![]() | ![]() |
![]() |
| ![]() |
| ||||||||||
Plextor PX-760A/SA
Tranicionalno zasnovani na Sanyoovim čipovima za upravljanje i digitalnu obradu signala, ova dva Plextora u sebi imaju čipove sa oznakom LC897496K koji omogućavaju brzine snimanja od 16x za DVD±R, 12x za DVD±RW, 5x za DVD-RAM i 8x za dvoslojne medije. Ovde se ujedno krije i par neočekivanih novina koje ovi uređaji nude: rezanje DVD±R medija brzinom 18x, kao i rezanje dvoslojnih +R medija brzinom 10x. Uprkos postojećim mogućnostima čipa, Plextor i dalje ne podržava rad sa DVD-RAM medijima, a podrška takođe (i očekivano) izostaje i kada su u pitanju egzotični formati zapisa na medijima.
Iako rezači sa SATA interfejsom ne predstavlju novost, još uvek se mogu smatrati izuzetno retkim zverkama, mada ih u budućnosti možemo očekivati sve više. Razlog tome je postepeno napuštanje već više od 20 godina starog ATA interfejsa, koje se oslikava u činjenici da Intelov čipset 965 nema ugrađenu podršku za ove uređaje. Iako Intel važi za pokretača industrije, inovatora i uopšte proizvođača koji postavlja standarde, mnogi misle da je izostavljanje ugrađene podrške za ATA pomalo ishitreno. Naravno, napuštanje ATA standarda se očekuje i krajnje je poželjno, ali kao ni svaka druga promena u industriji, ni ova se neće desiti preko noći. Sa stanovišta korisnika DVD rezača, najveća beneficija koju SATA donosi jeste urednije kabliranje unutar računara, što je ujedno i najkorisnija „SATA stvar” kada su u pitanju kućni i kancelarijski računari. No, da se vratimo na najbitnije mogućnosti ova dva uređaja. Kao što smo već pomenuli, brzina rezanja DVD±R medija je povećana na 18x, a brzina rezanja dvoslojnih DVD+R medija na 10x, tako da je PX-760 u jednom potezu na papiru oborio dva brzinska rekorda. Kada je rad sa CD medijima u pitanju, podržane su brzine do 48x, što PX-760 smešta među najbrže CD rezače na tržištu. Radi obezbeđivanja pouzdanosti upisa podataka na medije, Plextor je u modele iz ove serije implementirao i nekoliko algoritama, među kojima je najzanimljiviji Autostrategy. Naime, kada se radi o strategiji upisivanja podataka na medij, odnosno izbora snage lasera, brzine upisivanja podataka i slično, rezači se oslanjaju na podatke o medijima koji su smešteni u firmver uređaja. Autostrategy omogućava kreiranje strategije narezivanja za maksimalno 31 vrstu medija koji se ne nalaze u bazi podataka firmvera, što je moguće raditi automatski (pri narezivanju medija), ili na zahtev, pri čemu korisnik može da bira između temeljne analize medija nakon koje on postaje neupotrebljiv, ili brze analize. Pored Autostrategyja, PX-760 poseduje i PoweRec za dinamičku optimizaciju snage lasera pri rezanju i VariRec za fino podešavanje snage lasera radi povećanja kompatibilnosti audio medija sa običnim CD plejerima. Od ostalih algoritama i tehnologija, vredi pomenuti i sledeće. GigaRec omogućava smeštanje jednog gigabajta podataka na CD medije, ili iskorišćavanje svih 700 MB za smeštanje manje količine podataka uz veću pouzdanost, zatim SecuRec kojim je moguće šifrovati podatke na mediju i time ih zaštiti od neovlašćenog pristupa i PlexEraser kojim je moguće uništavanje podataka na mediju ponovnim upisivanjem preko njih. Uključivanje i isključivanje navedenih mogućnosti vrši se pomoću programa PlexTools koji se isporučuje uz uređaje. Pošto smo ovaj softver ranije opisivali, ukratko ćemo se podsetiti da omogućava korišćenje svih funkcija uređaja, podešavanje svih parametara rada uređaja te uključivanje pojedinih režima rada kao što su Silent u kom su brzine čitanja, pisanja i otvaranja i zatvaranja fioke ograničene kako bi uređaj pravio manje buke, ili SpeedRead koji omogućava postizanje maksimalnih brzina pri čitanju, čime se povećava buka koju uređaj pravi, ali i rizikuje oštećenje uređaja ukoliko mediji nisu dobro izbalansirani. Takođe, PlexTools nudi i svojevrstan skup dijagnostičkih funkcija kojima se mogu proveriti kvalitet medija i performanse samog uređaja. Kada je čitanje medija u pitanju, PX-760 je uspeo da izađe na kraj sa gotovo svim medijima koje smo mu servirali, iako je to često zahtevalo obaranje brzine čitanja na 2x. Maksimalna brzina čitanja je po defaultu ograničena na 12x, mada je uključivanjem SpeedRead režima moguće postići i 16x pri čemu uređaj postaje izuzetno bučan usled vibracija samog medija. Za potrebe brzog ripovanja CD i DVD medija, poželjno je isključiti RipLock jednostavnim pritiskom na taster za otvaranje fioke u trajanju od 3 sekunde dok u uređaju nema medija. Kada je rezanje u pitanju, primetili smo da je PX-760 naklonjen +R medijima. Upis podataka brzinom 18x smo, uprkos deklarisanoj podršci za oba standarda, uspeli da koristimo samo na „plusevima”, dok su „minusi” bili ograničeni na standardnih 16x. Takođe, primetili smo da pri rezanju „minusa” oba modela troše više od jednog minuta na Lead-In, ali to je rešeno jednostavnim flešovanjem uređaja verzijom firmvera 1.04 (za vreme pisanja teksta pojavila se i verzija 1.05). Vreme rezanja medija brzinom 18x je tek nešto preko 5 minuta. Kada su dvoslojni mediji u pitanju, PX-760 je pristao da sve „pluseve” reže brzinom 10x što je vreme rezanja smanjilo na oko 16 minuta. Treba napomenuti da mediji koji su deklarisani na brzine 18 x (jednoslojni) i 10x (dvoslojni) još uvek ne postoje na tržištu, već se radi o medijima deklarisanim na standardnih 16x, odnosno 8x. Šta reći za kraj? Značajnih razlika između ova dva modela zaista nema. Prednosti SATA interfejsa kada su DVD rezači u pitanju zaista se svode samo na jednostavnije kabliranje. Brzina komunikacije sa računarom praktično je ista kod obe varijante. Pojavu Plextorovog SATA rezača za sada možemo smatrati vesnikom neizbežne promene koja će se dogoditi u skoroj, ali ne previše bliskoj budućnosti. Što se utisaka tiče, jednostavno rečeno – Plextor je Plextor. Uređaji ovog proizvođača namenjeni su profesionalnoj upotrebi kada je neophodno bezbedno narezati podatke iz prvog puta i pročitati ih sa medija koji su čuvani u ko zna kakvim uslovima, ili jednostavno napraviti pozdanu rezervnu kopiju medija koji su na neki način zaštićeni od umnožavanja. Mogućnost prilagođavanja širokom spektru kvaliteta medija i te kako je korisna, ali s obzirom na cene kvalitetnih medija, kao i na cenu konkurentskih uređaja ove vrste, treba se zapitati da li zaista treba kupiti DVD rezač koji košta više od 120 evra? Kad smo kod toga, da li bi trebalo kupovati i rezače skuplje od 60 evra, ako takvih uopšte i ima? Bojan ŽIVKOVIĆ | |||||||||||||
![]()
|
![]() | |
![]() | ![]() |
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |