![]() | ![]() |
![]() |
| ![]() |
| |||||||||||
„Besplatan internet” za treći svet
Dve trećine svetskog stanovništva nema pristup internetu, samo u Indiji – milijardu ljudi. Google i Facebook žele to da promene
Na svetu trenutno postoje dva velika projekta „besplatnog interneta” koja dolaze iz kancelarija velikih i moćnih rivala – Googlea i Facebooka. Google na svom projektu, zasnovanom na balonima, radi od 2013. godine i nedavno je sistem uspešno pušten u komercijalni rad. Facebook je takođe 2013. godine krenuo u sopstveni razvoj, ali daleko ambicioznije, jer uključuje i lansiranje satelita i dronove na solarno napajanje.
Sa najvišeg mesta, iz Palate Ujedinjenih nacija, obratili su se prošlog meseca Bil Gejts i Mark Zakerberg, izlažući kako će deo svog bogatstva da posvete iskorenjivanju siromaštva – jedan od načina je prosvećivanje, obrazovanje, a to znači – svima univerzalni pristup internetu do 2020. godine. Ne možemo da ne zastanemo kada ovako altruističke porive čujemo od predstavnika kompanija koje su bile odgovorne za odavanje ličnih podataka i njihovo stavljanje na raspolaganje službama SAD.
Možda je ovo početak još jedne trke za osvajanjem svemira: Google i Ilon Mask, zatim OneWeb i saradnji sa Virgin Galacticom (kompanija Ričarda Brensona), Facebook i Microsoft. Konačni cilj: prilika da se na ovaj ili onaj način proda pristup internetu za preko tri milijarde ljudi koji još uvek nemaju pristup. Google i baloni
Baloni su sačinjeni od lake plastične folije, blago napunjeni helijumom, obezbeđuju internet korisnicima na tlu dok proleću iznad nošeni vetrom. Veza bi trebalo da se sličnog kvaliteta kao ona koju pruža bežični mobilni internet treće generacije (3G). Svaki balon može da obezbedi internet za područje oko 40 kvadratnih kilometara, dok pristupačnost terena nije problem.
Baloni se nalaze na oko 20 kilometara nadmorske visine, dakle iznad svih avionskih komercijalnih letova i van dometa meteoroloških prilika. Baloni se napajaju uz pomoć solarnih ploča veličine karata za igranje, koje vise i za četiri sata prikupe dovoljno energije za čitav dan (puneći litijum-jonske baterije koje rade kada nema sunca). Signal se šalje sa posebnih stanica sa zemlje ka balonima, koji taj signal međusobno prenose drugim balonima; na tlu signal mogu da hvataju posebne spoljašnje antene i telefoni. Oblast u kojoj se baloni nalaze nije pod jurisdikcijom pojedinačnih zemalja i njihove regulative. Signal putuje u područje za koje ne treba dozvola, pa Google neće morati da prolazi kroz dugotrajne i skupe procedure za dobijanje licenci za bežične komunikacije. U stratosferi postoje različiti nivoi prilično ujednačenog strujanja vetra, koja se razlikuju u svojem smeru i brzini. Baloni se pozicioniraju na svoja mesta tako što se (softverski) podižu ili spuštaju – kako bi se našli u sloju sa željenim kretanjem. Na taj način bi se baloni kretali sa vetrom, održavajući međusobno rastojanje. Životni vek balona u stratosferi je oko 100 dana. Posle toga balon se prazni i kontrolisanim spuštanjem vraća na zemlju. Za svaki slučaj, svaki balon ima padobran koji se otvara ako brzina pada postane prevelika. Na duži rok cilj je da se na južnoj hemisferi napravi prsten balonima oko planete. Otuda, sledeća faza projekta biće let 300 balona u prstenu na 40. paraleli južno od Novog Zelanda, preko Australije, Čilea, Urugvaja, Paragvaja i Argentine. Baloni za međusobni prenos podataka koriste nelicencirani deo opsega (2,4GHz i 5,8GHz), dok sa zemaljskim korisnicima koriste signal u 4G (LTE) delu frekventnog opsega. Zbog toga su neophodna partnerstva sa mobilnim kompanijama, kako bi se deo željenog opsega podelio. Na taj način bi, navodi Google, 4G telefoni mogli direktno da se povežu sa mrežom balona. Google nigde ne navodi konkretne brzine, kao ni latencu, što je posebno bitno za servise kao što je VoIP (responzivnost, niski ping). Svaki podatak sa udaljene lokacije najpre treba da dođe do balona, prođe kroz mrežu balona, dok ne stigne do balona koji u tom trenutku razmenjuje podatke sa zemaljskim serverom, potom prođe kroz Googleov proxy i uključi se na globalnu mrežu. Facebook i mobilni operateri Facebookov projekat internet. Iako se projekat internet.org vezuje za Facebook, u njegovo osnivanje je direktno uključeno još šest kompanija: Samsung, Ericsson, MediaTek, Opera, Nokia i Qualcomm. Za nepunih godinu dana, internet.org pokrio je deset država Afrike, zatim Kolumbiju i Boliviju u Južnoj Americi, dok su u Aziji pokriveni Indija, Pakistan, Bangladeš i Filipini. Zanimljiva statistika kaže da se 65% Nigerijaca slaže sa tvrdnjom „Facebook je internet”, dok je taj procenat u SAD svega 5%. Internet.org usluga besplatnog interneta za sada se nudi samo preko partnerskih mobilnih kompanija; dronovi i sateliti su buduća faza. Dakle, internet mogu da dobiju ljudi koji se nalaze u dometu baznih stanica, i to onih novije generacije (brži prenos podataka). Dalje, ne nudi se slobodan i neograničen pristup celom vebu već izabranim servisima koji ispunjavaju dva osnovna uslova: da donose korist (informacije o bolestima, zapošljavanju, ishrani) i da su „laki”, odnosno da se bez problema otvaraju na mobilnom telefonu. Facebook navodi kako on za uslugu ništa ne plaća operaterima, odnosno da nema nikakve razmene novca. Operateri korist mogu da dobiju kada korisnici sa besplatnog Free Basics neta pređu na plaćeni, puni mobilni net. Facebook je objavio da neće imati svoje reklame, ali da njegovi partneri (koji pružaju Free Basics servise) to mogu da čine, odnosno da koriste svaki poslovni model. Pošto je Free Basic platforma namenjena telefonima, jeftinijim, sporijim uređajima i sporom internetu koji se pruža, oni koji žele da ponude svoje servise moraju da isključe prikazivanje video-zapisa i velikih slika, da isključe Flash, Java aplete, kao i JavaScript. Svaki fajl veći od 1 MB biće „isečen”. HTTPS je podržan. Internet.org je kritikovan zbog ograničavanja usluga kojima se može pristupiti preko smartfon aplikacije – zasad uglavnom zdravstvenim i finansijskim instrumentima i, naravno, Facebooku. Navode da se time potire princip neutralnosti interneta i privatnosti – Facebook odlučuje o ponuđenim servisima i svi podaci idu preko Facebook proxya. Najveća društvena mreža planira da iduće godine u orbitu pošalje satelit koji će doneti internet u afričke domove. Facebook se u ovom projektu udružio sa francuskom kompanijom Eutelsat, pomoću koje će pokrenuti satelit i time obezbediti pristup globalnoj mreži ljudima u podsaharskoj Africi. Ivan OBROVAČKI |
| |||||||||||||
![]() | |
![]() | ![]() |
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |