LAKI PINGVINI<>
072015<><>

Iz drugog ugla

Lepša polovina slobodnog softvera

Uvod urednika rubrike

Slika 1: Iva se ne plaši da zasuče rukave
Prvi susret Nea i Triniti u kultnom filmu „Matrix” i rečenica „Mislio sam da si muško” odlično pokazuju situaciju u svetu informacionih tehnologija koji mahom nastanjuju pripadnici muške populacije. IT se generalno smatra „muškim” zanatom i procenjuje se da je samo oko 25% programera ženskog pola (izvor: Business Insider goo.gl/rdNV4p). Ni u FLOSS sferi situacija nije bolja, čak suprotno, što je dovelo do pokretanja programa koji su rezultovali povećanjem učešća žena sa (poražavajućih) 2% na (nedovoljnih) 10% minulih nekoliko godina. Nedavno sam, pripremajući novu rubriku „Lakih pingvina”, shvatio da nikada nisam imao saradnicu na tom poslu, što me je navelo na potragu. Zahvaljujući društvenim mrežama, već za nekoliko minuta sam započeo prepisku sa devojkom koja ne samo da koristi slobodni softver, već je i aktivni član domaće zajednice. Prepuštam joj digitalno „pero” kako bi nam prenela svoje utiske.

Ćao

Zovem se Iva, Linuxom se bavim poslednjih 5 godina i jedna sam od retkih pripadnica ženskog pola koja se našla u ovim vodama. Ovo je moja priča. Sa kompjuterom sam se upoznala u nekim zrelijim godinama. Bilo mi je 25, svakodnevno sam na poslu koristila računar i shvatila sam da me više nego ostale kolege zanima kako taj računar radi, kako funkcioniše hardver, kako softver. Stalno sam imala pitanja, tražila odgovore, ali nisam naišla na razumevanje. „Žensko koje zanimaju računari?!” Kada nisam uspela da dobijem odgovore od kolega, počela sam da čitam, mnogo. U to vreme sam se prvi put susrela sa Linux distribucijom, bio je to Ubuntu 8 ili 9. Kako o Linuxu nisam puno znala, povele su me predrasude i nepoznavanje i svrstala sam Linux u drugorazredni operativni sistem bez dalje želje da se njime bavim.

Nakon dosta godina, upoznajem momka koji je prepoznao moju želju da učim, da se usavršavam i koji nije imao predrasuda prema devojci koju zanimaju računari. Uputio me na C programski jezik, tačnije na Harvardov kurs ovog programskog jezika. Tu se desila neverovatna simbioza. Iz želje da učim programiranje, došla sam ponovo u dodir sa Linuxom. Ovoga puta sam uz sebe imala nekoga ko mi je objasnio šta je Linux i kako funkcioniše. U potpunosti mi je približio taj operativni sistem, do te mere da sam nakon nedelju dana Sedmicu zamenila Linux Mintom 11. Iznenadila me sličnost između ova dva sistema. Start meni, grananje direktorijuma, postavke, sve je bilo neverovatno slično. Tada sam upoznala Terminal i to je bila ljubav na prvi pogled, to je bio pravi „prozor” kroz koji sam komunicirala sa svojim računarom. Podrška koju sam imala u tom drugu sigurno je bila i presudna za sve ono što je kasnije usledilo. Uz njega sam naučila osnovne komande, kako sam sistem radi i „diše”. Od prvog dana sam bez problema otvarala Terminal i kucala komande u njemu. Činjenica da je Linux slobodan, otvoren, da je sve u njemu dostupno za mene je neprocenjiva. Sve je podložno promeni uz samo malo znanja. Ako se potrudite da naučite, možete da čitate izvorni kôd, da vidite sve te bitove koji pokreću vašu mašinu, da izmenite sve što želite da izmenite ili poboljšate. I nakon svega, možete da podelite to sa drugima, kao što i oni dele sa vama.

Join us now and share the software

Tada sam saznala za izvanrednog Ričarda Stolmana, za njegovu životnu borbu za slobodu i otvorenost, za filozofiju koja se nalazi oko te slobode. Linux za vas može biti samo još jedan operativni sistem, za mene on je, pre svega, zajednica. Priznajem da me Stolman osvojio, da sam u potpunosti udahnula njegove reči i da sam jako poželela da upoznam tu ekipu i postanem njen deo. Saznala sam za LUGoNS, našu najstariju zajednicu, i ubrzo sam se našla na njihovom IRC kanalu i započela svoje putovanje zemljom FLOSS-a. Ubrzo nakon toga pridružila sam se i Ubuntu zajednici, jednoj od najbrojnijih na našim prostorima.

Slobodni softver i ja

Nisam bila prva devojka koja se našla u tim vodama, ali sam bila prva koja je imala toliko jaku želju da uči i saznaje, da su to kolege iz zajednice prepoznale i podržale. Prvi put nije bilo bitno što sam žensko, jedino je bilo bitno da volim Linux, da se njime bavim, da razumem filozofiju i da želim da učestvujem. Po struci sam lingvista, profesionalna orijentacija mi je komunikacija sa ljudima, bila sam podobna da na sebe preuzmem ulogu PR-a zajednice i na brojnim skupovima, predavanjima, dešavanjima, širim priču o Linuxu, zajednici, onome čime se bavimo kao zajednica, šta radimo, koji su nam planovi. Dešavalo se, naravno, da pojedinici ne reaguju na pozitivan način, ali je većina bila otvorena i spremna da me čuje i pruži podršku i preko potrebnu pomoć.

Od tada sam aktivan član gotovo svih poznatih Linux zajednica u Srbiji. Radila sam nekoliko prevoda stručne literature, aktivno učestvujem na forumima i dan danas kada imam problem, obratim se kolegama za savet i pomoć. Uvek je dobijem. Isprobala sam mnogo Linux distribucija i radnih okruženja. Moj izbor je Debian, aktuelno izdanje Jessie, sa MATE radnim okruženjem, iako me u zajednicama znaju kao devojku koja koristi XFCE. I dalje istražujem, isprobavam.

Linux

Linux je već godinama ozbiljan operativni sistem. Ne postoji program koji sam koristila na drugom operativnom sistemu, a da nema dostojne zamene na Linuxu. Proizvođači hardvera i softvera su počeli Linux da svrstavaju u red podrazumevanih operativnih sistema za podršku i više nemamo problema sa drajverima. Linux nije polno orijentisan, tu ne važi pravilo da ga lakše i/ili bolje koriste muškarci ili žene. Može da ga koristi ko god to želi. Ukoliko vam je potreban samo operativni sistem na računaru da biste gledali filmove, surfovali netom, dopisivali se preko poznatih messangera, sve je tu. Nećete imati nikakvih poteškoća. Ukoliko pak volite da zavirite „ispod haube”, na Linuxu vam je to i dostupno. Linux je potpuno otvoren i slobodan sistem. Poslednjih godina imamo i sve veću podršku proizvođača igara i verujem da ni po ovom pitanju više nećemo kaskati ni za jednim operativnim sistemom.

Moj izbor za gledanje filmova je program SMPlayer, za slušanje muzike tu je Audacious, potom su tu Skype, Pidgin, Viber, za mejlove tu je Thunderbird, za chatovanje postoje brojni IRC klijenti kao što su XChat, Kvirc, Konversation. Instaliranje programa možete raditi klikom, uz pomoć paket menadžera, a ako ipak više volite geek varijantu, tu je uvek dostupni Terminal.

Sve je manje realnih razloga da neko ne proba Linux. Jedini još uvek prisutan je strah. Ako se jedna devojka nije bojala da proba, pa zašto bi se iko plašio?

Umesto pozdrava

Neću reći da je lako, ali nije ni teško. Izbor je na vama dual boot, Virtuelna Mašina, Live CD. Na bilo koji način možete probati, videti, upoznati, „omirisati”. Jedino što zaista može da vam se dogodi jeste da vam se dopadne, a da znate kakve samo žurke pravimo...

Iva BALABANOVIĆ

 
Iz drugog ugla
Šta mislite o ovom tekstu?
Ubuntu 15.04 Snappy
mps-youtube
PhotoQt 1.2
Home / Novi brojArhiva • Opšte temeInternetTest driveTest runPD kutakCeDetekaWWW vodič • Svet igara
Svet kompjutera Copyright © 1984-2018. Politika a.d. • RedakcijaKontaktSaradnjaOglasiPretplata • Help • English
SKWeb 3.22
Opšte teme
Internet
Test Drive
Test Run
PD kutak
CeDeteka
WWW vodič
Svet igara



Naslovna stranaPrethodni brojeviOpšte informacijeKontaktOglašavanjePomoćInfo in English

Svet kompjutera