![]() | ![]() |
![]() |
| ![]() |
| |||||||||||||||
Beskontaktno plaćanje u Srbiji
Banca Intesa i Visa uvode HCE tehnologiju
Dve vodeće kompanije u svetu platnih kartica, makar kada su beskontaktna plaćanja u pitanju, su Visa i MasterCard. Njihovi sistemi beskontaktnog plaćanja, payWave i PayPass, već neko vreme su prisutni čak i kod nas. No, šireći nove tehnologije i kombinujući ih sa internet plaćanjima nastali su i Virtual Cards, Master Pass, Verified by Visa, MasterCard SecureCode... Naravno, kompanije koje se bave platnim karticama žive od provizije na svaku obavljenu transakciju i sanjaju o potpunom ukidanju gotovog novca. U svom biznisu primorane su da dele profit sa drugim učesnicima – bankama koje izdaju njihove kartice klijentima, procesorima koji obrađuju transakcije i onima koji poseduju i održavaju POS terminale tj. uređaje kroz koje se kartice „provlače”, ubacuju ili bežično očitavaju. U celom tom procesu, od kada su se umešali internet i mobilni uređaji, neki IT igrači pokušavaju da nađu svoje mesto u zaradi od svake transakcije. Apple, Google i Samsung, kao tri najveća igrača na polju mobilnih telefona danas u svetu, su svakako među njima. Apple je prošle godine predstavio svoj Apple Pay koji omogućava plaćanje putem NFC tehnologije na PayPass, PayWawe i ExpressPay (AmericanExpress) terminalima. Google je svoj Wallet demonstrirao još 2011. godine, a upravo radi na poboljšanju svog serivsa kako bi parirao Appleu.
Ovih dana Banca Intesa, u saradnji sa Intesa Sanpaolo Card i Visa, u Srbiju uvodi tehnologiju beskontaktnog plaćanja putem mobilnog telefona zasnovanu na HCE (Host Card Emulation) tehnologiji. Ova usluga se uvodi po prvi put u Centralnoj i Istočnoj Evropi i još uvek je retka u svetu, a biće dostupna do kraja godine korisnicima Visa Inspire platne kartice koji imaju Android uređaj minimalne verzije 4.4. Ujedno, uvešće se i NFC stikeri za sve koji ne ispunjavaju ove zahteve, ali to već ne predstavlja novinu na tržištu. Zanimljivo je da se ova najava poklopila sa otvaranjem regionalne kancelarije kompanije Visa u Beogradu. Zaista je lepo i dobro da će ova napredna tehnologija zaživeti u Srbiji. Pogledajmo kako kako to može da izgleda na sâmim prodajnim mestima. Kada su platne kartice masovno zaživele nakon 2000. godine, aktuelno je bilo magnetno očitavanje i potpis korisnika na slipu. Uskoro su se pojavile kartice sa čipom zaštićene PIN-om. Sećam se da sam dugo vodio bitku sa trgovcima da slip nije neophodno potpisivati ukoliko je kartica očitana pomoću čipa i ukucan PIN. Nakon dugog vremena, na slipu je počeo da se pojavljuje tekst „Nije potreban potpis” i moji problemi su polako, ali sigurno, nestajali. Mada, i dan danas značajan procent prodavaca pita da li ću ja da ukucam PIN ili da ga njima saopštim ukoliko je kabl od POS terminala kratak... Tako je bilo sve do pojave beskontaktnog plaćanja. No, trgovci koji su dobili NFC terminale najčešće nisu prošli obuku za ovaj vid plaćanja. Više puta sam kao korisnik obučavao prodavce koji su bili dobre volje da probaju novi sistem. No, većina njih nije spremna na to. Ili me gledaju bledo kada pomenem „Pej pas” ili kažu da to ne radi. Ne samo da se navike prodavaca sporo menjaju već često i sama pozicija NFC terminala uopšte nije dobra da bi sam korisnik očitao karticu. Ako na prodajnom mestu insistiram na NFC očitavanju, a ono iz nekog razloga ne uspe, odmah osetim blagi prezir prodavca što ga maltretiram... Zanimljivo je da veliki lanci robe široke potrošnje mnogo polažu na evidentiranje vrste kartice, često i upisivanje poslednje četiri cifre kartice pre nego što se kartica očita. Zbog toga vam prodavci uzimaju karticu iz ruke čak iako želite da je beskontaktno očitate. E, sad zamislite da je umesto kartice telefon sa nekom aplikacijom na sebi. Da li ćete telefon dati u ruke prodavcu da pokuša da prepiše vrstu kartice i četiri poslednje cifre? Zamislite tek jurenje pozicije magnetnog čitača tamo negde iza tezge jednog dana kada proradi Samsung Pay. Ako kojim slučajem ipak date svoj dragi preskupi telefon u ruke prodavca, nadajte se da se neće desiti neko ispadanje iz ruke i neki „krc” zvuk jer u tom slučaju samo možete da se nadate da je u pitanju kičma. Dušan DINGARAC |
| |||||||||||||||||
![]()
|
![]() | |
![]() | ![]() |
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |