INTERNET<>
042015<><>

.rs

U našem stilu

Da li ćemo izgurati digitalizaciju TV signala – e-Izveštaji – Packe Hrvatima

Verovatno ste primetili da je proces digitalizacije zemaljske televizije na vrhuncu. U medijima se često srećemo sa reklamama koje su deo zvaničnog procesa koji država sprovodi, a delom raznih drugih koji nude digitalnu TV putem kablovske mreže i IP protokola.

Vremena je ostalo još malo, prethodnih godina bilo je velikih kašnjenja iz različitih razloga. Nedavno su stvari ponovo postavljene sa novim planovima i sve se činilo da će se konačno odvijati kako treba. No, usledilo je još jedno pomeranje rokova. Prema najnovijem planu donetom početkom februara (goo.gl/juBOzf), prvo gašenje signala biće poslednjeg dana marta na području Vršca. Sledeće faze su krajem aprila, sredinom i krajem maja, prvog i petnaestog juna. Podsetimo se još jednom da je međunarodni rok za završetak digitalizacije sedamnaesti jun.

U sklopu digitalizacije, pored emitovanja digitalnog signala, podjednako važan je i prijem signala. Sada na tržištu postoji veliki broj STB uređaja i televizora koji omogućavaju prijem DVB-T2 signala. No, podsetimo se da je u procesu digitalizacije država preuzela na sebe da najsiromašnija domaćinstva snabde neophodnim STB uređajima pa je za nabavku nešto preko 130 hiljada uređaja raspisan tender još 21. oktobra prošle godine.

Na tenderu je pobedila firma Orion sa cenom od 18,89 evra po uređaju. Drugoplasirani Comtrade ponudio je uređaj za 28,50 evra a trećeplasirana Saga za 29,28 evra dok ponuda firme Roming nije uzeta u obzir. Iako je otvaranje ponuda bilo 17. decembra sve do trinaestog februara se čekalo na rešenje Komisije za zaštitu prava u procesima javnih nabavki jer su se Saga i Roming žalili. U međuvremenu je ministarstvo već sklopilo ugovor sa Orionom i pristigla je prva količina uređaja, ali je rešenjem komisije Orion diskvalifikovan zbog nedostatka jednog papira, tačnije jedne rečenice. Iako je Orion predstavio dokaz da je prodao 100 hiljada uređaja jednoj firmi koja je platila te aparate, nedostaje izjava da li je kupac zadovoljan robom! Navodno, to se nije eksplicitno ni tražilo u tenderu, a malo je suvišan takav zahtev ako se setimo procesa dodeljivanja žiga svim uređajima koji su kompatibilni sa našom mrežom – valjda je dovoljno da je ponuđeni uređaj sertifikovan.

No, ako se kritički pogleda šta je jednom dnevnom listu rekao Orion i pogleda Rešenje komisije (portal.ujn.gov.rs/Komisija/KomisijaPregled.aspx predmet 4-00-99/2015) uz saznanje da je svaki ponuđač zapravo konzorcijum onda ceo proces liči na bilo koji drugi problematični tender kakvih smo se nagledali. Ako nemate živaca da čitate dokument od 20+ stranica reći ćemo da nijedan ponuđen uređaj nije zadovoljio svih 30 uslova na testiranju u JP Emisiona tehnika i veze, a bilo je i drugih propusta. Primera radi, propusta od strane Ministarstva u postavljanju uslova tendera o 30 tehničkih uslova za uređaje, a deo tih uslova niko u Srbiji ne može da testira.

U svakom slučaju, ova pravna zavrzlama je napravila zastoj, oborila tender, u najavi je upravni spor. Cena koju će ministarstvo morati da plati je dva miliona evra veća, a budžet za besplatne STB uređaje je limitiran što znači da će manje porodica dobiti besplatne uređaje.

S obzirom na to da vremena nema, posebno ne za čekanje da se pravne stvari raščiste (uz rizik da neko jednog dana mora da nadoknadi štetu ukoliko Orion pokrene i dobije najavljene sporove) Ministarstvo je odlučilo da štampa vaučere u vrednosti od tri hiljade dinara u tiražu od 157.666 komada. Građani će tim vaučerima kupovati set-top boksove u maloprodaji. Uređaje će moći da prodaju svi trgovinski lanci koji imaju više od 15 objekata. Njihova obaveza biće i dostava na kućnu adresu tamo gde nemaju prodavnicu. Pogodite koliko će ljudi sa starim televizorima, koji su najzastupljeniji kod najsiromašnijih, greškom uzeti uređaj koji nema TV tjuner tj. mogućnost da se spoji na antenski ulaz televizora!

Dakle, digitalizaciju smo kao država od početka radili traljavo. I sama završnica je takva sa najnovijim pomeranjem rokova i fijaskom tendera za besplatne STB uređaje. Nadamo se da će se bar ispoštovati rok da 17. juna niko ne ostane bez TV signala jer će se analogni predajnici tada svakako gasiti bez obzira na stanje procesa digitalizacije.

e-svašta

Poznati su napori koje država čini da što više svojih usluga učini dostupnim preko interneta. Pojedine usluge, tačnije obaveze, je sada moguće izvršiti samo preko interneta. Prošle godine je prijava PDV-a za firme prebačena ekskluzivno na e-oblik sa sve digitalnim potpisima, a prethodnog meseca je na sajtu APR-a zaživelo elektronsko dostavljanje izveštaja za statističke potrebe i godišnji finansijski izveštaj.

U toku prve dve nedelje, sistemu je pristupilo više od 60 hiljada korisnika, a sistem je tako napravljen da knjigovodstvena agencija može da sastavlja izveštaje za sve svoje klijente, ali da finalno potpisivanje može da obavi samo ovlašćeno lice firme sopstvenim digitalnim potpisom.

Iako je u globalu ceo proces dobro prošao, samo oni koji su morali tehnički da podrže celu stvar sa klijentske strane znaju šta je sve od podešavanja potrebno da bi se izveštaj uspešno predao. Recimo, povucimo malu paralelu sa sertifikatom na ličnoj karti i neophodnim instalacijama raznoraznih softverskih lejera i biblioteka da biste tu digitalnu identifikaciju mogli da koristite na sajtu www.euprava.gov.rs. Ako će od sledeće godine podnošenje poreskih prijava i fizičkih lica biti obavezno preko interneta, a kako stvari stoje u budućnosti će sve više stvari moći da se obavi samo onlajn, smatramo da je proces previše komplikovan za prosečnog korisnika. U korporativnom okruženju traženje administratorskih privilegija za mnoga podešavanja predstavlja dodatni problem.

Ako pogledamo da su čak i poslovično paranoične banke svoje sisteme za onlajn pristup i plaćanja načinile jednostavnijim za upotrebu nego što su servisi državnih organa, onda se zapitamo da li sve to može da bude malo jednostavnije?

Ono o čemu niko ne razmišlja kod lansiranja ovih sigurnih usluga je dostupnost na raznim operativnim sistemima. Naime, pomenuti servis APR-a za firme, iako radi na Java programskim delovima za elektronsko potpisivanje, ipak funkcioniše samo na Windowsu jer jedna od korišćenih biblioteka nije podržana na drugim sistemima. Za korišćenje potpisa sa lične karte, nigde u uputstvu nema softverskih lejera za druge operativne sisteme. Neko će reći da je broj korisnika koji ne koriste Windows zanemarljiv, a neko će reći da država primorava pravna lica i građane da koriste baš Windows.

Srbija će uskoro dobiti novi Zakon o elektronskom poslovanju koji će zameniti postojeći Zakon o elektronskom potpisu. On će biti usklađen sa pozitivnom praksom EU i stupiće na snagu početkom 2016. godine. No, jedno je zakonski okvir koji definiše stvari u globalu, dok sama tehnička implementacija često zadaje glavobolje.

Prodaja Telekoma

Proces prodaje Telekoma ide svojim tokom. Na raspisani javni poziv za privatizacionog savetnika javila se samo firma Lazard Freres SAS iz Francuske. Veruje se da su druge firme sličnog profila već na strani potencijalnih kupaca. Do leta će biti poznat predlog savetnika, a do tada se licitira sa imenima i iznosima uz neizbežno pitanje da li Telekom uopšte treba prodavati.

Pominju se iznos od najmanje 2,5 milijardi evra, interesovanje nemačkog, francuskog i austrijskog Telekoma, ali i investicionih fondova iz Amerike kao i kompanija iz Rusije... Upravo zbog ovog procesa prodaje, vest iz susedstva nam je naročito zanimljiva.

Hrvatski Telekom je prodat pre jedanaest godina nemačkom Telekomu. Nedavno je predsednica Hrvatske imala sastanak sa premijerkom Nemačke. Hrvatska štampa na osnovu diplomatskih izvora prenosi da je premijerka upozorila predsednicu da ćerka Dojče Telekoma, hrvatski Telekom, ima problem jer hrvatska država gradi paralelnu telekomunikacionu mrežu. Na taj način, HT ima ograničenja u poslovanju (u 2014. godini dobit HT-a pala je 1,9 odsto a profit 20 odsto) jer objedinjavanje i izgradnja informatičke infrastrukture kojom upravljanja državna firma Odašiljači i veze faktički ugrožava monopol hrvatskog Telekoma sa kojim je prodat nemačkom Telekomu. Upravo tako nešto je planirano i u Srbiji (www.sk.rs/2014/12/skin03.html).

Evropski parlament je prošle godine odobrio plan ukidanja rominga u Uniji od kraja 2015. godine, ali je Evropski Savet nedavno odlučio da predlog vrati Parlamentu, navodeći da bi u međuvremenu trebalo uvesti novi cenovni mehanizam kojim bi troškovi rominga bili sniženi. Sada je to odloženo za 2018. godinu, što znači da će naš regionalni dogovor o ukidanju rominga ipak biti prvi u Evropi.

MUP je upozorio privredne subjekte u Srbiji da se sve češće dešavaju internet prevare, u kojima pojedinci presreću njihovu elektronsku prepisku sa poslovnim partnerima u inostranstvu, otvaraju lažne naloge za elektronsku poštu, a da je na ovaj način došlo do imovinske štete u iznosu od više stotina hiljada evra na štetu naših privrednih subjekata.

Pošta Srbije produbljuje veze sa kineskim partnerima, očekuje se neka vrsta saradnje sa Alibabom i kineskom poštom, a naš adut je najveći logistički centar za sortiranje poštanskih pošiljaka u jugoistočnoj Evropi.

Dušan DINGARAC

 
4G LTE mobilna mreža od maja u Srbiji
.rs
Šta mislite o ovom tekstu?
Unapređen WhatsApp
WWW vodič
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera