INTERNET<>
032006<><>

.yu

Decenija Interneta u Srbiji

Nekada davno kod nas je aktiviran prvi link od čitavih 64 Kbit/s. A sada...

Tog 27. februara 1996. godine bila je zakazana uobičajena proslava dana Beogradskog univerziteta. Ništa nije ukazivalo na to da će tada biti predstavljen prvi domaći Internet link ka nekoj međunarodnoj tački. Samo predstavljanje nije prošlo preterano zapaženo pošto većina zvanica nije znala čemu to zapravo služi.

Čitava operacija pripreme držala se u tajnosti. U celu stvar su bili upućeni ljudi iz Računarskog centra Univerziteta u Beogradu (RCUB) na čelu s upravnikom, profesorom Zoranom Jovanovićem, tim inženjera Telefonije koji je radio na Internet projektu iz kog je kasnije nastao Beotel i koji je predvodio Nenad Repac. Sve se odvijalo uz odobrenje rektora BU Dragutina Veličkovića (on je smenjen nakon studentskih demonstracija). Zbog čega se sve držalo u tajnosti? Naime, mesec dana ranije, novoosnovana firma BK-MRsystems, deo sistema „Braća Karić”, organizovala je konferenciju za štampu i najavila brz Internet link i veliki broj ulaznih telefonskih linija. Zbog tadašnje vlasničke strukture EUneta Jugoslavija i političke pozadine svega što se događalo tih godina, smatralo se da bi se mogao napraviti monopolski položaj ove firme i da drugima ne bi bili dozvoljeni sopstveni linkovi, već bi svi morali da koriste jedan link.

Zbog toga je Telefonija rešila da u saradnji s Beobankom, koja je tada bila veoma moćna, a za svoje i potrebe svojih poslovnih partnera želela je Internet, dovede nezavistan link i da ga ponudi Akademskoj mreži na korišćenje. Međutim, nije sve išlo tako glatko. Potrebna oprema iz inostranstva za uspostavljanje satelitskog linka zapela je na carini. Po podne 26. februara oprema je izvučena sa carinskog nadzora na aerodromu Surčin. Odmah po stizanju opreme, počeli su montaža i podešavanje. Ranije je već bio uspostavljen link između Telefonije i RCUB-a tako da se samo čekalo da oprema proradi. Uz velike napore tokom noći i narednog prepodneva, link je proradio.

Stavljanjem pred svršen čin, potencijalni monopol na polju Interneta je razbijen. Sve ostalo je istorija.

Triple play

Dokle je zapravo Internet došao deset godina posle, kada je naše dvorište u pitanju? Sa strane infrastrukture situacija nije tako loša. Doduše, ima još uvek dvojnika i PCM-ovanih telefonskih linija, ali s druge strane tu su ADSL, kablovski Internet i, da ne zaboravimo, sveprisutne bežične veze. Nepunih godinu dana nakon ADSL-a, koji je tehnološki stigao veoma kasno, stižu najave za triple play mreže, a pre toga i za WiMax!

Telekom Srbija je počeo da testira ADSL2 još u prvoj polovini 2005. godine. Sada je, prvi put, u planu za 2006. godinu pomenuta i triple play mreža (objedinjeni glas, video i podaci). U istom planu stoji i da će se Telekom Srbije naći na tržištu maloprodaje Internet usluga.

No, ni konkurencija ne spava. YUBC System je predstavio svoj projekat triple play mreže za Beograd. Planira se optički prsten koji će pokriti uži centar grada (Slavija, Beogradska, Bulevar kralja Aleksandra, Kosovska, Brankov most, poslovni deo Novog Beograda, Gazela, Ul. Kneza Miloša) sa opremom koja će se vezivati na njega. Na 500 metara udaljenosti od stanica sa opremom moći će da se dobije triple play mreža, što znači ADSL2+ za rezidencijalne korisnike te VDSL i Ethernet za poslovne korisnike. Od servisa će biti omogućeni i VoIP, Videokonferencing, Video on Demand, digitalna televizija... Projekat treba da počne s izvođenjem 15. aprila i da do septembra omogući čak 30.000 priključaka. Ukupno je planirano 100.000 priključaka, a u ceo projekat bi za tri godine trebalo da bude uloženo čak petsto miliona dolara.

Ovakvu mrežu zaista želimo da vidimo što pre kod nas, ali nas, pored neregulisanih stvari oko takozvane „poslednje milje” (vlasništva nad bakarnim žicama do zgrada), brine cena celog projekta. Kada nam je nakon pozitivne ocene MMF-a otpisan dug prema Pariskom klubu u iznosu od sedamsto miliona dolara, ocenjeno je da je to od velikog značaja za državu i da je to zapravo iznos od 600 dolara po stanovniku. Ako bi se svih 100.000 priključaka odmah pustilo u rad, koliko bi vremena trebalo da prođe da bi prosečno svaki korisnik isplatio 5000 dolara da bi se samo vratio uloženi novac? Telekom Srbija je od 2001. do kraja 2004. godine uložio 840 miliona evra u sve svoje sektore, uključujući mobilnu telefoniju, a u 2005. ulog preduzeća je bio preko 550 miliona evra, dok je dobit oko 15 procenata te sume.

Zato bi bilo vrlo zanimljivo znati ko zapravo stoji iza ovog projekta koji se realizuje preko preduzeća sa 28 zaposlenih.

Druga strana Interneta

Prema nekim istraživanjima, u Srbiji ima milion korisnika Interneta. Međutim, neke pravne regulative još uvek nisu na potrebnom nivou (registracija domena unutar nacionalnog domena, regulativa o procesiranju kreditnih kartica...) tako da se i ponuda određenih usluga ne može smatrati dovoljno razvijenom.

„Želim da kupim robu preko Interneta sa domaćeg sajta čija se adresa završava sa .yu i da platim kreditnom karticom, a ne poštaru pouzećem. Takođe, želim da sertifikat kojim se dokazuje autentičnost sajta prodavca bude proverljiv kod domaćeg autorizacionog tela i da se procesiranje kartice obavi unutar naših granica.” Tražim previše? Ako sve što tražim ne bude moguće do sledećeg rođendana Interneta u Srbiji, onda bolje da ga ni ne slavimo.

Provajderi

EUnet je predstavio nove cene servisa Personal EUnetDialUp koje će važiti od 1. marta. PTT NET je povećao kapacitet linka ka Nišu na 18 Mbit/s i povećao broj ulaznih linija na SMIN broju 042/1-00-33 za 100 novih linija. KBCNet je otvorio bežične pristupne tačke u Kaluđerici i u Krnjači.

VeratNet je Internet tehnologijama u potpunosti ispratio teniski turnir Hypo Alpe-Adria open. Pored Web sajta sa direktnim prenošenjem rezultata, napravljena je i wap prezentacija sa istim mogućnostima. Ceo Gemaksov kompleks pokriven je bežičnim Internetom koji je bio besplatan za posetioce turnira, a vrhunac je bio direktan prenos slike tj. mečeva turnira putem streaming tehnologije bazirane na protokolu H.264 protoka 210 Kbit/s. Za one sa slabijim vezama postojali su prenosi sa protokom od 100 Kbit/s. Web sajt je beležio preko pet hiljada posetilaca dnevno sa preko milion upita. Više detalja na www.gemaxopen.com.

Dušan DINGARAC

 
.yu
Šta mislite o ovom tekstu?
Hosting fajlova
Budite pronađeni (4)
Internet kultura
Bezbednost
WWW vodič
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera