![]() | ![]() |
![]() |
| ![]() |
| ||||||||||||||||||
Vikimedija Srbije
Upoznajte se sa projektima čiji je zadatak da edukuju, sačuvaju i učine dostupnom srpsku kulturu na webu
SK: Kakvi su projekti u toku, šta planirate u narednom periodu? Vikipedijanci: U toku je takmičenje pod nazivom „Wiki Loves Monuments”, koje ima za cilj prikupljanje fotografija spomenika kulture Srbije. Svi zainteresovani učesnici mogu se detaljnije upoznati sa projektom na adresi wlm.
Predstoji nam i edukativni program, koji podrazumeva uvođenje Vikimedijinih projekata u obrazovne institucije, i to kao jedne od platformi za učenje i širenje naučenog. Postoji još nekoliko zanimljivih projekata, o kojima ćemo naknadno obaveštavati javnost. SK: Šta neko može da uradi da bi i sam postao član udruženja Vikimedija Srbije?
Potrebni su nam volonteri svih profila. Postoji veliki broj ideja i mogućnosti za projekte, za čije nam izvođenje nedostaje ljudstva. Posebno nam nedostaju stručnjaci za pravo i ekonomiju, ali su zaista svi ljudi dobre volje dobrodošli da nam se pridruže. SK: Koliko vikipedijanaca ima u Srbiji? Kako neko može da počne da uređuje domaću verziju Vikipedije? Vikipedijanci: Teško je dati precizne podatke o broju vikipedijanaca u Srbiji. Mnogi korisnici koji uređuju Vikipediju na srpskom nisu iz Srbije, a istovremeno mnogi vikipedijanci iz Srbije uređuju Vikipedije na drugim jezicima. Sve što je potrebno da bi neko počeo da uređuje jeste da na bilo kom članku koji bi hteo da unapredi klikne na dugme ’Uredi’, da upiše svoje izmene, i zatim klikne na dugme ’Sačuvaj stranicu’. Snimljene izmene odmah će biti vidljive. Nije neophodno čak ni otvaranje naloga da bi se započelo sa uređivanjem. SK: Kakva pravila postoje po pitanju menjanja sadržaja i objavljivanja promena? Vikipedijanci: Pored opštih zdravorazumskih pravila kao što su pristojno ponašanje i uljudnost, Vikipedija ima niz pravila i smernica nastalih sa ciljem razvijanja kvalitetne i tačne enciklopedije. Najznačajniji su principi proverljivosti i neutralnosti. Proverljivost znači da bi svaka činjenica trebalo da bude potkrepljena odgovarajućom referencom (pozivanjem na odgovarajuću literaturu). Neutralnost znači da sve relevantne tačke gledišta treba da budu predstavljene na neutralan (nenavijački) način, i da se čitaocu ne nameće sud, već da mu se ostavi da na osnovu predstavljenih činjenica sam izvede svoje zaključke. Novi vikipedijanci mogu da konsultuju naše stranice sa dokumentacijom i pomoći (goo. SK: Koliko se Vikipedija koristi u Srbiji, koliko članaka ima? Vikipedijanci: Iz Srbije se na Vikipedijama na svim jezicima mesečno pregleda 30 miliona stranica. U proseku svaki korisnik interneta iz Srbije pregleda po devet, što je iznad svetskog proseka od sedam stranica po korisniku interneta. Prema jezicima, 55 odsto poseta iz Srbije završi na engleskoj Vikipediji, 23 na srpskoj. Obrnuto, Vikipedija na srpskom jeziku ima 71 odsto poseta iz Srbije, devet iz Bosne, po tri iz Crne Gore i Makedonije itd. Globalno, Vikipedija na nešto više od 280 jezika ima blizu 23 miliona članaka, koji pokrivaju više od osam miliona tema. Vikipedija na srpskom jeziku trenutno ima 164.000 članaka. Najbolje su pokrivene biografije, geografija i istorija, ali iz svih oblasti nauke i kulture pokriveni su barem osnovni pojmovi. Uvek je dobrodošla pomoć iz svih oblasti. SK: Možete li nam reći nešto o donacijama? Koliko ima naših ljudi koji su donirali Vikimediju? Možete li da podelite sa nama taj iznos? Vikipedijanci: Zadužbina Vikimedija je u procesu prikupljanja novca za period 2010/2011. godine iz Srbije imala 125 donatora koji su donirali 3421 dolar. Drugim rečima, na skali od 213 zemalja, Srbija je na 75. mestu, što je u skladu sa bruto nacionalnim proizvodom zemlje po glavi stanovnika. Vikimedija Srbije se ne finansira iz ovog izvora, već donacijama unutar Srbije i sredstvima za pojedinačne projekte. Svi oni koji žele da pomognu Vikimediji Srbije i našim projektima mogu donirati novac na naš račun prema upustvima sa strane rs. SK: Da li se za Vikipediju može reći da najznačajnija tekovina interneta i informatičkog društva? Vikipedijanci: Vikipedija je pre svega najveća enciklopedija u istoriji čovečanstva. To je najveći i verovatno najbolji primer masovnog saradničkog projekta kakav omogućava jedino internet. Kao šesti najposećeniji sajt na svetu (prvih pet su komercijalni sajtovi), Vikipedija nesumnjivo spada u najznačajnije tekovine interneta. SK: Možete li našim čitaocima objasniti šta je Creative Commons licenca, te koje su njene prednosti? Da li je ona usklađena sa srpskim zakonodavstvom? Vikipedijanci: Creative Commons je skup licenci koje omogućavaju autoru da zaštiti svoja autorska prava, a da istovremeno omogući i da njegovo autorsko delo dopre do što šireg auditorijuma. Autor iz skupa licenci bira one elemente koji mu najviše odgovaraju. Na primer, može da dozvoli ili zabrani preradu svojih dela, da odobri ili zabrani korišćenje u komercijalne svrhe, da insistira na tome da se eventualna izvedena dela objave pod istom licencom i tako dalje. Postupak biranja licence i licenciranja dela veoma je jednostavan, traje svega nekoliko minuta i sve se može obaviti na sajtu creativecommons.org/choose/. Creative Commons licenca je „lokalizovana” (usklađena) sa zakonodavstvom Republike Srbije. Vikimedija Srbije je sa svojom pravnom savetnicom Nevenkom Antić (Creative Commons Serbia Legal Project Lead), prema ugovoru s Creative Commonsom, nosilac Creative Commons projekta za Srbiju: goo. SK: Koliko su ostali viki projekti zastupljeni, posećeni i razvijeni u Srbiji (viki vesti, viki knjige, rečnik, citati i drugo)? Vikipedijanci: Pored Vikipedije, najveći Vikimedijin projekat na srpskom jeziku su Vikivesti, koje su među najaktivnijim i najažurnijim jezičkim projektima Vikivesti. Iza Vikivesti na srpskom jeziku stoji mala, ali vrlo vredna zajednica urednika, a podršku im pruža i novinska agencija Beta, koja je omogućila da njene agencijske vesti prenosimo pod slobodnom licencom na Vikivestima. Vikizvornik je još jedan od projekata, koji se sve više razvija. Reč je zbirci tekstova čija su autorska prava istekla ili nisu ni postojala. Zajednica ulaže napore da nabavi što više slobodnih dokumenata i tekstova. Mnogobrojna dela domaćih i stranih autora nalaze se u ovoj zbirci. • • • Na kraju razgovora, vikipedijanci su s nama podelili još jednu zanimljivu činjenicu – mnogi od njih su se s Vikipedijom prvi put sreli posle prvog domaćeg članka o ovoj enciklopediji, koji je objavljen u „Svetu kompjutera” oktobra 2003. godine. Ivan VESIĆ |
| ||||||||||||||||||||
![]() | |
![]() | ![]() |
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |