![]() | ![]() |
![]() |
| ![]() |
| ||||||||||||||||
Ubuntu 17.10 Artful Aardvark
Artful Aardvark, GNOME, Wayland i Unity u dvostrukoj senci
Senka veličine dva GNOME-a Vreme je da se pozdravimo sa Unityjem. Canonicalu je trebalo svega šest meseci da se prepusti GNOME-u. Brzina kojom su godine ulaganja i očekivanja označene kao „depricated” fascinira i govori više nego dovoljno. Na novim instalacijama novog Ubuntua, Unityja više nema. Sa druge strane, u slučaju nadogradnje na prethodnu verziju, Unity je i dalje tu, odvojen od GNOME-a i spreman za kohabitaciju. Izvesno je da će promena i unapređenih verzija Unityja biti sve manje, ako ih uopšte i bude. Popravke propusta i podrška moraće da traju dok traje podrška za poslednje LTS izdanje sa njim (2021). Ispod dva nivoa GNOME-a 3, Ubuntu 17.10 podrazumevano će vas ulogovati u GNOME na Waylandu, a GNOME na Xorgu je druga opcija koja donosi novi desktop na sigurnim nogama. Poslednja opcija pri prijavi je Unity, i to ako ste ga nadogradili sa prethodne verzije ili ste ga naknadno instalirali. GDM pa GNOME Bilo da instalirate svežu kopiju novog Ubuntua ili se nadograđujete, vreme u kom stvari izgledaju kao da se ništa nije desilo trajaće kratko. Odmah pri prvom susretu dočekaće vas novi login ekran. Ubuntu je GDM praktično obojio u svoj identitet, a klik na korisničko ime, unos lozinke i „enter” otvaraju vrata novog-starog okruženja. Ubuntu ne odustaje od svog viđenja bazične postavke radnog okruženja, pa je GNOME 3 u Ubuntuovoj režiji praktično reinkarnacija Unityja kroz GNOME. Prvi kontakt sa GNOME-om u 17.10 otkriva sličnost. Canonical je „forkovao” popularnu ekstenziju za GNOME Dash to dock i napravio Ubuntu dock. Ovakvo iskustvo sa GNOME-ovim dokom trebalo bi da obezbedi poznato okruženje za korisnike Unityja, ali ne i da imitira njegove mogućnosti. Unity Dash više ne postoji, a Ubuntuov dock nešto je teže podesiv u odnosu na ono što omogućava Dash to dock. Poznato forsiranje podrazumevanih postavki bez učešća korisnika nastavlja da živi, iako Unityja više nema. Uključivanje svoje verzije poznate ekstenzije za GNOME rezultat je povratnih informacija koje je Canonical dobio od korisnika pripremajući se za migraciju. Još jedna, po ovim informacijama bitna ekstenzija jeste Top Icons Plus, koju je Canonical takođe napravio u svom izdanju. Zahvaljujući njoj, aplikacije i dalje mogu da se „smeste” u panel (tray). Ponašanje okruženja na nivou je svega što možete očekivati od GNOME-a. Taster za pristup aplikacijama je na dnu doka, što je prva veća promena sa kojom ćete se susresti ako dolazite sa Unityja. Ovaj deo je lak za snalaženje, uprkos tome što je novina. Novina je i položaj tastera za manipulaciju prozorima, sada su sa desne strane. Eto nove stvari koju treba uvežbati ako ste poslušali Canonical i premestili se na levu stranu. Stvari kojih nema, pa makar na papiru, bitne su za Unity, koji uz Dash čini HUD i globalni meniji. U stvari, zapravo nema Unity iskustva na GNOME-u. Canonical je ozbiljan u nameri da GNOME ipak bude GNOME, uz dodatke koje su korisnici želeli. Možda je najpoželjnija ekstenzija za GNOME, koja odgovara i korisnicima Unityja na manjim ekranima, Pixel saver, koji isključuje okvir prozora za maksimizovane aplikacije, a tastere za upravljanje prozorima premešta u gornji panel. Ako ste raspoloženi za eksperimentisanje, dostupna je ekstenzija Gnome Global Application Menu (HUD for Gnome) samoopisnog imena i upitne stabilnosti, pa ako su vam ove mogućnosti bitne, ovo je pravi projekat za vas. Izgled i osećaj tokom korišćenja novog Ubuntuovog okruženja vraća nas na početak ovog odeljka. Unityjem produhovljeni GNOME na Ubuntuu izgleda slično starim podrazumevanim postavkama, ali funkcioniše i ponaša se u najvećoj meri na nov način. Funkcionisanje Mnoge novine nam skreću pažnju na performanse i stabilnost. Prethodna izdanja činila su da malo brže i stabilnije okruženje uzimamo zdravo za gotovo. Na dva test-računara na kojima je 17.10 u upotrebi primećuje se nešto bolji ukupni odziv okruženja. GNOME3 je dovoljno sazreo da ne treba očekivati regresiju kada su performanse i stabilnost u pitanju, a najvažnije je da prelazak sa Unityja ne znači nove probleme u ovom smislu, pod uslovom da Wayland na vašem hardveru radi kako treba. Na Waylandu je GNOME podrazumevana sesija u 17.10. GDM u svakom slučaju „trči” u sesiji koja koristi ovaj display server. Sledeći softverski stack koji ide u istoriju u novom Ubuntuu jeste Xorg, doduše, ne kao Unity, makar za sada. Wayland će najverovatnije funkcionisati dobro, ako imate dobru hardversku podršku i nemate puno komplikovanijih grafičkih zahteva. Ti zahtevi obično se svode na grafički intenzivne aplikacije, te postavke koje traže više mogućnosti i podešavanja, poput više ekrana. Može se dogoditi da se ulazni uređaji drugačije ponašaju pod Waylandom, pa ako iskusite promene u radu miša ili touchpada, razlog bi mogao ležati tu. Ako ovi ili bilo koji drugi razlozi GNOME na Waylandu učine lošim iskustvom, možete se vratiti na GNOME na Xorgu, što je proverena i potpuno stabilna opcija. Na kraju, Unity sesija je i dalje u repozitorijumima, pa, ako vam ništa od ovoga i dalje ne odgovara, za sada možete nastaviti po starom. Uz sve pomenuto, Ubuntu 17.10 tradicionalno stiže sa novim verzijama softvera. Firefox 56, Thunderbird 52 i LibreOffice 5.4 deo su ponude softvera koja je dostupna u repozitorijumima. Sve to pogoni Linux u verziji 4.13, što znači da će hardverska podrška biti još bolja. Iako je bilo velikih zahvata, upgrade sa 17.04 prolazi dobro. Unity ostaje zajedno sa GNOME-om, koji, kao što je pomenuto, postaje novi default. Budućnost Posle nedelja korišćenja beta verzija i vremena koje smo mogli da provedemo uz stabilni Artful Aardvark, ostaje utisak da je Canonical svim snagama hteo da isporuči minimalno zadovoljavajući GNOME i time okonča eru očekivanja, filozofije i namera koju su predstavljala oba Unityja. Tamo gde je trebalo da bude Unity8, sada je GNOME, a gde je trebalo da bude Mir, nalazi se Wayland. Canonical je i dalje posvećen milionima računara na Ubuntuu, ali posvećen na drugačiji način, koji za Ubuntu znači novo vreme. Ubuntu je ponovo GNU/Linux, a onda Ubuntu. Ivan JELIĆ |
| ||||||||||||||||||
![]()
|
![]() | |
![]() | ![]() |
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |