![]() | ![]() |
![]() |
| ![]() |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Gigabyte GeForce GTX 1650 Gaming OC 4G, MSI GeForce GTX 1650 Gaming X 4G, MSI GeForce GTX 1650 Ventus XS 4G OC
Nova Nvidijina generacija grafičkih kartica, poznatija pod nazivom Turing, ostaće upamćena po mnogo čemu, i dobrom i manje dobrom. Dok se jači modeli baškare specifikacijama i novitetima na koje konkurencija još uvek nema odgovor, onima na začelju je mnogo toga uskraćeno, zbog čega se s pravom postavlja pitanje koliko su oni, zapravo, zaslužili da se nađu u istom tehnološkom taboru. U prethodna dva broja „Sveta kompjutera” pozabavili smo se GeForce karticama sa oznakama GTX 1660 i GTX 1660 Ti, odnosno, predstavnicima pomenutih „međugeneracijskih” modela, koji su po funkcionalnosti bliži starijoj, Pascal generaciji, ali koji arhitekturu grafičkog čipa ipak dele sa novom generacijom. Kako su u njihovim čipovima izostavljeni delovi sa Tensor i RT jezgrima, odnosno, hardverska podrška za ray tracing i DLSS tehnologije, zadržali su i staru GTX oznaku. Ipak, pomenuti modeli dobili su softversku podršku za rudimentarne ray tracing efekte, što će njihovim vlasnicima ipak biti neka vrsta zadovoljstva, s obzirom na paprene cene jačih modela Turing generacije. Ovoga puta red je došao na najslabije kartice koje se mogu svrstati među gejmerske. U pitanju su tri modela kod kojih su proizvođači upotrebili različit pristup u konstrukciji. O detaljima ćemo nešto kasnije, a, kao i uvek, prvo malo teorije. GTX 1650 (TU117) Srce ove kartice čini grafički procesor sa oznakom TU117 koji se sastoji od 4,7 milijardi tranzistora i zauzima površinu od jedva 200 kvadratnih milimetara. U odnosu na modele sa oznakom GTX 1660(Ti) i njihov TU116 GPU iz koga je izveden, TU117 raspolaže sa gotovo dve milijarde tranzistora manje. Ta razlika ogleda se u strukturi čipa, koga čini 14 SM (streaming multiprocessor) klastera, od kojih svaki sadrži 64 šejderska jezgra. Kako svaki od SM klastera raspolaže sa po četiri teksturne jedinice, njih je ukupno 56. Sa memorijom čip komunicira putem 128-bitne magistrale, a koristi se konfiguracija od četiri gigabajta GDDR5 čipova. Lista mogućnosti za koje je GTX 1650 uskraćen ovde tek počinje i mnogo je važnija od prostog „sakaćenja” jače verzije čipa, kako bi se dobio slabiji model. Naime, TU117 nema, niti će dobiti pomenutu softversku podršku za, makar osnovne, ray tracing efekte. Pored toga, podrška za napredne tehnike senčenja, označene sa Content i Motion Adaptive Shading, takođe je izostavljena, baš kao i mogućnost hardverskog enkodinga H.265 8K video-snimaka. Zvuči paradoksalno, ali Nvidia je odlučila da softverski ray tracing omogući i modelima prethodne, Pascal generacije, počev od GTX 1060 6G, dok je najmlađem članu aktuelne generacije to uskraćeno. Pre nego se osvrnemo na performanse, upoznajmo se sa testiranim modelima. Gigabyte GeForce GTX 1650 Gaming OC 4G
Zbog dimenzija, štampana ploča je u desnom delu poprilično praznjikava i uglavnom služi kao nosač hladnjaka. Istu funkciju ima i backplate, koji je izrađen od plastike i uopšte ne učestvuje u rashlađivanju, mada na zadnjoj strani kartice ni nema elektronskih komponenata koje zahtevaju hlađenje. Naponska sekcija je skromna i izvedena u 3+1 konfiguraciji, što je za čip sa TDP vrednostima projektovanim za 75 vati više nego dovoljno. Pažljivom oku neće promaći detalj koji se odnosi na dodatni naponski konektor. Zbog čega se on našao na kartici, kada je i PCI-E slot dovoljan za potrošnju od 75 vati? Sa ovako projektovanom karticom, Gigabyte je daleko prevazišao deklarisanu TDP vrednost čipa i dogurao do čitavih 105 vati. Ovaj podatak i ne čudi, imajući u vidu da su referentne vrednosti radnog takta čipa znatno prevaziđene i, iako je navedeno da u Boost režimu takt grafičkog čipa dostiže 1815 megaherca, tokom testa smo gotovo neprekidno viđali brojke koju su na pragu radnog takta od dva gigaherca. Uz veliku „power limit” marginu, ovaj model zasigurno će izvući maksimum iz TU117 čipa. Koliko će overklok imati efekta, to je već sasvim drugo pitanje. MSI GeForce GTX 1650 Gaming X 4G
Naponska sekcija izvedena je u istoj 3+1 konfiguraciji, dok je radni takt inicijalno viši od onog koji je deklarisan za Gigabyteov model, ali u praksi MSI model ostvaruje za koju desetinu megaherca niže vrednosti u odnosu na takmaca. Ovo je beznačajna razlika, jer TU117 ni sa znatno većom razlikom u radnom taktu ne uspeva da ostvari primetne razlike u performansama. Ono po čemu je ovaj model ipak inferiorniji su video-izlazi. Naime, Gigabyte je svom modelu omogućio podršku za četiri monitora, istina u malo nesvakidašnjoj konfiguraciji kod koje dominiraju HDMI portovi, dok je MSI svom pulenu dodelio tri video-konektora. Kod kartica ove klase to uglavnom ne igra bitnu ulogu prilikom izbora, ali možda nekome bude od značaja. MSI GeForce GTX 1650 Ventus XS 4G OC
Štampana ploča je znatno kraća i primerenija kartici ove klase, tako da dužinom jedva da prevazilazi dužinu PCI-E slota. Kuler je skromnijih dimenzija, ali uprkos tome ostvaruje sasvim zadovoljavajuće rezultate i pritom je izuzetno tih. Uprkos nižem radnom taktu i skromnijim dimenzijama, naponska sekcija nije zakinuta, pa je i u ovom slučaju primenjena 3+1 konfiguracija. Ventus takođe raspolaže sa samo tri video-izlaza, ali ovoga puta se vodilo računa o korisnicima sa starijim monitorima, pa se našlo mesta i za DVI konektor. LED osvetljenje bilo koje vrste je izostalo, što je danas prava retkost i što zdušno pozdravljamo. U ovom slučaju to ima i praktičnog opravdanja, jer se svaki raspoloživi vat iz PCI-E slota troši na performanse. Iako skromnije konstrukcije i sa ograničenom potrošnjom i radnim taktom, Ventus nije primetno zaostajao tokom testa u odnosu na druga dva modela. Ponegde je bio sporiji za koji frejm, ali to svakako nije faktor vredan pažnje prilikom izbora. Borba nejakih Dođosmo i do dela u kome se bavimo rezultatima testova, odnosno, performansama hardvera. Upravo je ovo deo u kom su opisane kartice najviše podbacile. Nvidia, koliko god trenutno bila tehnološki lider u oblasti kompjuterske grafike, prosto ne ume da ne pretera kada je reč o „sakaćenju” (naj)slabijih modela. GTX 1650 je tako ispao poput „trinaestog praseta”, „kilav”, a precenjen. U zahtevnijim igrama ima ozbiljnih problema da održi stabilan frejmrejt, čak i pri podešavanjima koja su ispod maksimalnih. Naravno, govorimo o 1080p rezoluciji, jer je za sve preko toga apsolutno neupotrebljiv u aktuelnim naslovima. U gotovo svemu je sporiji od modela GTX 1060 3G, koji, uprkos manjem kapacitetu raspoložive memorije, u zbiru ima veću procesorsku snagu. GTX 1650 je cenovno uporediv sa Radeon RX 570 8G modelom, koji ga „šije” na svakom koraku, uprkos tome što je nekoliko tehnoloških generacija stariji. Zaključak o najslabijem Turingu može biti samo jedan – preskočiti. Jednostavno je suludo dati 200 evra za karticu koja i sada ima problema da se nosi sa igrama u 1080p rezoluciji, dok u budućnosti tek neće imati šta da pokaže. Pritom je uskraćena za sve novotarije kojima se šepure jači modeli iste generacije. Bolje kupite polovan GTX 1060 6G. Imaćete bržu karticu i, makar softverski, ray tracing. Vladimir TRAJKOVIĆ
|
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
![]()
![]()
![]()
![]()
|
![]() | |
![]() | ![]() |
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |