![]() | ![]() |
![]() |
| ![]() |
| |||||||||||
Radno okruženje „od nule”
Osnovna podešavanja Openbox se nalazi u repozitorijumima svih distribucija tako da je lako dostupan. Nakon prvog pokretanja dobijate praznu radnu površinu, a desnim klikom na nju dobijate meni iz kog možete pokrenuti aplikacije, o čemu ćemo pisati malo kasnije. Konfiguracione datoteke se nalaze unutar ~/.config/openbox/ direktorijuma, i krenućemo od datoteke autostart kroz jedan primer. Da bismo lakše došli do pregleda pokrenutih programa, moramo staviti da se nešto od sledećeg pokreće uz openbox: taskbar (samo pregled aktivnih programa i tray), panel (meni, prečice za pokretanje programa, pregled aktivnih programa, tray, sat i dodaci) ili dock. Startovanje programa omogućavamo upisivanjem komande svakog programa u novi red autostart datoteke u formi „ime programa &”. Najpoznatije aplikacije iz ove tri kategorije su: AWN, bmpanel, fbpanel, tint2, Docky, plank, Xfce panel i MATE panel.
Poslednji fajl u ovom direktorijumu je menu.xml i kao što mu ime govori služi za izmenu menija. Takođe, pored „ručne” izmene, moguće je koristiti i GUI program obmenu, ili konzolne menumaker i xdg-menu. Sa njima morate dodati svaki instalirani program posebno sa komandom za njegovo pokretanje, a pored njih su tu openbox-menu i obmenu-generator koji služe da automatski odrade taj proces za vas, tj. izvrše proveru koji su programi instalirani i smeste ih u meni u kategoriju kojoj pripadaju. Šminkanje Bitna stvar, sa aspekta estetike, je i pozadina radne površine, a možete je postaviti na više načina. Ako odaberete neki fajl menadžer koji kontroliše radnu površinu (većina popularnih ima ovu opciju), preko njega možete postaviti željenu sliku, a možete koristiti i programe kao što su nitrogen i feh, nakon što ih podesite da se podižu sa openboxom. Moramo napomenuti da kod pojedinih fajl menadžera koji upravljaju radnom površinom nećete imati openbox meni desnim klikom pa je korišćenje ova dva programa elegantnije rešenje. Pored menija, programe možete startovati uz pomoć pokretača aplikacija koji pozivate određenom kombinacijom tastera po želji (uglavnom su to ’Alt+F2’), a najpoznatiji su: grun, gmrun, synapse, xfce4-appfinder. Za korisnike koji često koriste konzolu, programe mogu pokretati i iz padajuće konzole (Tilda, xfce4-terminal, Guake). Ranije smo uz opis conky menadžera (SK 8/2014) opisali i ovaj program, a kako su konfiguracije openboxa okrenute minimalizmu, conky se savršeno uklapa u postojeću filozofiju i može vam pomoći da dobijete koriste informacije i upotpunite radnu površinu. Jedna od prednosti kada sređujete svoje okruženje uz menadžer prozora je što sami birate da li ćete koristiti GTK ili Qt aplikacije, i ujedno kako će one izgledati. GTK aplikacije su u prednosti što se promene izgleda tiče, jer postoji veliki broj tema (posebno GTK2) koje možete ili instalirati ili posebno skinuti i smestiti u sakriveni .themes direktorijum unutar vašeg home direktorijuma. Da ne biste „ručno” menjali teme u konfiguracionim fajlovima, možete koristiti ranije pomenuti lxappearance. Qt aplikacije imaju mogućnost promene svega par stilova, ali s obzirom na to da je jedan od stilova i korišćenje GTK tema, vrlo lako će se uklopiti uz ostatak okruženja. Ovu promenu stilova birate nakon što startujete qtconfig-qt4. Lxappearance je veoma korisna aplikacija, pa osim promene tema i njihovih boja, moguće je promeniti i temu ikona, temu kursora, font i još par sitnica. Pored promene tema aplikacija, možete promeniti i openbox temu, tačnije temu okvira prozora. Ovo ćete najlakše uraditi uz pomoć programa obconf iz kojeg možete i instalirati teme skinute sa interneta. Obconf će vam takođe poslužiti i da izmenite pojedine opcije openboxa kao što su radne površine, margine, pomeranje i veličine prozora. Šminkanje na kub Ako vam nakon ulepšavanja promenom tema i dalje fale moderni efekti kao kod nekih zahtevnijih menadžera prozora, moguće je i to srediti, samo su nam zato potrebne posebne alatke jer sam openbox nema te mogućnosti. Xcompmgr je kompoziting menadžer koji nam ovde priskače u pomoć kada su efekti u pitanju, a njegovu detaljnu konfiguraciju možete videti na Arch Wiki stranici goo. Po završenom sređivanju i ulepšavanju možete preći na odabir aplikacija, a ako želite aplikacije koje nisu zahteve i u skladu su sa openbox filozofijom, pogledajte predloge na goo. Kao što ste videli, za razliku od grafičkih okruženja koja dobijate odmah spremna za rad, ovde je ipak potrebno uložiti malo truda i kreativnosti, a za uzvrat dobijate okruženje do detalja prilagođeno vama i vašim željama. Ukoliko vam se openbox ne svidi kao menadžer prozora, možete „od nule” složiti konfiguraciju uz neki drugi menadžer, samo što će njegova konfiguracija kao i alatke za to biti drugačije. Nadamo se da smo vam zagolicali maštu i dali motivaciju da i vi probate da se igrate sa openboxom, a rezultate svog rada možete podeliti sa nama na Forumu Sveta kompjutera u temi „Moj desktop” (podforum Slobodni softver). Bojan STOJANOVIĆ |
| |||||||||||||
![]()
|
![]() | |
![]() | ![]() |
Home / Novi broj | Arhiva • Opšte teme | Internet | Test drive | Test run | PD kutak | CeDeteka | WWW vodič • Svet igara Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • Redakcija | Kontakt | Saradnja | Oglasi | Pretplata • Help • English | |
SKWeb 3.22 |