![]() | ![]() |
![]() |
| ![]() |
| ||||||||||
Toshiba H802A
Pošto smo u broju 7/2007 imali prilike da vam uz opis LaCieovog d2 eksternog Blu-Ray rezača opišemo i najznačajnije osobine BD standarda, odlučili smo da u ovom broju posvetimo pažnju rivalskom standardu poznatijem kao HD DVD. Razvijen od Toshibe i NEC-a, ovaj format je zamišljen kao nadogradnja postojećeg DVD-a. U početku je nosio naziv Advanced Optical Disc, ali je DVD Forum ubrzo usvojio ovaj format kao HD naslednika DVD-a i preimenovao ga. Podršku ovom standardu obezbedili su Toshiba, HP, NEC, Sanyo, Microsoft, RCA, Kenwood, Intel i Memory-Tech Corporation, objedinjeni u HD DVD Promotion Group sa još manjih firmi. Od izdavača HDTV sadržaja, ovaj format ekskluzivno podržavaju Universal Studios, Paramount Pictures, The Weinstein Company i First Look Studios zajedno sa studijima u njihovom vlasništvu, dok veliki broj kuća plasira svoja izdanja na oba formata. Tehnologija S tehničkog aspekta, sličnosti između HD DVD i BD formata ima zaista malo. Izuzev prečnika medija koje koriste i činjenice da oba svoje postojanje duguju plavoljubičastom poluprovodničkom laseru talasne dužine oko 405 nm, ova dva formata se dijametralno razlikuju. Sa prvom uočljivom razlikom je najverovatnije upoznat svako ko se ikada zainteresovao za vesti iz ovog polja – u pitanju je razlika u kapacitetima. Za razliku od standarda BD čiji mediji imaju kapacitet od oko 25 GB po sloju, HD DVD svojim korisnicima nudi svega 15 GB po sloju. Na prvi pogled, ovaj hendikep čini HD DVD nedostojnim naslednikom DVD-a. Međutim, manji kapacitet može se posmatrati i kao mudri kompromis između kapaciteta, cene proizvodnje i pouzdanosti kako medija, tako i uređaja. Naime, BD mediji imaju debljinu od 1,1 mm, a zaštitni sloj debeo je svega 0,1 mm. Ovo je BD-u omogućilo bolje fokusiranje lasera, što za posledicu ima gušći zapis na samom disku pa samim tim i veći kapacitet. Međutim, ovakav pristup izrodio je i jedan bitan problem – i mediji i glava uređaja su osetljivi na oštećenja usled kontakta, a i njihova prozvodnja je skuplja jer zaštitni sloj mora da bude tvrđi. HD DVD je strukturu medija nasledio od DVD-a. Zaštitni sloj medija ima debljinu 0,6 mm dok debljina celog medija iznosi oko 1,2 mm. Pošto je zaštitni sloj deblji, laser se ne može toliko precizno fokusirati pa je gustina podataka na mediju manja i to za posledicu ima manji kapacitet. Međutim, proizvodnja medija je jeftinija, jer se dobrim delom mogu koristiti postrojenja i tehnologije korišćene za pravljenje klasičnih DVD medija. Mediji Kada su u pitanju vrste medija koje koristi HD DVD, kao i kod standarda DVD i BD postoje mediji prečnika 12 cm i 8 cm, sa jednim, dva, pa i više slojeva. Standard HD DVD je prvi stavio dvoslojne medije u upotrebu i time je u velikoj meri ublažio svoju osnovnu manu u poređenju sa BD-om, koji je u praksi još uvek ograničen na jednoslojne medije. Toshiba je na ovogodišnjem CES-u (Consumer Electronics Show) prikazala medije kapaciteta 17 GB po sloju kao i troslojne medije kapaciteta 51 GB, što HD-DVD stavlja rame uz rame sa rivalom. Što se tipova medija tiče, zasad su završene specifikacije za HD DVD-ROM i HD DVD-RW medije, dok se izrada specifikacija za HD DVD-R i HD DVD-RAM medije (20 GB po sloju) bliži kraju. Međutim, to nije sve. HD DVD predviđa i postojanje dva hibridna formata medija, kao i standard za HDTV sadržaje na klasičnim DVD medijima. Prvi format je jednostavni dvostrani Combo disk koji je s jedne strane običan DVD, a s druge HD-DVD, a pri tom obe strane mogu biti dvoslojne. Na ovaj način se na jednom mediju može naći isti sadržaj u SD i u HD varijanti, što omogućava njegovu reprodukciju na postojećim plejerima, bez potrebe za ponovnom kupovinom izdanja u slučaju nabavke HD uređaja. Sličnu namenu ima i troslojni Twin disk, koji može imati po izboru dva HD DVD uz jedan DVD sloj ili obratno. Standard za HD sadržaj na klasičnom DVD mediju nosi naziv 3x DVD i predstavlja krajnje interesantan koncept. Naime, na jedan običan DVD medij može da stane do 85 minuta materijala u rezoluciji 1080p sa bitrejtom od 13 Mbit/s. Pošto su ovi mediji krajnje jeftini i mogu se koristiti u običnim DVD uređajima, pogodni su za izdavanje kratkih obrazovnih filmova kao i upotrebu u kućnoj video produkciji. Sadržaj Od fajl sistema, HD DVD podržava praktično sve fajl sisteme, među kojima su najbitniji ISO9660 sa svim svojim ekstenzijama i UDF, koji se na ovom formatu koristi u verziji 2.5. Kada je u pitanju sadržaj, HD DVD predviđa smeštanje CIF i SDTV, kao i HDTV video formata u svim rezolucijama uz upotrebu formata MPEG2 za SDTV, odnosno formata VC-1 i AVC za HDTV. Ton se može kodirati sa 24 bita, frekvencijom od 192 kHz za dva kanala, odnosno 96 kHz za osam kanala. Format tona može biti PCM, Dolby Digital AC-3, Dolby Digital EX, DTS, Dolby Digital Plus and Dolby TrueHD, dok se na mediju može naći i još jedan tonski zapis koji može biti DTS-HD High Resolution Audio ili DTS-HD Master Audio. Kao i BD, i HD DVD na sebi može imati i interaktivne sadržaje. Format interaktivnih sadržaja se u ovom slučaju zove HDi i zasniva se na postojećim web standardima HTML, XML, CSS, SMIL, and ECMAScript (JavaScript), čime nudi jednostavnije kreiranje prilagođeno web developerima i dizajnerima. Digitalna prava Kada je DRM u pitanju, kao i BD, HD DVD koristi AACS. Ovaj sistem zasnovan na kriptografiji onemogućava reprodukciju sadržaja na uređajima za koje ne postoje kriptografski ključevi. AACS je od svog nastanka više puta uspešno razbijen, a moguće ga je i premostiti programima kao što je Any-DVD HD. Za sprečavanje kopiranja, HD DVD koristi sistem pod imenom Volume Identifiers koji je zasad, poput BD-ovog ROM-Marka, prilično težak za kopiranje. • • • Kada se svi podaci uzmu u obzir, uprkos manjem kapacitetu medija, HD-DVD predstavlja ozbiljnog konkurenta za format budućnosti. Potpuna podrška za DVD standard koju ovaj format nudi čini HD DVD pogodnim formatom za prelazni period, dok širok spektar medija omogućava pogodniju gradaciju kapaciteta i cena kako bi se zadovoljile potrebe korisnika. Sličnost sa postojećim DVD-om ima za posledicu i nižu cenu proizvodnje medija i uređaja, ali i jednostavniji i jeftiniji prelazak izdavača na novu tehnologiju. Rat između standarda BD i HD-DVD još uvek traje i obaranje cena je u toku. Na svu sreću, nas krajnje korisnike to ne mora da brine. Kada se slegne prašina, kupićemo jedan od uređaja koji podržava oba standarda. Bojan ŽIVKOVIĆ | |||||||||||||
![]()
![]()
|
![]() | |
![]() | ![]() |
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |