, april 2002. – Google otvorio Google News beta.
Od maja do avgusta 2002. – Google otvorio kancelarije u Parizu, Londonu, Torontu, Hamburgu i Tokiju. Google i AOL potpisali pakt koji se tiče pretrage i međusobnog reklamiranja.
Septembar, oktobar 2002. – Marketinška kampanja Googlea u Velikoj Britaniji, Nemačkoj, Francuskoj i Japanu.
Novembar, decembar 2002. – Google otvorio beta verziju servisa Froogle – pretraga usredsređena na milione komercijalnih proizvoda na Mreži.
Januar, februar 2003. – Kupuje Pyra Labs, firmu koja je kreator Bloggera.
Mart, april 2003. – Kupuje firmu Applied Semantics.
Maj, Jun 2003. – Google prezentovao AdSense.
Februar 2004. – Yahoo razvija svoju tehnologiju pretrage Interneta i prestaje da se oslanja na Google.
31. mart 2004. – Google najavljuje besplatni e-mail servis Gmail. Ovaj potez je načinjen zbog narasle konkurencije, pre svega Yahooa i Microsofta.
29. april 2004. – Google najavljuje prodaju deonica u vrednosti od 2,718 milijarde dolara na javnoj aukciji.D.S.
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera