![]() | ![]() |
![]() |
| ![]() |
| ||||||||||
Prethodna verzija (5500) je po mišljenju mnogih trebala da zatvori svaku dalju diskusiju na temu šahovskih programa. Gotovo bez ijedne mane vredne osvrta, sa snažnim engineom, galimatijasom opcija i sjajnim pristupom šahovskoj školi za početnike, stvarno nije ostavila mogućnost za revolutivna poboljšanja u budućnosti. Jedino što su autori Chessmastera 6000 mogli da urade, je da postojeću ponudu uslože i kvantitativno dopune, ne bi li nekako opravdali izdavanje najnovije modifikacije dokazanog savršenstva. To su uradili više nego uspešno, ali su i ostavili dovoljno lufta za jednu dilemu: da li se vlasnicima prethodne varijante isplati da uzimaju najnoviju? Priču o karakteristikama, dodacima i poboljšanjima valja početi od kozmetike. Novi momenti tog tipa su mahom kvantitativni, u vidu novih i raznovrsnijih setova figura (i Internet linka za preuzimanje najsvežijih, ako se registrujete) i nove muzike (ruku na srce, ljubitelji suvog šaha će pri izboru između zelenkastih mermer varijanti i kinesko-zmajoglavih varijacija tabli i figura najverovatnije odabrati standardnu drvenu varijantu, a dekoncentrišuću muziku isključiti). Ipak, dobro je da izbor postoji, a od viška vas svakako neće zaboleti glava. Mnogo bitniji elementi od vizuelne naslade su modifikacije Chessmasterove srži. Već istorijski snažan tutorial je vidljivo poboljšan, dopunjen glasovnim komentarima poteza, situacije na tabli i širim dijapazonom analiziranih koraka i faza u razvoju partije (od škole i biblioteke „otvaranja”, preko realizacije jakih figura i sticanja dominacije na centru table, do raznih varijanti završnice i načina za matiranje sa minimumom materijala). Utrostručen je i broj „do koske” detaljno analiziranih igara domaćina igre (nekada šahovskog vunderkinda, sada velemajstora) Džoša Vajckina, koji detaljno komentariše i obrazlaže poteze iz svojih omiljenih partija (ne radi se razmetanju naduvenog experta, već o izuzetno korisnom učilu za razumevanje pobedničke psihologije velemajstora i suptilnih tehnika za zavaravanje protivnika). Izuzetno zanimljiv feature, pogotovo za malo naprednije igrače. Dokumentarna „logistika” Chessmastera 6000 doživela je kvantni skok: baza odigranih partija za analizu porasla je na neverovatnih 300.000 (u prethodnoj verziji je brojala „skromnih” 27.000). Gotovo sve igre sa slavnih turnira (uljučujući i gomilu okršaja našeg velemajstora Ljubomira Ljubojevića, između ostalih) čine impozantnu bazu za sve šahovske entuzijaste sa mnogo slobodnog vremena i volje. Korisne novine su i implementacija automatskog praćenja igračeve statistike (rejting, broj dobijenih/izgubljenih partija...), kao i poboljšana opcija za duel sa predefinisanim ličnostima iz istorije šaha (ili protivnicima koje sami dizajnirate): ako vas je ikada zanimalo kako bi se proveli u partiji sa, npr. Bobijem Fišerom ili Anatolijem Karpovom, preporuka je da je svakako isporobate. Jedna od iritantnih mana Chessmastera 5500 beše problem sa pokretanjem igre na konfiguraciji sa procesorom AMD K-6. Ovde je to konačno prevaziđeno (nije vam potreban nikakav patch), a, sudeći po iskustvu i stranoj štampi, nikakvi drugi problemi sa kompatibilnošću ne postoje. Šahovski multiplayer je stavka koja kod nas još uvek ima relativno mali značaj. Skupi provajderski sati (i prijatelji iz kraja sa kojima je podjednako zanimljivo igrati) nikoga neće naročito motivisati da iskoriste ono što Chessmaster 6000 ima da ponudi na tom planu. Sa druge strane i za razliku od Internet makljaže u najnovijim doomačinama, loša veza i slab ping ovde ne igraju nikakvu ulogu: skoro da je i sa akademske mreže moguće ostvariti prihvatljiv tempo igre (ovoga puta kroz „MPlayer”, jer je „Mindscape” zatvorio svoj specijalizovani šahovski server). Finalna dilema bi se mogla ticati samo jedne stvari: ako posedujete neku od predhodnih verzija programa (5500, ili 5000), a ne provodite 26 sati dnevno igrajući šah na kompjuteru, dobro razmislite da li su vam šminka, tutorijali i baza podataka dovoljna motivacija za prelazak na najnoviju. Skoro da se radi o vaganju razloga tipa „da li da stavim Windows 98, ili da ostanem na staroj dobroj devedesetpetici: jes da je lepša i da ima manje bagova, ali, da li je vredna instalacije i navikavanja)? Miodrag KUZMANOVIĆ | |||||||||||||
![]()
![]()
![]()
![]()
|
![]() | |
![]() | ![]() |
Home / Novi broj | Arhiva • Opisi igara | Korak po korak | Šta dalje? | Netgames | Opšte teme • Svet kompjutera Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |