![]() | ![]() |
![]() |
| ![]() |
| |||||||||||||||||
Nova mašina za pretragu Weba
Jedan od mnogih ili...
Međutim, Google je jedan – u dobru i zlu. To ipak ne sprečava neke ljude da pokušaju da mu ospore titulu neprikosnovenog. Poslednjih godina videli smo rast (i propast) brojnih internet pretraživača. Svaki od njih imao je neko „ali”, uz koje je išlo „Google je i dalje bolji”. Svaka čast interesantnim idejama, ali džaba sve to kada je najjednostavnije rešenje često najbolje. Daleko da su moćni algoritmi pretraživanja kompanije Google jednostavni, ali krajnji ishod je baš onakav kakav korisnici žele da vide. Konkurenti kažu da je to stvar navike, da su korisnici „hipnotisani” Googleovim rezultatima i da je problem samo u odvikavanju. Ako pruže priliku nekoj alternativi, brzo će uvideti prednosti. To, međutim, jednostavno nije tačno. Svakako je teško odreći se navika, ali svi znamo da se u svetu internet usluga veoma lako prelazi na bolje rešenje. Uostalom, Google nikog nije prisilio da gugla, ljudi su sami to počeli, jer su želeli u samom vrhu svojih nalaza imdb. Ignorisanje spama
Najpre, postoji jedan negativan trend čijem je jačanju Google doprineo, doduše nenamerno. Reč je o sadržajima nastalim u takozvanim „content” farmama. To su tekstovi očajnog kvaliteta, šljam koji preplavljuje Web. Uprkos slabom kvalitetu, efekat je ogroman. Iako je SEO nešto što treba da pomogne prezentaciji sa kvalitetnim sadržajem da bude „pronalažljiva”, ovde se te metode koriste za stvaranje kvazijezika očajnog stila pisanja, koji je namenjen više mašinama nego ljudima. U Americi je to već unosan biznis, a internet trendovi koji se tamo rode, vremenom stignu i do nas. Prednjači Demand Media sa više od 4000 raznih sadržaja dnevno. Piše se o temama koje su najtraženije na Googleu. Kvalitet je očajan, ali je SEO na najvišem nivou. Ovo svakako utiče na pad kvaliteta rezultata u internet pregledačima kao što je Google. Blekko, s druge strane, koristi ljudske resurse, tj. urednike koji imaju zadatak da identifikuju spam sajtove, što rezultuje njihovim izbacivanjem iz indeksa. Tekstove kompanije Demand Media na Blekku nećete ni videti. A šta je sa kvalitetom? U većini slučajeva Google je ipak bolji – tamo ćete jednostavno ignorisati spam, jer će se u vrhu naći i relevantni rezultati. Blekko je, inače, najviše pažnje posvetio oblastima kao što su sport, fitnes, zdravlje, medicina, baštovanstvo, kućni radovi, dakle svim onim oblastima gde content farme zagađuju Internet. /tag – nova dimenzija pretraživanja Ključna „prodajna tačka” Blekka ogleda se u slashtag pretraživanju. Ono, ako dobro vladate engleskim jezikom, zaista olakšava život – kada vas zanimaju konkretni izvori i, pre svega, kada ste toliko alergični na određene sadržaje da ne želite da ih vidite ni kao rezultat u internet pretraživaču. Na primer, zanima vas pisanje liberalnih medija o papi ili bivšem predsedniku Amerike Bušu. Dovoljno je da ukucate ključnu reč (Pope Benedikt ili Bush) i odgovarajući slashtag, u ovom slučaju „/liberal”. Budite uvereni da ako ovo uradite, „obrisaćete” FOX News iz postojanja – Blekko će pretražiti samo one sajtove koji su okarakterisani kao liberalni. Sistem je još precizniji od prostih vrednosnih klasifikacija. Unošenje pojma sa slashtagom „/news-tv” rezultovaće samo nalazima vezanim za televizije i novinske agencije. Ako, na primer, unesete „Swine Flu vaccine /conspiracies”, Blekko će vam prikazati isključivo „underground” sajtove posvećene teoriji zavere o svinjskom gripu. Pretraživanje sa Blekkom je zato individualno iskustvo. Slashtagovi funkcionišu kao firewall – zaduženi su za cenzuru svega onoga što je suprotno njima. Dok rezulatati pretraživanja Googlea i Blekka umeju da budu veoma slični, kada se primene /slashtag kriterijumi učiniće vam se da postoje dva Interneta. Na primer, kod teorija zavere o vakcini protiv svinjskog grupa Google će, logično i u skladu sa svojim pravilima, izbaciti „nepristrasne” rezultate. Blekko će, zavisno od toga da li je prisutan slashtag (/conspiracies) ili samo pojam bez kose crte (conspiracies), često prikazati sasvim različite nalaze. Sve u svemu, funkcija je veoma korisna, ali uvek ima neko „ali”. Sem očiglednog nedostatka vezanog za funkcionisanje samo na engleskom, rezultati su, kako često biva sa novim internet pretraživačima, promenljivog kvaliteta. Ponekad će Google bez ikakvih „kodova” bolje razumeti kakav vas konkretni sadržaj zanima. Blekko je zanimljiv jer na njemu možete „iskopati” nešto što je lošije rangirano na Googlu, a ipak vredi što se tiče sadržaja. Slashtagovi se mogu koristiti i za specijalizovanije pretrage – /adsense pretražuje putem Adsense ID-a čitavu mrežu Google oglašivača, dok /yotube ima funkciju kakvu vrši „site:youtube.com” u Googlu. Sem vrednosnog karaktera, sleštagovi, logično, funkcionišu i kao filteri. /people pretražuje samo ljude i stranice posvećene njima, /news radi isto što i Google News, dok /blogs ili /forums, pogađate, doprinose samo prikazu odgovarajuće vrste sajtova. Moguć je i „uvoz” rezultata iz drugih internet pregledača (/bing, /yahoo, čak i /google). Postoji još jedan set „filtera” – /noporn funkcioniše kao SafeSearch, dok /date brine o hronološkom ređanju. Međutim, najzanimljiviji je /rank. SEO transparentnost
Međutim, to je samo jedan deo priče. I sam rezultat putem običnog pretraživanja nudi ispod naziva dva važna linka „links” i „seo”. Prvi prikazuje spisak backlinkova, dok drugi (SEO) daje analitiku sajta. Još jednom, ovo nije prozor u Google logiku, ali je veoma zanimljiva ideja, jer u celosti pokazuje kako jedan search engine radi i šta ga zanima – kada je poslednji put „crawlovao” sajt, koliko ima inbound linkova, iz kojih zemalja dolaze posetioci i u kom procentu, koliko ima stranica na samom sajtu i još mnogo toga. Slabe šanse? Blekko je u beta fazi. Prave se početničke greške, ali je u nekim segmentima inovativan i zanimljiv. Može biti i koristan. Uvođenje specijalizovanog pretraživanja bilo bi plus, a lokalizacija je daleka budućnost. Najpre treba da se preživi sadašnjost i osvoji najteže tržište – američko. Za takav poduhvat potrebno je mnogo znanja, ali i novca. Ovog drugog neće nedostajati. U Blekko je uloženo 24 miliona dolara, a najveći investitor je Mark Andresen (Marc Andreessen), osnivač Netscapea, čovek koji zarađeni višak novca zasluženo troši na inovativne „start-up” projekte kakvi su Blekko i internet pregledač Rock Melt, o kojem smo pisali u decembarskom broju. Ovaj search engine može biti primamljiv naprednijim korisnicima zbog real-time personalizacije zahvaljujući slashtagovima, SEO alatki i komponenti društvenog umrežavanja kojoj tek predstoji razvoj (korisnici mogu da „prate” jedan drugog). Međutim, budimo realni, jedan Bing opstaje samo zahvaljujući tome što iza sebe ima moćnu Microsoftovu infrastrukturu, koja ima mehanizme da „navuče i natera” korisnike na korišćenje. Kakve šanse ima Blekko? Internet pretraživači današnjeg vremena moraju da integrišu društveno umrežavanje, email, lokalizovane pretrage, šoping, mape i brdo drugih usluga kako bi privukli korisnike. To ne može odjednom i ne može preko noći. Blekko ima osnovu, ali ako ostane samo u primarnoj sferi, bez širenja usluga, onda je bolje i da se ne trudi. Ivan VESIĆ |
| |||||||||||||||||||
![]() | |
![]() | ![]() |
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |